Potutusi
Lesona 37: 2 Nifae 27


Lesona 37

2 Nifae 27

Faatomuaga

O le faatatau soo i upu a Isaia, na valoia e Nifae e faapea o le a “faia [e le Alii] se galuega ofoofogia ma se mea e ofo ai” i aso e gata ai. O lenei galuega tele o le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso. O se manatu autu o le valoaga a Nifae o le oo mai lea o le Tusi a Mamona. Na muai tau mai e Nifae e faapea o le a vā’ai molimau i le Tusi a Mamona ma molimau mai i lona moni a’ia’i. Na ia molimau mai foi i le matafaioi autu o le a faia e le Tusi a Mamona i le galuega a le Alii i aso e gata ai—lea o le a avea ai ma meaalofa ofoofogia i le lalolagi. (Manatua: O le 2 Nifae 27 e vavalalata le tutusa ma le Isaia 29. I le lomiga a le Au Paia o Aso e Gata Ai o le Tusi Paia, o vaefaamatalaga i le Isaia 29 o loo ofo mai ai ni malamalamaaga aoga mo le suesueina o mataupu uma e lua.)

Fautuaga mo le Aoaoga

2 Nifae 27:1–5

Ua valoia e Nifae e faapea i aso e gata ai o le a faatumuina ai le lalolagi i le amioleaga

Faaali atu aitema nei: se fagu faamanogi, se fagu kulimi fulunifo, ma se fasimoli po o se apa o i ai se fasimoli. Faamalamalama atu e faapea ua faamoemoeina aitema taitasi nei e fai ma se vaifofo i se faafitauli. Fai atu i tamaiti aoga e faailoa mai le faafitauli ua faamoemoeina aitema taitasi nei e foia. (Atonu e te filifili e faaaoga isi aitema ia e mafai ona mafaufau i ai o ni vaifofo i faafitauli patino.)

Faamalamalama atu e faapea o le valoaga a Nifae i le 2 Nifae 27 o loo faamatala mai ai ni faafitauli ia o le a i ai i o tatou aso. Na ia aoao mai o le a tautevateva faaleagaga tagata ona o lo latou amioleaga, lea o le a latou puapuaga ai mai le tauaso faaleagaga, ma o le a latou teena ia perofeta. Na vavalo foi Nifae e uiga i mea o le a faia e le Atua e foia ai nei faafitauli.

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faitau leotele feauauai le 2 Nifae 27:1–5. Fai atu i le vasega e tagai mo upu ma fasifuaitau o loo faamatala ai nisi o faafitauli o aso e gata ai. Fai atu i ni nai tamaiti aoga e faasoa mai ni fasifuaitau ua latou faailoaina. Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia iloiloina nei fasifuaitau, atonu e te manao e fai atu i ai fesili nei:

  • O le a sou manatu i le uiga o le “onana i le amioletonu”?

  • I le 2 Nifae 27:3, o nisi tagata i aso e gata ai e tai pei lava o se tagata fiaai e moemiti o loo tausami po o se tagata galala e moemiti o loo inu ae ala a’e ma lagona ai o loo gaogao lona agaga. O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai lenei mea? (O le tausami po o le inu i totonu o se miti e leai se faamalieina tumau o i ai ma na te le ausiaina se mea, talu ai o le fiaai po o le galala e tumau pea pe a uma le miti. E faapena foi, o i latou o e “faasaga tau i le Mauga o Siona” o le a leai se faamalieina tumau, pe o le a latou ausia foi se mea anoa.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le fasifuaitau “ua outou tapunipuni o outou mata”?

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e faailoa ia upumoni o le talalelei o loo i le 2 Nifae 27:1–5, ia valaaulia i latou e aotele mai mea ua latou aoaoina mai nei fuaiupu. Tusi a latou tali i luga o le laupapa.Ia mautinoa ua malamalama tamaiti aoga e faapea i aso e gata ai, e toatele tagata o le a tutumu i le amioletonu ma o le a teenaina perofeta.

  • Aisea e te manatu ai e taua le iloa o lenei valoaga ma lona faataunuuina?

2 Nifae 27:6–23

Ua valoia e Nifae le oo mai o le Tusi a Mamona

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 27:6–7. Fai atu ia i latou e tagai mo se mea o le a saunia e le Alii e fesoasoani ai e foia faafitauli faaleagaga a tagata i aso e gata ai.

  • O le a le mea o le a saunia e le Alii?

  • O le a le mea o le a i ai i le tusi?

  • O le a le tusi e te manatu o loo faamatalaina mai i nei fuaiupu? (Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga i le taliina o lenei fesili, e mafai ona e fautua atu ia latou tagai i maufaasino o tusitusiga paia o loo lisiina i le 2 Nifae 27:6, vaefaamatalaga e. Atonu foi e te manao e faamalamalama atu e faapea o le fasifuaitau “latou o e ua momoe” o loo faasino i perofeta ua maliliu o e na tausia faamaumauga lea ua avea nei ma Tusi a Mamona.)

Uu i luga se kopi o le Tusi a Mamona. Faamalamalama atu e faapea na aumai e le Alii lenei tusi e fesoasoani ai e faasa’osa’o ia faafitauli i aso e gata ai ma aumai le malamalama i se lalolagi pogisa. Na faaali mai e le Alii i perofeta anamua ia auiliiliga e faatatau i le oo mai o le Tusi a Mamona. Na faamaumau e Nifae nei auiliiliga i le 2 Nifae 27. Faamalamalama atu o loo maua foi se valoaga talitutusa faapea i le Isaia 29. (Atonu e te manao e faamalamalama atu o loo luiina e nisi tagata le Tusi a Mamona e ala i le fesiligia pe aisea e le o ta’ua ai i le Tusi Paia. Faailoa atu o le valoaga o loo i le Isaia 29 o loo faaalia ai le molimau moni mai o le Tusi Paia e uiga i le Tusi a Mamona.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 27:12–14. Fai atu i le vasega e tagai pe o ai na fai mai Nifae o le a faatagaina e vaai i le tusi.

  • O ai molimau e toatolu na faatagaina e vaai i le Tusi a Mamona “e ala i le mana o le Atua”? (Oliva Kaotui, Tavita Uitimera, ma Matini Harisi. Tagai i le “O Le Mau a Molimau e Toatolu,” Tusi a Mamona.)

Faailoa atu na ta’ua e Nifae ni isi e “toaitiiti” o e o le a faatagaina foi e vaai i le tusi.

  • O ai e te manatu o isi molimau nei? (Atonu e te manaomia ona faamanatu atu i tamaiti aoga ia molimau faaopoopo e toavalu o le Tusi a Mamona. Tagai i le “O Le Mau a Molimau e Toavalu,” Tusi a Mamona.)

Faailoa atu i le 2 Nifae 27:14 o loo ta’ua ai e faapea o le a “faamautuina [e le Alii] lana afioga” i “fofoga o molimau e tusa le toatele ma lona lava finagalo.”

  • O le a sou manatu i le uiga o le tala a Nifae ina ua ia faapea mai o le a faamautuina e molimau le afioga a le Atua? (O i latou e mauaina ma taliaina le afioga a le Atua e ala i le Tusi a Mamona o le a faasoa atu i isi ma molimau atu i lona moni a’ia’i.)

  • O ai e ono avea ma nei molimau?

  • Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia talisapaia e faapea e mafai foi ona avea i latou ma ni molimau o le moni a’ia’i o le Tusi a Mamona, atonu e te manao e valaaulia i latou e tusi o latou igoa i le laina vase e sosoo ma le 2 Nifae 27:14. E mafai faapefea e tagata taitoatasi o le Ekalesia, e aofia ai ma oe, ona fesoasoani e faamautu le upumoni o le Tusi a Mamona?

  • A anafea na e faasoa atu ai lau molimau o le Tusi a Mamona i isi?

I se lesona na muamua atu, atonu na e uunaia tamaiti aoga e faasoa atu a latou molimau o le Tusi a Mamona i se isi tagata. Afai na e faia, tulitatao atu lena galuega atofaina e ala i le valaauliaina o ni nai tamaiti aoga e faasoa mai ni mea sa latou faia. Uunaia tamaiti aoga e saili pea mo ni avanoa e faasoa atu ai a latou molimau o le Tusi a Mamona i isi, e aofia ai i latou o isi faatuatuaga.

Kopi le siata lenei i luga o le laupapa.(Ina ia faasaoina le taimi, atonu e te manao e fai lenei mea a o lei amataina le vasega.)

O le valoaga a Nifae i le mea o le a faia e le tagata

O le igoa o le tagata

O le faataunuuina o le valoaga

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:63–65

Tagata Muamua (“le aoaoina”)

2 Nifae 27:9, 15, 19

Tagata Lona Lua (“le isi”)

2 Nifae 27:15, 17

Tagata Lona Tolu (“aoaoina”)

2 Nifae 27:15–18

Vaevae tamaiti aoga ia faipaga. Faamalamalama atu e faapea o le a suesue paga taitasi i se valoaga e faatatau i le oo mai o le Tusi a Mamona faapea ai foi ma le faataunuuina o lena valoaga. Tuu atu i tamaiti aoga e kopi le siata i a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia po o api e tusi ai faamatalaga i le vasega ma tusi ia tali e faaaoga ai maufaasino o tusitusiga paia ua tuuina atu. (Atonu e te manao e faamalamalama atu e faapea o le upu togitogiga, o loo maua i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:63–65, o loo faasino i tusitusiga na togitogia i luga o papatusi auro lea na faaliliu mai ai le Tusi a Mamona.) A uma ona faia e tamaiti aoga lea vaega, valaaulia i latou e faasoa mai a latou tali i le vasega.

  • E tusa ai ma le 2 Nifae 27:15 ma le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:64, o ai le tagata aoaoina lea na ave i ai e Matini Harisi ia upu o le tusi? (Charles Anthon.)

  • O a ni auala e mafai ai ona talafeagai atu se tagata e aunoa ma se aoaoga aloaia, e pei o Iosefa Samita, ona faaliliu le Tusi a Mamona nai lo se tagata atamai e pei o Charles Anthon?

Tuu atu i tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 27:20–21, tagai mo se fasifuaitau lea e toe ta’ua i fuaiupu taitasi. (“Ou te mafai ona faia o la’u lava galuega.”)

  • O le a le uiga ia te oe o le fasifuaitau “Ou te mafai ona faia o la’u lava galuega”?

  • E faapefea ona avea le Toefuataiga o le talalelei ma le oo mai o le Tusi a Mamona ma se faamaoniga e mafai e le Atua ona faia o Lana lava galuega?

  • O a nisi o mataupu faavae o loo aoaoina mai i nei fuaiupu? (A o faasoa mai e tamaiti aoga o latou manatu, ia faamamafa atu e faapea o le oo mai o le Tusi a Mamona o se tasi lea o ala o le a faataunuuina ai e le Atua Lana galuega i aso e gata ai.)

  • E faapefea e le faataunuuina o lenei valoaga ona faamalosia lau molimau o le Tusi a Mamona ma lana matafaioi i le Toefuataiga o le Ekalesia a le Alii?

2 Nifae 27:24–35

Ua vavalo Nifae e uiga i aafiaga lelei o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso ma le Tusi a Mamona

Faitau leotele le 2 Nifae 27:24–26 a o mulimuli tamaiti aoga i le faitauga i a latou tusitusiga paia.

  • E te manatua le faalogo i nei upu muamua? Afai o lea, i fea? (Afai e faigata i tamaiti aoga ona tali, faamalamalama atu e faapea na faaaoga e le Alii ni upu talitutusa ina ua Ia fetalai atu ia Iosefa Samita i le Vao Paia; tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:19.)

Uu i luga se tasi o mea faitino na e faaalia i le amataga o lenei lesona, ma faamanatu atu i tamaiti aoga e faapea na gaosia ina ia foia ai se faafitauli patino.

  • I le 2 Nifae 27:25, o a ni faafitauli na fetalai ai le Alii o le a i ai i tagata o aso e gata ai? (Atonu e te manao e tusi ia tali a tamaiti aoga i luga o le laupapa.)

Faamanatu i tamaiti aoga isi faafitauli faaleagaga o aso e gata ai o loo ta’ua i le 2 Nifae 27:5. (Atonu e te manao e faaopoopo atu i ai le amioletonu, tauaso faaleagaga, ma le teenaina o perofeta i le lisi i luga o le laupapa.)

  • E faapefea ona fesoasoani le Tusi a Mamona ma le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso e foia nei faafitauli?

Fai atu i tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 27:29–30, 34–35, tagai mo ni auala na fetalai ai le Alii o le a faamanuiaina ai e le talalelei toefuataiina ma le Tusi a Mamona ia tagata o aso e gata ai. Valaaulia se tamaitiiti aoga e lisi nei faamanuiaga i luga o le laupapa.

  • E tusa ai ma le 2 Nifae 27:29, o le a fesoasoani le Tusi a Mamona ia “pupula mata o e ua tauaso i fafo mai le pouliuli ma fafo mai le pogisa.” O le a sou manatu i le uiga o lenei fetalaiga?

Fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama e faapea o le Tusi a Mamona ma le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso e aumaia le olioli ma le malamalama ia i latou o e suesueina ma taliaina. Uunaia tamaiti aoga e saili ni vaifofo i o latou luitau i totonu o le Tusi a Mamona ma ia faasoa atu a latou molimau o le Tusi a Mamona i isi.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

2 Nifae 27:1-2. “Amioletonu ma ituaiga uma o mea inosia eseese”

Sa faailoa mai e Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua lona popolega e uiga i le salalau solo o le faaleagaina o le amio mama ma le lamatiaina o le faaleagaga lea o loo siomia ai i tatou i aso e gata ai:

“Ou te iloa e leai se mea i le talafaasolopito o le Ekalesia po o le talafaasolopito o le lalolagi e mafai ona faatusatusa i tulaga ua tatou i ai nei. E leai se mea na tupu i Sotoma ma Komoro e sili atu le amioleaga ma le maualalo nai lo mea ua siomia ai tatou i le taimi nei.

“O gagana masoa, upu malolosi, ma le upu leaga ua faalogoina i soo se mea. O amioga leaga mataga ma le taufaasese na masani ona natia i nofoaga pogisa; o lea ua vaaia nei i nofoaga faitele, e oo lava i puipuiga faaletulafono e tatau ai.

“O nei mea sa na o Sotoma ma Komoro na faia ai. Ae o le taimi nei ua salalau solo i le lalolagi, ma ua ia i tatou lava” (“The One Pure Defense” [address to CES religious educators, Feb. 6, 2004], 4, si.lds.org).

2 Nifae 27:10-11. “Ona o le tusi o le a faamauina”

Na saunoa mai Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i tusitusiga paia o le a faaalia mai:

“E anoanoai mau tusitusiga faatusipaia o le a oo mai ia i tatou, e aofia ai tusitusiga a Enoka (tagai i le MF&F 107:57), o tusitusiga uma a le Aposetolo o Ioane (tagai i le Eteru 4:16), o faamaumauga o ituaiga o Isaraelu ua leiloloa (tagai i le 2 Nifae 29:13), atoa ai ma le pe tusa o le lua vaetolu o papatusi ua faamauina o le Tusi a Mamona: ‘Ma e oo mai le aso o le a faitau mai tumutumu o fale upu o le tusi sa faamauina; ma o le a faitauina i le mana o Keriso; ma o le a faaalia i le fanauga a tagata mea uma sa i ai i totonu o le fanauga a tagata, ma mea uma o le a i ai e oo lava i le iuga o le lalolagi’ (2 Nifae 27:11). O aso nei o loo tatou feaveaia tuufaatasiga o tusitusiga paia, ae e i ai se aso, talu ai e tele atu isi tusitusiga paia o le a oo mai, atonu tatou te manaomia ona tosoina ni taavale tosolima laiti lanu mumu ua faatumulia i tusi” (A Wonderful Flood of Light [1990], 18).

2 Nifae 27:14. O Molimau o le a faatuina le upu a le Alii

Na faasoa mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua lana molimau maumaututu o le Tusi a Mamona:

“Ou te molimau atu e le mafai e se tasi ona faatuatua atoa i lenei galuega o aso e gata ai … sei iloga ua ia talia le paia o le Tusi a Mamona ma le Alii o Iesu Keriso, lea o loo molimau mai ai lena tusi. …

“… Ou te lei i ai ma tagata o sa Nifae sa pa’i atu i manua o le Alii toetu. … Ae o la’u molimau e uiga i lenei tusi ma le filemu na te aumaia i le loto o le tagata, e mausali ma e le mafaaseseina lava e pei foi o i latou. E pei foi o i latou, ‘[Ou te] tuuina atu [lo’u igoa] i le lalolagi, e molimau atu ai i le lalolagi i mea ua [ou] vaai i ai.’ E faapei foi o i latou, ‘[Ou te] le pepelo lava, ua molimau mai ai le Atua.’ [“O Le Mau a Molimau e Toavalu,” Tusi a Mamona; faaopoopo le faamamafa.]

“Ou te tatalo atu ina ia tusi faamaumauina la’u molimau o le Tusi a Mamona ma mea uma e faatatau i ai, ua tuuina atu i le asō i la’u lava tautinoga ma lo’u tofi, e tagata o i lenei lalolagi ma agelu i le lagi. Ou te manao ina ia matua manino a’ia’i, pe a oo i le taimi ou te tu atu ai i luma o le nofoa faamasino o le Atua, sa ou folafola atu i le lalolagi, i le gagana e aupito sili ona tuusa’o e mafai ona ou faaaogaina, e moni le Tusi a Mamona, na aumaia i le ala lava lea na ta’u mai e Iosefa na aumaia ai” (“Saogalemu mo le Agaga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 89–90).

Lolomi