Potutusi
Lesona 30: 2 Nifae 9:27–54 ma le 2 Nifae 10


Lesona 30

2 Nifae 9:27–54 ma le 2 Nifae 10

Faatomuaga

Ina ua uma ona molimau atu e laveaiina e Iesu Keriso tagata uma mai aafiaga o le Pa’u ma ofo mai ia i tatou le faamagaloga o a tatou agasala, na faaiu ai e Iakopo lana lauga. Na ia lapatai mai e faasaga i uiga ma amioga ia e taitai atu ai i le vavaeeseina mai le Alii, ma ia molimau mai e uiga i uiga ma amioga ia e mafai ai e tagata ona o mai ia Keriso ma laveaiina ai. I le aso na sosoo ai, sa toe ta’u atu ai e Iakopo e ui lava o le a faataapeapeina le aiga o Isaraelu ona o le agasala, ae o le a manatua pea e le Alii Ana feagaiga ma i latou ma faapotopoto i latou pe a latou salamo ma toe foi atu ia te Ia. Na valoia e Iakopo le Faasatauroga o Iesu Keriso. Na ia valoia mai foi o le a avea le laueleele folafolaina a lona nuu ma se nofoaga o le saolotoga, ua faamalosia e faasaga i malo uma ma saoloto mai nofoaiga a tupu. Na apoapoai atu Iakopo i lona nuu ina ia faalelei i latou lava ma le finagalo o le Atua ma manatua e na o le alofa tunoa lava o le Atua e mafai ona faaolaina ai i latou.

Fautuaga mo le Aoaoga

2 Nifae 9:27–54

Ua valaaulia e Iakopo tagata uma ia o mai ia Keriso ma lapatai mai e faatatau i uiga ma amioga lea e vavaeese ai i tatou mai le Alii

I luga o le laupapa, tusi ai ia fasifuaitau aisea ou te manaomia ai le fesoasoani ma le o le a le mea e tatau ona ou faia. Tuu atu i le vasega e mafaufau i se tagata e i ai se faamai matautia.

  • Aisea e taua ai ona malamalama lenei tagata i le manaoga e saili atu mo se fesoasoani?

  • Aisea e taua ai ona malamalama foi lea tagata i le mea e ao ona fai ina ia maua ai le fesoasoani?

  • O le a le taunuuga pe afai e malamalama le tagata i le manaoga mo le fesoasoani ae le malamalama i le mea e fai e maua ai?

Faamanatu atu i tamaiti aoga i le lesona na sei mavae atu nei, sa latou aoao ai i aafiaga o le Pa’u ma taunuuga o a tatou agasala, ma aoaoina le mafuaaga tatou te manaomia ai le Faaola. Molimau atu ua finagalo o Ia e fesoasoani mai ia i tatou ma laveai i tatou mai a tatou agasala. Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau pe latou te iloaina mea e tatau ona latou faia e maua ai faamanuiaga uma o le Togiola.

Faamalamalama atu e faapea na manao Iakopo e fesoasoani i lona nuu e filifili “le ala o le ola e faavavau” (2 Nifae 10:23). Na ia fesoasoani ia i latou ia malamalama e na o le pau le ala latou te maua ai le ola e faavavau pe afai o le a latou “o mai i le Alii” (2 Nifae 9:41). Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 9:41. Fai atu i le vasega e tagai mo faamatalaga a Iakopo e uiga “i le ala” e tatau ona tatou mulimuli ai.

  • O le a le uiga o le o mai i le Alii? (Atonu e te manao e uunaia tamaiti aoga e mafaufau i lo latou olaga o se ala. Tuu atu latou te mafaufau lemu i le mea o loo agai i ai lo latou ala. Pe o faalatalata atili i latou e a latou filifiliga i le Faaola?)

  • O a upu na faaaoga e Iakopo e faamatala ai le “ala”? O le a le mea o aoao mai e upu o le vaapiapi ma le sa’o e uiga i le ala e tatau ona tatou ola ai?

Faailoa atu e faapea i le fesootaiga ma le ala vaapiapi ma le sa’o, na faaaoga ai e Iakopo se foliga o se faitotoa. Na ia faatatau i le Faaola o le leoleo o lena faitotoa. Faasoa atu lau molimau e mafai ona faamagaloina i tatou i a tatou agasala ma ua na o Iesu Keriso lava ma Lana Togiola e maua ai le ola e faavavau. O mea uma lava tatou te faia e taitai atu i le ola e faavavau—e aofia ai sauniga tatou te mauaina, o tatalo tatou te tuuina atu, o molimau tatou te faasoa atu, ma le ala tatou te ola ai—e tatau ona faia i le suafa o Iesu Keriso.

  • Aisea e taua ai ia te oe e faapea o le Faaola “na te le faaaogaina se auauna iina”? (Atonu e te manao e faasino atu e valaauina e le Alii ni auauna, e pei o epikopo ma peresitene o siteki, e galulue e fai ma Ona sui e avea ma faamasino o tagata. Peitai, o le a avea o Ia ma o tatou Faamasino mulimuli ma o le a tuu maia le faamaoniga mulimuli e tusa ai ma le ala sa tatou ola ai.)

  • E mafai faapefea e le iloa e faapea o le Alii “e le mafai ona faaseseina” ona uunaia a tatou taumafaiga ia o mai ia te Ia?

Faamalamalama atu e faapea i le gasologa atoa o le vaega o totoe o le 2 Nifae 9, ua fesoasoani ai aoaoga a Iakopo ia i tatou ia malamalama i le auala e aafia ai o tatou tomai e o mai i le Faaola i a tatou uiga ma amioga. O nisi uiga ma amioga ua fesoasoani ia i tatou ia o mai ia Keriso, a o taofia i tatou e isi uiga ma amioga mai le o mai ia te Ia.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa nisi o nei uiga ma amioga, tusi se laina i luga ma lalo i le ogatotonu o le laupapa. I le tasi itu o le laina, tusi ai le Taumamao o i Tatou mai ia Keriso. I lalo ifo, tusi ai le:

1. 2 Nifae 9:27–33

2. 2 Nifae 9:34–39

I le isi itu o le laina, tusi ai le O Mai ia Keriso. I lalo ifo, tusi ai le:

3. 2 Nifae 9:23, 39, 42, 45–46

4. 2 Nifae 9:49–52

Atofa atu i tamaiti aoga taitasi se numera i le va o le 1 ma le 4. Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa ia fuaiupu e fesootai ma a latou numera. Fai atu i tamaiti aoga na tofi i vaega 1 ma le 2 e faailoa mai ni uiga ma ni amioga ia e mafai ona taumamao ai i tatou mai le Faaola. Fai atu i tamaiti aoga na tofi i vaega 3 ma le 4 e faailoa mai ni uiga ma ni amioga ia e fesoasoani ia i tatou e o mai ai i le Faaola ma maua ia faamanuiaga o Lana Togiola. Atonu e te manao e uunaia tamaiti aoga e faailoga mea na latou maua i a latou tusitusiga paia.

A maea ni nai minute, valaaulia ni volenitia mai vaega 1 ma le 2 e o mai i le laupapa ma lisi ai ni uiga ma amioga ua latou faailoaina ia e taumamao ai i tatou mai le Faaola. Talanoaina nisi o lapataiga a Iakopo e ala i le fai atu o nisi o fesili po o fesili uma nei.

  • Sa ta’ua e Iakopo le aoaoina ma tupe, o mea uma ia e lua e mafai ona avea ma mea lelei. E mafai faapefea e a tatou filifiliga e uiga i le aoaoina ma tupe ona taofia i tatou mai le o mai i le Alii? (Faailoa atu o le 2 Nifae 9:28–29 o se mau tauloto. E mafai ona e uunaia tamaiti aoga e faailoga lenei fuaitau.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le logonoa ma le tauaso faaleagaga? (Tagai i le 2 Nifae 9:31–32.)

  • O le fuaitau “le i peritomeina i le loto” (2 Nifae 9:33) o loo faatatau ia i latou e le o tatala atu o latou loto i le Atua ma e e le o naunau e tausi feagaiga ma Ia. E faapefea e lenei tulaga ona taofia i tatou mai le mauaina o faamanuiaga atoatoa o le Togiola?

  • O a nisi o ituaiga o le tapuai i tupua i aso nei? (Tagai i le 2 Nifae 9:37.)

Valaaulia tamaiti aoga mai vaega 3 ma le 4 e o mai i le laupapa ma lisi ai ni uiga ma amioga ua latou mauaina o le a aumai ai i tatou i le Faaola ma fesoasoani ai ia i tatou e maua ia faamanuiaga o le Togiola. Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e iloilo mea na latou mauaina, fai atu nisi o fesili po o fesili uma nei:

  • I le 2 Nifae 9:23, o loo faamanatu mai ai e Iakopo ia i tatou le poloaiga a le Alii ia salamo ma ia papatisoina. E faapefea e le faafouina o feagaiga o le papatisoga e ala i le faamanatuga ona fesoasoani ia i tatou e o mai i le Alii ma maua ai faamanuiaga o Lana Togiola?

  • O le a sou manatu i le uiga o le “mafaufau-faaleagaga”? (2 Nifae 9:39).O a nisi o gaoioiga e mafai ona fesoasoani ia i tatou ia mafaufau ai faaleagaga?

  • O le a le uiga o le “liliu ese ia mai ia outou agasala”? (2 Nifae 9:45).

  • O le a sou manatu i le uiga o le tala a Iakopo ina ua ia fai mai ia feinu, taumamafa, ma “fiafia i le lololo”? (Tagai i le 2 Nifae 9:50–51. Atonu e te manao e faamalamalama atu o nei fuaiupu o loo faatatau lea i le fafagaina faaleagaga.)

Molimau atu e faapea a o tatou o mai i le Alii ma ola e tusa ma Lona finagalo, o le a tatou mauaina faamanuiaga atoatoa o le Togiola. Tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa i luga ae o le lisi na faia e tamaiti.

Uunaia tamaiti aoga e mafaufau loloto i faamaoniga ua latou vaaia e uiga i lenei mataupu faavae i o latou olaga. Valaaulia i latou e tusi i a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia po o api e tusi ai faamatalaga a le vasega pe o faapefea ona latou latalata atili i le Faaola e ala i le tasi pe sili atu o uiga ma amioga i le lisi lona lua i luga o le laupapa. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai ni mea sa latou tusiaina (ae ia fesoasoani atu ia i latou ia malamalama e le tatau ona latou lagonaina e faapea e ao lava ona latou faasoa maia ni aafiaga ia e patino tele ma lē faalauaiteleina.

2 Nifae 10

Ua uunaia e Iakopo lona nuu ia olioli ma o mai i le Alii

Fesili atu i tamaiti aoga pe sa latou mauaina se meaalofa lea sa anoa patino ona sa matuai faia e se tagata se taumafaiga sili pe na faia foi se ositaulaga e tuu atu ai le meaalofa. Mafaufau e valaaulia se tamaitiiti aoga se toatasi pe toalua e faasoa mai ni o la aafiaga.

  • E mafai faapefea ona tatou faailoa atu le loto faafetai mo ia meaalofa?

  • E mafai faapefea ona tatou faailoa atu le loto faafetai mo le meaalofa o le Togiola a le Faaola?

Faamalamalama atu e faapea ina ua uma le aso lea na tuu atu ai e Iakopo lana lauga e uiga i le Togiola a Iesu Keriso, sa ia toe molimau atu i le laveaiina e le Alii [o i tatou] mai taunuuga o le agasala. Na ia aoao lona nuu e uiga i le auala e tatau ona latou tali atu ai i le meaalofa o le Togiola.

Aotele atu le 2 Nifae 10:1–19 e ala lea i le faamalamalama atu e faapea, sa toe ta’u atu e Iakopo e ui lava o le a faataapeapeina le aiga o Isaraelu ona o le agasala, ae o le a manatua pea e le Alii Ana feagaiga ma i latou ma faapotopoto i latou pe a latou salamo ma toe foi atu ia te Ia. Atonu e te manao e faailoa atu e faapea o le 2 Nifae 10:3 o le fuaiupu muamua lea i le Tusi a Mamona ua faaaogaina le ulutala Keriso e faatatau i le Faaola.

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 10:20, 23–25. Valaaulia le vasega e faailoa mai mea na apoapoai mai ai Iakopo ia i tatou e fai e tali atu ai i le meaalofa o le Togiola. Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e faailoga mea latou te maua i nei fuaiupu. Valaaulia i latou e faasoa mai mea latou te maua.

Saunia se tufaaga faatasi ma fesili nei (pe tusi ia fesili i luga o le laupapa a o lei amataina le vasega). Valaaulia tamaiti aoga e filifili se fesili se tasi ma faasoa mai o latou manatu ma lagona e uiga i lena fesili faatasi ma se paga.

  • I le malamalama ai i mea ua tatou aoaoina e uiga i le Faaola, o le a se mea e te manao ia manatua pea e uiga ia te Ia?

  • Aisea ua avea ai le salamo ma se ala taua e faaali ai lo tatou loto faafetai mo mea ua faia e le Alii mo i tatou?

  • O le a se mea ua e aoaoina e uiga i le Faaola lea e fesoasoani ia te oe e lagona ai le faamoemoe?

Faamaea atu i le faamalamalama atu e faapea o le upu faalelei i le 2 Nifae 10:24 o lona uiga o le aumaia lea o tagata po o mea ia ogatusa po o le malilie faatasi o le tasi ma le isi. Mo se faataitaiga, e tatau i ni uo se toalua ona faalelei le tasi ma le isi pe a uma se feeseeseaiga.

  • O le a sou manatu i le uiga o le faalelei o i tatou lava ma le finagalo i le Atua?

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto i mea sa latou aoaoina ma lagonaina a o latou suesueina ma talanoaina le 2 Nifae 9–10. Valaaulia i latou e saili le taitaiga mai le Agaga Paia e fesoasoani ia i latou e fuafua ai se mea o le a latou faia e faalelei ai i latou lava ma le finagalo o le Atua ma tofo atoatoa ai i faamanuiaga o le Togiola. Mo se faataitaiga, e mafai ona tautino se tamaitiiti aoga e faalogo i se fautuaga patino mai le Atua (tagai i le 2 Nifae 9:29), liliu ese mai se agasala patino (tagai i le 2 Nifae 9:45), pe faailoa se ala e manatua atili ai i le tele o taimi le Faaola i aso taitasi (tagai i le 2 Nifae 10:20). Uunaia tamaiti aoga e fai soo se mea e talafeagai e “faaleleia [ai] i [latou] lava ma le finagalo o le Atua” (2 Nifae 10:24). Molimau atu i faamanuiaga o le faia o lea mea.

Mau Tauloto—2 Nifae 9:28–29

Manatua: O le gaoioiga lenei ua mamanuina e fesoasoani ai i tamaiti aoga i le latou taulotoina o le 2 Nifae 9:28–29. Ona o le umi o le lesona o lenei aso, atonu e te manao e faaaoga le gaoioiga i se isi aso, pe a lava se taimi.

Tatai le vasega i le faitauina leotele faatasi o le 2 Nifae 9:28–29.

  • O a nisi o togafiti e mafai ona maileia ai i tatou a o tatou saili atu ia aoaoina? E mafai faapefea ona tatou saili ia aoaoina ae ia aloese ai mai nei mailei?

  • O le a se mea e mafai ona fesoasoani ia i tatou ia “faalogologo [ai] i fautuaga a le Atua” a o tatou saili le aoaoina?

Uunaia tamaiti aoga e faaauau ona auai i le seminare i le taimi nei ma ia fuafua e auai i le inisitituti pe a latou faauu mai le seminare.

Lolomi