Potutusi
Lesona 2: O Le Suesueina o Tusitusiga Paia


Lesona 2

O Le Suesueina o Tusitusiga Paia

Faatomuaga

O lenei lesona o le a fesoasoani i tamaiti aoga e faalolotoina lo latou malamalama i faamoemoega o tusitusiga paia. O le a fesoasoani foi ia i latou e suesue i tusitusiga paia i se ala e sili atu sona uiga. E aofia ai ni galuega faatino e uiga i le malamalama i le siosiomaga ma le tulaga o le mau, saili ma malamalama i aoaoga ma mataupu faavae, ma faaaoga aoaoga ma mataupu faavae i o tatou olaga. A o faaleleia o latou tomai e suesue ai tusitusiga paia, o le a faateleina lo latou fiafia i tusitusiga paia, e faapena foi lo latou malamalama i le talalelei. Mafaufau i ni auala e toe iloilo ai nei mataupu i lenei lesona i le tausaga atoa.

Fautuaga mo le Aoaoga

E faapefea ona tatou faia suesuega o tusitusiga paia i totonu o le seminare?

A o le i amataina le vasega, tusi le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Thomas S. Monson i luga o le laupapa. (O lenei faamatalaga o loo maua i le itulau e 107 o le lipoti o le konafesi ia Oketopa 1970.)

“O le sini o le aoaoina o le talalelei … e le o le ‘sasaaina o faamatalaga’ i totonu o mafaufau o tagata o le vasega. … O le faamoemoega o le musuia o le tagata e mafaufau e uiga, lagona e uiga, ma faia loa se mea e uiga i le ola ai i mataupu faavae o le talalelei” (Peresitene Thomas S. Monson).

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faamatalaga.

  • E faatatau i lenei faamatalaga, o le a sau sini i le avea ai ma o outou faiaoga seminare? O le a se mea e tatau ona avea ma au sini i le avea ai ma tamaiti aoga o le seminare?

Tau atu i tamaiti aoga faapea o lenei lesona, o le a latou suesue ai i ni auala e “mafaufau ai, lagona ai, ma faia loa se mea e uiga i le ola ai i mataupu faavae o le talalelei” o loo aoaoina i tusitusiga paia.

Malamalama i le siosiomaga ma le tulaga o le mau

Faamalamalama atu o le mea e tasi e mafai ona faia e tamaiti aoga e faaleleia ai a latou suesuega i tusitusiga paia o le aoao lea e uiga i le siosiomaga ma le tulaga o tala ma faaaliga i totonu o tusitusiga paia. O le talaaga ma le siosiomaga e tele lava ina ta’ua o le matalalaga.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le apoapoaiga lea mai ia Peresitene Thomas S. Monson:

Ata
Peresitene Thomas S. Monson

“Ia faamasani i lesona e aoao mai i tusitusiga paia. Aoao ia iloa le talaaga ma le siosiomaga o faataoto a le Matai ma apoapoaiga a perofeta. Suesue i ai e faapei ona latou saunoa mai ia te oe, aua o upu moni na” (“Ia Avea ma Tagata Sili e Mafai ona Avea ai Oe,” Ensign po o le Liahona, Me 2009, 68).

Faamaoti atu o le malamalama i le talaaga ma le siosiomaga e mafai ona fesoasoani ia i latou e malamalama ai i aoaoga i totonu o tusitusiga paia. E saunia faamatalaga e faamanino ma aumaia se malamalamaaga loloto i tala, aoaoga faavae, ma mataupu faavae i tusiga faatusitusiga paia.

Tusi fesili nei i luga o le laupapa:

  • O ai o loo tautala i nei fuaiupu?

  • O ai o loo tautala i ai o ia?

  • O le a le mea o loo tupu i lea tala?

Faamalamalama atu o nei fesili e mafai ona fesoasoani ia i tatou ia malamalama i le matalalaga o se aoaoga po o se tala i totonu o tusitusiga paia.

Fesili atu i tamaiti aoga e faasoa atu po o a ni mea na latou faia e maua ai se malamalamaaga sili atu i le talaaga ma le siosiomaga o fasifuaitau o mau. Atonu e te manao e lisi nisi o nei manatu i luga o le laupapa.

Atonu e ono tau mai e tamaiti aoga ia ni aga masani e pei o le sueina o uiga o upu faigata ma upu fou, suesueina o tusitusiga o sosoo ai, faitauina o otootoga o mataupu i le amataga o mataupu, po o le sueina o vaefaamatalaga mo faamalamalamaga ma mau fefaasinoai. Ia mautinoa e tau atu nei tomai pe a le ta’ua e tamaiti.

Mo le faaalia o se tasi o metotia mo le malamalama i matalalaga o mau, valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 17:1–10. Fai atu i le vasega e mulimuli atu, ma sailia tali o fesili o loo tusia i luga o le laupapa. E mafai foi ona e faamalosiau i latou e vaai i le otootoga o mataupu e fai ai se aotelega vave o mataupu.

  • O ai o loo faamatalaina le tala i totonu o le fuaiupu 1, 5–6, ma le 9–10? (Mamona.)

  • I le tala , o ai o loo tautala? O ai o loo mauaina le savali?

  • O le a le mea na tupu ao le’i tutupu mea ia e i totonu o lenei tala? (Tagai i otootoga o le mataupu mo le 3 Nifae 8–16.) Na faapefea ona uunaia e lou iloaina o lenei talaaga, lou malamalama e uiga i le mafuaaga na mananao ai tagata ina ia nofo umi teisi mai le Faaola? (Tagai i le 3 Nifae 17:5–6.) O a vavega na tutupu ina ua Ia fetalai atu o le a Ia mafuta ma i latou? (Tagai i le 3 Nifae 17:7–10.)

O le iloaina ma le malamalama i aoaoga ma mataupu faavae

Faamamafa atu a malamalama ia tamaiti aoga i le talaaga ma le siosiomaga o se tala faatusipaia, e sili atu ona saunia e iloa ma malamalama i aoaoga ma mataupu faavae o i ai. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le faamalamalamaina lea o mataupu faavae o le talalelei, na faasoa mai e Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e toasefululua:

“O mataupu faavae, o ni upu moni ia ua filifilia, mo le faaaogaina i tulaga o mea eseese,” (Ausia o le Malamalama Faaleagaga,” Liahona, Nov. 1993, 101).

Faamalamalama atu o aoaoga ma mataupu faavae e faavavau, o upumoni o le talalelei e le suia a Iesu Keriso e saunia se taitaiga mo o tatou olaga. O lesona ia sa mananao perofeta anamua tatou te aoaoina mai mea na tutupu, tala, ma lauga sa latou faamaumauina i totonu o tusitusiga paia. Tau atu o nisi tusitala i tusitusiga paia na faaaogaina ni fuaiupu e pei o le “ua faapea ona tatou vaai” (tagai i le Helamana 3:27–29) po o upu e pei o le o lea (tagai i le Alema 32:16) e faasino sao lava i aoaoga faavae ma mataupu faavae. Ae peitai, o le tele o aoaoga faavae ma mataupu faavae, e le o tuuina sao mai i tusitusiga paia. Nai lo lena, o nei upu moni o loo tau faaataata mai ma faaalia mai i olaga o i latou i tusitusiga paia.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa aoaoga faavae ma mataupu faavae e le o tuuina sao mai, fautua atu a o latou faitau, ia fesili ia i latou lava ni fesili faapea: O le a le savali a lenei tala? O le a se mea o loo manao le tusitala tatou te aoao mai lea tala? O a upumoni o loo aoaoina mai lea fuaitau o tusitusiga paia? Atonu e te manao e lisi nei fesili i luga o le laupapa.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e faataitai le iloiloina o aoaoga ma mataupu faavae, fai atu i ai latou te toe foi i le 3 Nifae 17:1–10. Fesili atu:

  • Mai aoaoga a le Faaola i totonu o le 3 Nifae 17:2–3, o a ni mea tatou te aoao mai ai e uiga i le malamalama i Ana upu?

  • O a ni upumoni e mafai ona tatou aoao mai le Faaola mai le 3 Nifae 17:5–7?

  • I le tali atu i le faatuatua tele o tagata, sa ofo atu le Faaola e faamalolo ia i latou. I le 3 Nifae 17:8–9, O a ni mataupu faavae o loo e vaaia e uiga i le sailia o faamanuiaga mai le Alii? (E tasi se mataupu faavae e mafai ona iloa e tamaiti aoga o le tali mai a le Alii i lo tatou manao ma le loto atoa ina ia faalatalata atili atu ia te Ia.)

Afai e lava le taimi e tuuina atu ai nisi faataitaiga i le iloiloina o aoaoga faavae ma mataupu faavae, valaaulia i latou e sailia ni a latou tala e sili ona fiafia i ai. Fesili atu e faailoa mai mataupu faavae na latou aoao mai nei tala. Ona valaaulia lea o i latou e faasoa a latou tala ma mataupu faavae sa latou aoaoina.

Faaaogaina o aoaoga ma mataupu faavae

Na saunoa mai Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“O aoaoga faavae moni, ua malamalama i ai, e suia ai le amio. O le suesue i mataupu o le talalelei e vave ona faaleleia ai le amio nai lo le suesue i ala e faalelei ai le amio. … o le ala lea ua matou faamamafa ai le suesue i aoaoga o le talalelei (“Fanau Iti,” Liahona, Nov. 1986, 18).

Faamalamalama atu a tatou malamalama i aoaoga ma mataupu faavae, ua tatou iloa e sili atu nai lo uiga o upu. Ua tatou iloa le uiga o aoaoga ma mataupu faavae i o tatou olaga. Ina ua tatou iloaina se aoaoga faavae po o se mataupu faavae ma malamalama i ai, e mafai ona tatou faaaogaina i o tatou olaga. Faamalamalama atu o le faaaogaina o le a tupu pe a tatou faia se mea i le mataupu faavae na tatou aoaoina. O tamaiti aoga e ola i mataupu faavae latou te aoaoina, o le a tele atu se avanoa e lagona ai le Agaga Paia ua molimau atu i le moni o na mataupu faavae (tagai i le 2 Nifae 32:5; Moronae 10:5). O le taua moni lenei o le malamalama e maua mai le suesue i tusitusiga paia. Fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa ai soo se taimi lava e suesue ai i tusitusiga paia— pe o i ai i le fale, le lotu, i le seminare, galue i le polokalama o le Alualu i Luma o le Tagata Lava Ia po o le Tiute i le Atua, po o se isi lava tulaga—o se tasi o a latou sini autu e tatau ona i ai o le faaleleia lea o a latou taumafaiga e ola i le talalelei ma faalatalata atili i le Atua.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama ma faaaoga mataupu faavae sa latou mauaina i totonu o tusitusiga paia, faamalosiau atu ia i latou e tatalo mo le fesoasoani a le Agaga Paia ia latou suesuega faaletagata lava ia. Ia faamalosiau atu foi ia i latou e fai ni fesili faapenei ao latou suesue: O le a se mea o loo finagalo le Alii ou te faia i lenei malamalama? O le a se eseesega e mafai e lenei mea ona faia i lou olaga? O le a se mea e mafai ona ou amataina pe taofia i le taimi nei ina ia ou ola i se olaga sili atu? O le a faapefea ona sili atu lo’u olaga pe a ou faia lenei mea? (Atonu e te manao e tusia nisi po o fesili uma nei i luga o le laupapa. Atonu foi e te manao e fautua atu i tamaiti aoga ia tusia nei fesili ia latou api talaaga o suesuega i tusitusiga paia ina ia mafai ona latou tapa soo i ai.)

Ina ia faaiu ai, vaevae tamaiti aoga i ni paga. Fai atu ia i latou e faasoa atu e le tasi i le isi ia mataupu faavae sa aoaoina ananei mai le 3 Nifae 17:1–10. Faamalosiau atu ia i latou e talanoa mai po o a ni mea ua latou faia e atiina ae ai lo latou malamalama i nei mataupu faavae ae po o le a le mea o le a latou faia e faaaoga ai mea na latou aoaoina ma lagonaina. Fai atu ia i latou e talanoa pe faapefea ona suia o latou olaga i le faaaogaina o nei mataupu faavae.

Lolomi