Potutusi
Lesona 130: 3 Nifae 21–22


Lesona 130

3 Nifae 21–22

Faatomuaga

A o faaauau ona aoao e Iesu Keriso le au sa Nifaē, na Ia faamalamalama atu faapea o le o’o mai o le Tusi a Mamona i aso mulimuli, o le a avea ma faailoga ua Ia amataina le faapotopotoina o Isaraelu, ma faataunuuina ai Lana feagaiga ma Lona nuu. I le faamamafaina ai o Lona alofa tele mo Lona nuu o le feagaiga, na fetalai ai le Faaola i valoaga a Isaia e uiga i le toefuataiga o le nuu o le feagaiga.

Fautuaga mo le Aoaoga

3 Nifae 21:1–11

Ua aoao mai Iesu Keriso faapea o le o’o mai o le Tusi a Mamona, o le a avea ma faailoga o le toe faapotopotoina o Isaraelu i aso mulimuli

A o lei amataina le vasega, tusi faailoga nei i luga o le laupapa (pe faaaoga nisi faailoga e masani ai i mea o loo outou nonofo ai).

Ata
faailoga o se tagata i le nofoafaataavalevale
Ata
faailoga o le auala kolosi
Ata
faailoga o le ulufafo
Ata
faailoga o le mafai ona faaaoga uma itu e lua o le auala

Fai atu i tamaiti e faailoa mai uiga o faailoga taitasi. Ona fai atu lea o fesili nei:

  • O a mea e faaaoga i ai faailoga? (Ina ia saunia, lapatai, ma aoao ai tatou.)

  • Aisea e taua ai le faapipiiina sa’o o se faailoga, ma ia faigofie ona malamalama i le savali o loo i luga o se faailoga?

Toe faamanatu i tamaiti faapea e masani ona talanoa tusitusiga paia i faailoga e saunia, lapatai, ma aoao ai tatou e faatatau i le faataunuuina o le fuafuaga a le Tama Faalelagi. Valaaulia tamaiti e sue i le 3 Nifae 21:1–2, 7, ma vaavaai mo le upu faailoga. Atonu e te manao e fautua atu ia i latou e faailoga le upu i soo se mea o sau ai i na fuaiupu. Ona fai atu lea ia i latou e faitau lē leoa ma le faaeteete le fuaiupu 1.

  • Aisea na fetalai ai le Alii o le a Ia tuu maia lenei faailoga patino? (Ina ia iloa ai e tagata o loo Ia faapotopotoina le aiga o Isaraelu.)

Valaaulia tamaiti e faitau lē leoa le 3 Nifae 21:1–7 ma fai atu ia i latou e tusi i lalo fuaitau nei “nei mea” ma le “nei galuega” ma mafaufau po o a mea o faatatau i ai.

  • I le talanoa atu ai ia sa Nifaē, na fetalai le Faaola i “nei mea ua ou tau atu ia te outou” (3 Nifae 21:2). O fea o le a faamaumauina ai Ana fetalaiga i tagata sa Nifaē? (I totonu o le Tusi a Mamona.)

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o le a se tasi o faailoga ua faailoa ai le faataunuuina e le Atua o Ana feagaiga i aso e gata ai? (Fesoasoani i tamaiti e faailoa mai lenei upumoni [tusi i luga o le laupapa]: O le o’o mai o le Tusi a Mamona, o se faailoga faapea ua faataunuuina e le Atua Lana feagaiga ina ia faapotopotoina Isaraelu i aso e gata ai.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele mai le faamatalaga lenei mai ia Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai i le vasega e faalogologo mo auala e fesoasoani ai le Tusi a Mamona i tagata e faapotopoto i le galuega a le Alii.

Ata
Elder Russell M. Nelson

“O le Tusi a Mamona e totonugalemu i lenei galuega. O loo folafola mai ai le aoaoga faavae o le faapotopotoina mai. E matuaia ai ona aoao tagata e uiga ia Iesu Keriso, e talitonu i Lana talalelei, ma auai i Lana Ekalesia. O le mea moni, a na leai le Tusi a Mamona, semanu o le a le tupu le faapotopotoina lea na folafola mai o Isaraelu” (“O Le Faapotopotoina o Isaraelu Ua Faataapeapeina,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2006, 79).

  • O anafea na fesoasoani ai le Tusi a Mamona ia te oe, i nei auala? O anafea na e vaaia ai le Tusi a Mamona o fesoasoani i isi tagata i nei auala?

Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le 3 Nifae 21:9 ma fai atu i le vasega e tusi i lalo le fuaitau “o se galuega tele ma le ofoofogia.” Faamanino atu faapea, o lenei fuaitau e faasino i le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso, lea e aofia ai le o’o mai o le Tusi a Mamona.

  • O le a le mea ua maoae ma ofoofogia e uiga i le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso?

Ata
Uso Iosefa

Faamanino atu faapea o le 3 Nifae 21:9 e faasino i “se tagata.” Valaaulia tamaiti e mafaufau pe mata o ai lenei tagata. Ona faaali atu lea o se ata o Iosefa Samita (pe atonu o se ata o Uso Iosefa po o le ata O Le Uluai Faaaliga [Tusi Ata o le Talalelei (2009), nu. 87 po o le nu. 90]). Ta’u atu i tamaiti faapea, na faailoa mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o le tagata lea, o Iosefa Samita (tagai i le Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 287–88). Valaaulia tamaiti e faitau lē leoa le 3 Nifae 21:10–11 ma mafaufau loloto i le auala e fetaui ai Iosefa Samita i le faamatalaga o loo i nei fuaiupu.

  • E faapefea ona faaali mai e le Atua e ala ia Iosefa Samita o Lona “poto e sili atu nai lo le atamai o le tiapolo”?

  • E tusa ai ma le 3 Nifae 21:11, o le a le mea o le a tupu ia i latou, o e le talitonu i afioga a Keriso, ia ua aumaia e ala ia Iosefa Samita? (O le a “vavae ese” mai faamanuiaga ia e o’o mai e ala i feagaiga.)

3 Nifae 21:12–22:17

Ua fetalai mai le Faaola e uiga i le faaumatiaga o ē le salamo, ma le toefuataiga mai o Lona nuu o e o le a salamo ma foi mai ia te Ia

Otooto le 3 Nifae 21:12–21 e ala i le faamalamalamaina faapea na tuu atu e le Faaola se lapataiga ia i latou i aso mulimuli, o ē o le a le talitonu ia te Ia ma salamo. Na Ia fetalai faapea, o a latou meatotino faalelalolagi, aai, liumalolosi, ma faiga faatiapolo o le a faaumatia. Na Ia fetalai foi faapea, o le a vavaeeseina i latou mai Lona nuu o le feagaiga.

Valaaulia tamaiti e faitau lē leoa le 3 Nifae 21:22, 25–28 ma vaavaai mo faamanuiaga ma tiutetauave ia o le a o’o mai ia i latou i aso mulimuli, o e o le a salamo ma faalogo i afioga a le Faaola.

Fesili atu i tamaiti pe faamata e faapefea ona latou aoteleina aoaoga o loo i le 3 Nifae 21:12–22, 25–28. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e tusi a latou tali i luga o le laupapa. Ona otooto lea o tali uma i luga o le laupapa e ala i le faamanino atu faapea a tatou salamo ma faalogo i afioga a le Faaola, ua faapotopotoina i tatou o se vaega o Lona nuu o le feagaiga. (Atonu e te manao e tusi lenei upumoni i luga o le laupapa.)

Tusi le ata o se faleie i luga o le laupapa, po o luga o se pepa lautele (atonu e te manao e faia lenei mea a o lei amataina le vasega). Faamalamalama atu faapea, na sii mai e Iesu Keriso se valoaga lea na Ia musuia ai le perofeta o Isaia e tusia i seneturi na muamua atu. I totonu o lenei valoaga, na faatusatusa ai e Isaia le Ekalesia, faatasi ma ona feagaiga ma faamanuiaga, i se faleie.

Ata
faleie
  • O a nisi o itu lelei o le i ai i lalo o le malu o se faleie? (O tali atonu e aofia ai le faapea, e tuuina mai e se faleie le puipuiga mai matagi malolosi ma faamalumalu ai mai le la.)

  • E faapefea ona avea le Ekalesia e faapei o se faleie?

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 22:2.

  • Aisea atonu e manaomia ai e lenei “faleie” le faalauteleina ma faamalosia i aso e gata ai? (Talu ai o le toatele o tagata o le a auai i le Ekalesia, pe toe foi mai i a latou feagaiga ma le Alii.) O le a se mea e mafai ona e faia e faalautele ai le faleie, ma faamalolosia ia siteki? (Uunai tamaiti aoga e faatino a latou tali i lenei fesili.)

Faamalamalama atu faapea i lenei valoaga e tasi, na faaaoga ai e Isaia se isi talafaafaatusa. Sa ia faasino i le aiga o Isaraelu, o se avā a o lana tane o le Alii. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 22:4–5 ma fai i le vasega e vaavaai mo upu faamafanafana mo le avā.

  • O a upu faamafanafana o e vaaia i le 3 Nifae 22:4? (O tali atonu e aofia ai le “ona o le a le faamaasiasia oe” ma le “ma … o le a le toe manatuaina le luma o lou talavou.”) Aisea e lagona ai le mafanafana i le iloaina faapea o le “tane” o le “Togiola, le Paia e Toatasi o Isaraelu”? 3 Nifae 22:5).

  • E faapefea ona tutusa nei fuaiupu ma le tali a le Faaola ia i tatou, pe a tatou agasala?

Valaaulia tamaiti aoga e faitau lē leoa le 3 Nifae 22:7–10 ma vaavaai mo folafolaga ua faia e le Faaola i Lona nuu o le feagaiga, o e toe foi mai ia te Ia.

  • O le a le folafolaga a le Faaola ia i latou, o e toe foi mai ia te Ia?

  • O a nisi o upumoni ua tatou aoaoina e uiga i le Alii i nei fuaiupu? (Atonu e faasoa mai e tamaiti aoga ni nai tali eseese i lenei fesili. Ia mautinoa ua latou faailoa maia le upumoni lenei: E faaali mai e le Alii le agalelei faavavau ma le alofa mutimutivale i tagata, o e toe foi mai ia te Ia. Atonu e te manao e tusi lenei upumoni i luga o le laupapa. Atonu foi e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e tusi lenei upumoni i totonu o a latou tusitusiga paia, i autafa o le 3 Nifae 22:7–10.)

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama atili i le 3 Nifae 22:4–10, fuafua e faitau le saunoaga lenei mai ia Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“E ui lava ina sa i ai le tuufua ma o nisi taimi o le lē faatuatua, peitai o le tane (o Keriso) o le a toe aumaia ma togiola lana faatoanofotane (o Isaraelu). O le faatusa o Ieova o se faatoafaiava ma Isaraelu o se faatoanofotane, o ni upu faavaoli’a e sili ona faaaoga soo i totonu o tusitusiga paia, sa faaaogaina e le Alii ma ana perofeta e faamatala ai le sootaga i le va o le Atua ma le fanau o le feagaiga.

“… O Keriso, i nisi taimi, sa toasa ma le tatau ia Isaraelu lē usiusitai, ae o taimi uma sa puupuu ma lē tumau—‘mo sina taimi.’ O le agaalofa ma le alofa mutimutivale e toe foi mai i taimi uma, ma tumau i se ala sili ma le mautinoa. E mafai ona mou atu mauga ma maupuepue. E mafai ona matutu le vai o sami e tele. E ono tutupu foi mea faatauvaa i le lalolagi, ae o le agalelei o le Alii ma le filemu o le a le aveesea lava mai lona nuu o le feagaiga. Ua Ia tauto i se tautoga faalelagi faapea, o le a ia lē toatamai lava ia i latou e faavavau” (Christ and the New Covenant, 290).

  • O a faamaoniga o le alofa mutimutivale ma le agalelei o le Faaola ua e vaaia i lou olaga? (Ia mautinoa ua malamalama tamaiti, e le manaomia ona faasoa mai soo se mea e patino i le tagata lava ia, pe le faalauaiteleina.)

  • E mafai faapefea e le mauaina o se malamalama i le alofa mutimutivale ma le agalelei o le Faaola ona uunaia lo tatou faamaoni i feagaiga?

Faamalamalama atu faapea, na faaauau e le Faaola ona aoao atu sa Nifaē e uiga i faamanuiaga o loo faatalitali mai mo e amiotonu. Valaaulia tamaiti e sailiili lē leoa le 3 Nifae 22:13–17 ma vaavaai mo se folafolaga se tasi e faapitoa lona taua ia i latou. Faamanino atu faapea, a o tatou faitau e uiga i nei faamanuiaga folafolaina, tatou te iloa ai faapea o le nuu o le Alii o le a faatuina i le amiotonu, ma o le a manumalo lava i le amioleaga.

Faaiu i lau molimau i upumoni na talanoaina i lenei lesona. Valaaulia tamaiti e tusi ni fuaiupu se tolu po o se fa i totonu o api po o api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia., e uiga i se mea se tasi e mafai ona latou faia i le asō, e agavaa ai mo faamanuiaga e finagalo le Alii e tuuina mai ia i latou.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

3 Nifae 21:12–13. “E pei o se leona i totonu o manu o le vao”

E faatatau i aoaoga o loo i le 3 Nifae 20:16, na tuuina mai ai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le faamatalaga lenei. O ana saunoaga e mafai foi ona faatatau i le 3 Nifae 21:12–13.

“O nei fetalaiga a lo tatou Alii i tagata sa Nifaē ua sii mai le Mika 5:8–9 ma ua faasino foi i faatamaiaga ma le susunuina mulimuli lea o le a faaumatia ai e amioleaga i le Afio Mai Faalua. Sei vagana ai se vaega toaitiiti o tagata lotomaulalo e mulimuli ia Keriso, o tagata o Nuuese o le a le salamo. O le a latou fiafia e fai amioga mataga ma le agasala faasaga i le talalelei toefuataiina, ma o le a susunuina i latou e ala i le malamalama o le afio mai o lo tatou Alii, ae o le au amiotonu—lea ua taua o le toe vaega aiga o Iakopo—o le a olioli i lea aso. Ona sosoo ai lea, i le valoaga faaperofeta, o le a faapea ona manumalo i latou o le toe vaega o Isaraelu i o latou fili, faapei o se leona taanoa i totonu o lafu o mamoe” (The Millennial Messiah: The Second Coming of the Son of Man [1982], 248).

3 Nifae 21:22. “O le a ou faatuina la’u ekalesia i totonu o i latou”

O le faapotopotoina o Isaraelu e tupu pe a talitonu tagata ia Iesu Keriso ma avea o se vaega o Lana Ekalesia (tagai i le 1 Nifae 15:14–16; 2 Nifae 9:1–2; 3 Nifae 5:20–26; 21:22; Mamona 9:36–37). Na aoao mai Elder Bruce R. McConkie:

“E leai se tasi e mafai ona faapotopotoina faatasi ma Isaraelu, seiloga latou te talia le Toatasi na Faasatauroina. O le faapotopotoina i aso nei o tagata Iutaia i Palesitina e faapolokiki, e le faaleagaga, ma e le o le faapotopotoina o Isaraelu lea e talanoa mai ai valoaga.

“O le faapotopotoina o Isaraelu e aofia ai le auai i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, le ekalesia moni e tasi ma le ekalesia ola i luga o le fogaeleele uma” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 564, 565; tagai foi i itulau 511, 519–20 ma leThe Millennial Messiah: The Second Coming of the Son of Man [1982], 229).

3 Nifae 21:22–25. O Le Ierusalema Fou

Na faamanino mai e Daniel H. Ludlow le tagata o le a fausiaina le aai o Ierusalema Fou:

“O le ‘Ierusalema Fou’ o aso mulimuli, o le a fausia i le konetineta o Amerika e (1) ‘le toe vaega o Iakopo,’ (2) o Nuuese o e o le a o mai i totonu o le feagaiga ma faitaulia faatasi ma le … toe vaega o Iakopo,’ ma le (3) ‘toatele foi o le aiga o Isaraelu o le a o mai.’ 3 Nifae 21:22–25. Faitau foi le 3 Nifae 20:22; Eteru 13:1–12.)”(A Companion to Your Study of the Book of Mormon [1976], 281).

3 Nifae 22:2. “Faamalolosi ou siteki”

Na faamalamalama mai e Peresitene Ezra Taft Benson le uiga o le upu siteki e pei ona faaaogaina ai i totonu o le 3 Nifae 22:2 ma isi mau:

“O le upu siteki o se faaupuga faa-faatusa. Ia fai se ata i lou mafaufau o se faleie tele ua taofia i luga e maea ua nonoa i le tele o siteki po o fao ua mausali ona faamauina i le eleele.

“Na faatusa e perofeta ia Siona o aso e gata ai i se faleie tele e aofia uma ai le lalolagi. O le faleie ua taofiofia e maea ua faapea ona faamauina i siteki. O na siteki, e moni lava, o faalapotopotoga eseese faaleitulagi ua salalau solo i le lalolagi. I le taimi nei, ua faapea ona faapotopotoina mai Isaraelu i siteki eseese o Siona,” (“Ia Faamalosia Ou Siteki,” Liahona, Aok. 1991, 2).

Lolomi