Potutusi
Lesona 105: Alema 59–63


Lesona 105

Alema 59–63

Faatomuaga

Na olioli Kapeteni Moronae i le faamanuiaina o Helamana i le toe mauaina o nisi o aai a sa Nifae lea na faoa e sa Lamana. Ae peitai, ina ua ia iloaina ua maua e sa Lamana le aai o Nifaea, sa ita o ia i le malo i le faatamala i le auina atu o ni autau e faamalosia ai lo latou autau. I se tusi ia Paorana, o le faamasino sili, na ia mafatia i mafatiaga o e amiotonu ma faitioina Paorana mo le le lagolagoina o le faamoemoe o le saolotoga. Ma le iloaina e Moronae, ua solaese Paorana i le laueleele o Kitiona ona o le fouvale o tagata-tupu a sa Nifae. E lei ita Paorana i le faitio mai a Moronae; nai lo lena, na ia olioli i le alofa o Moronae i le saolotoga. Na faamalosia e le Alii ia sa Nifae, ma na tuufaatasia, Moronae, Paorana, ma o laua nuu e faatoilalo ia tagata-tupu a sa Lamana. Ina ua mavae le tele o tausaga o fetauaiga, na toe oo sa Nifae i le filemu, ma na toe faatulaga e Helamana le Ekalesia.

Fautuaga mo le Aoaoga

Alema 59

Na aveina ia aai tuiolo malolosi a sa Nifae, ma sa mafatia ia Kapeteni Moronae ona o le amioleaga o le nuu.

Ao lei amataina le vasega, tusi i le laupapa le faamatalaga lenei a Peresitene Ezra Taft Benson (mai The Teachings of Ezra Taft Benson [1988], 285):

“E sili atu le saunia ma puipuia nai lo le lipea ma salamo” (Peresitene Ezra Taft Benson).

Atonu na e siina lenei faamatalaga o se vaega o le lesona i le Alema 49–51. Afai sa e faaaogaina, mafaufau e tuu ni avanoa e sui ai nisi o upu pe a e tusiina i luga o le laupapa. Fai i tamaiti e faatumu ia avanoa.

Fai i tamaiti e faamatala atu ni taimi i o latou olaga po o olaga o se tagata latou te iloa lea na fesoasoani ai le tapenapena e taofia ai le le fiafia po o le faanoanoa.

Toe faamanatu atu i tamaiti o lesona talu ai nei sa latou suesue ai i mataupu e uiga i fetauaiga i le va o sa Nifae ma sa Lamana. Fai i tamaiti e faitau le leoa le Alema 59:5–11, mafaufau pe faapefea ona faatatau le faamatalaga o loo i le laupapa i le tulaga na faamatalaina mai i nei mau.

  • O le a se mea o foliga mai na mafai ai e sa Lamana ona faatoilalo le aai o Nifaea? (O le amioleaga o le nuu o Nifaea.)

  • O le a se mea na e mauaina i nei mau lea e faatatau i le faamatalaga o loo tusiaina i le laupapa?

Afai e le tau maia e tamaiti le faamatalaga lenei o i le Alema 59:9, faasino atu ia i latou: “E sili atu ona faigofie le taofi o le aai mai le pau atu i lima o sa Lamana nai lo le toe ave o le aai mai ia te i latou.” Atonu e te manao e fautuaina tamaiti e faailoga lenei faamatalaga i totonu o a latou tusitusiga paia. Ina ia fesoasoani i tamaiti e mafaufau pe faapefea ona faatatau lenei upumoni i o latou olaga, fai atu ia i latou e faatusatusa ia aai o i lenei tala ia i latou lava faapea ma taua faaleagaga o feagai ma i latou. Ona fesili atu lea o se tasi po o le sili atu foi o fesili nei:

  • O faapefea ona faatatau lenei upumoni ia i tatou? (Fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa e faigofie atu ma sili atu ona lelei le tumau faamaoni nai lo le toe foi i le faatuatua pe a ua mavae ona se ese.)

  • Aisea e faigofie atu ai le tumau faamaoni i le Ekalesia nai lo le toe foi mai i le Ekalesia pe a mavae se vaitaimi o le le toe toaga mai?

  • Aisea e faigofie atu ai le i ai pea o se molimau nai lo toe mauaina o se molimau pe a mavae le pau ese?

Fai i tamaiti e mafaufau loloto i ni auala e ono osofaia ai i latou e le fili ma e mulimuli ia te ia. Fautuaina i latou e tusi i totonu o api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia ia mea o le a latou faia e saunia ai mo taua faaleagaga.

Alema 60–62

Tuuaia sese e Moronae Paorana, o le na tali atu ma le alofa ma le migao

Faitau leotele le Alema 59:13. Ia faamautinoa o malamalama tamaiti aoga sa ita Moronae ona sa ia mafaufau na faatamala, pe le popole le malo, e uiga i le saolotoga o le nuu. I lona ita, sa ia tusia ai se tusi ia Paorana, le faamasino sili i Saraemila. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai o le Alema 60:6–11.

  • O le a se mea na tuuaia ai e Kapeteni Moronae ia Paorana?

  • O a ni lagona o e lagonaina i tuuaiga a Moronae?

Tusi le mau faasino lenei i luga o le laupapa: Alema 60:17–20, 23–24. Fai i tamaiti e faitau le leoa ia mau nei. Uunaia i latou e mafaufau pe faapefea ni o latou lagona pe ana o latou i ai i le tulaga o Paorana.

  • O a ni auala e ono faatiga ai tuuaiga a Kapeteni Moronae ia Paorana?

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai o le Alema 60:33–36. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, tagai mo le mea na saunia Kapeteni Moronae e fai pe ana faapea e le lelei le tali mai a Paorana i ana talosaga. A uma ona tuu atu i tamaiti aoga e lipoti mai ni mea sa latou mauaina, fai atu ia i latou faailoa mai ni upu po o fuaitau i nei mau o loo faaalia mai ai ni mafuaaga po o ni faamoemoega a Moronae mo le faia o nei talosaga.

Fai i tamaiti e faitau le leoa le Alema 61:1–5 e iloa ai le mafuaaga e lei maua ai e Moronae se fesoasoani mo le faamalolosiga o lana autau.

  • O le a se faamatalaga na faasoa atu e Paorana ia Moronae?

  • O a nisi o auala e tali mai ai tagata pe a tuuaia sese i latou i se mea?

  • Mata na tuuaia sese oe i se mea? O le a sou lagona e uiga i le tuuaiga faapea ma le tagata na tuuaia oe?

Fai i tamaiti e faitau le leoa le Alema 61:9–10, 15–18, tagai mo se mea o loo faaalia mai ai le maoae o uiga faaletagata o Paorana. A lava se taimi, valaau atu i ni nai tamaiti e faasoa mai mea sa latou mauaina.

  • O a ni lesona e mafai ona tatou aoaoina mai le ala na tali atu ai Paorana i tuuaiga a Moronae? (Fesoasoani i tamaiti e faailoa mai le mataupu faavae lenei: E mafai ona tatou filifili e aua nei o tatou tiga i upu ma amioga a isi. O nisi upumoni e ono faailoa mai e tamaiti e aofia ai le e tatau ona tatou aloese mai le faia o faamasinoga le alofa e uiga i isi ma afai tatou te tutufaatasi i le amiotonu faatasi ma isi, o le a faamalosia i tatou i a tatou taua e faasagatau atu i le amioleaga. Atonu e te manao e tusi upumoni nei i luga o le laupapa.)

  • E mafai faapefea ona tatou filifili e aua nei tiga?

Mafaufau e fai atu i tamaiti pe latou te ioe e faasoa mai soo se aafiaga sa latou mauaina i le filifili ai e aua nei tiga pe a fai mai e tagata ni upu po o ni mea sese e uiga ia i latou. Atonu e te mafaufau foi e faamatala atu sa oe lava aafiaga. Molimau atu i le taua o le faamagalo atu o isi mo a latou upu po o amioga faasagatau mai ia i tatou. Uunaia tamaiti aoga e mulimuli i le faataitaiga a Paorana.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Alema 62:1. Fai i le vasega e faailoa mai po o a ni lagona o Moronae ina ua ia mauaina le tali a Paorana.

Faamalamalama atu faapea e ui lava ina tuuaia sese e Kapeteni Moronae ia Paorana, ae na ia aoaoina ni mataupu faavae moni lea e mafai ona tatou faaaogaina i o tatou olaga. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Alema 60:23. Faailoa atu o upu a Moronae e uiga i le faamamaina o “totonu o le ipu” e mafai ona faatatau i soo se tasi o loo manaomia ona salamo. Faamalamalama atu o le ipu o se koneteina, e pei o se iputi po o se pesini. Tuu ni palapala i totonu ma fafo o se iputi (afai e mafai, e sili atu ona lelei pe a faaaoga se iputi manino). Fesili i tamaiti pe faamata latou te fia feinu mai le iputi. Faamama totonu o le iputi ma fesili i tamaiti pe faamata latou te lagona le mafanafana e feinu mai le iputi.

  • Afai tatou mafaufau ia i tatou o ni ipu, faamata la o le a se uiga o le faamama o totonu o le ipu?

Faitau le faamatalaga lea mai ia Peresitene Ezra Taft Benson:

“E tatau ona tatou faamamaina totonu o le ipu (tagai i le Alema 60:23), amata muamua ia i tatou, ona oo atu lea i o tatou aiga, ma e mulimuli lava i le Ekalesia” (“O Le Faamamaina o Totonu o le Ipu,” Liahona, Iulai 1986, 3).

  • Aisea e taua ai lo tatou faamamaina o totonu (o mea e le o mafai ona iloa e tagata) ma faapea foi ma fafo (mea e mafai ona iloa e tagata)?

  • Aisea e taua ai le faamama o totonu o le ipu o o tatou olaga ae tatou te lei auai atoatoa atu i le malo o le Alii?

Aotele le Alema 62:1–38 e ala i le faamatala mai na aumai e Kapeteni Moronae se vaega o lana autau e fesoasoani ia Paorana e faatoilalo ia tagata-tupu i Saraemila. O le tuufaatasia o a laua autau ma le fesoasoani mai a isi fitafita sa Nifae, na toe faoa ai e Moronae ma Paorana ia aai ia na totoe e lei mauaina e sa Lamana. Na la tutuliesea sa Lamana mai le laueleele ma toe faatulagaina le filemu i totonu o le nuu.

  • O a nisi luitau na ono fetaiai ma tagata taitoatasi ma aiga ina ua mavae le taua?

Fai i tamaiti e faitau le leoa le Alema 62:39–41 e iloa ai le ala na aafia ai sa Nifae i tofotofoga o le taua.

Ao talanoaina e tamaiti aoga le fesili lenei, atonu o le a latou tali mai i ni tali faapenei:

O a tatou tatalo amiotonu e mafai ona maua ai se aafiaga lelei i totonu o tatou alalafaga ma nuu.

I taimi o faigata, o nisi tagata e faamaualaloina i latou lava i luma o le Atua, a o isi e faamaaaina

  • Aisea e te manatu ai o le a faalatalata atili atu nisi tagata i le Alii pe a latou feagai ma tofotofoga? Aisea e liliuese ai nisi tagata mai le Alii pe a latou feagai ma tofotofoga? (Fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama o taimi o faigata, o le a fuafua ai e a tatou filifiliga pe o le a tatou tupu faalatalata atu i le Alii.)

  • Ao e faitauina ia mataupu o le Tusi a Mamona e uiga i taua, o le a se mea na aoaoina ai oe e uiga i le avea ai ma se soo o Iesu Keriso i taimi o taua po o finauga?

Alema 63

Toatele sa Nifae na malaga i le laueleele i le itu i matu

Aotele mai upu a Mamona i le mataupu lenei e ala i le faamatala mai o le toatele o sa Nifae na amata ona faimalaga atu i le itu i matu, e ala i le laueleele ma le sami. Na avatu e Sepulona le tausiga o talafaamaumau ia Helamana. Ua maliu Kapeteni Moronae, ao lona atalii o Moronaea na taitaiina le autau lea na taofia ai se isi osofaiga a sa Lamana.

Atonu e te manao e faaiu le lesona lenei e ala i le faamatala atu e uiga i se tagata o le sa fetaiai ma faigata ma puapuaga ma sa filifili ia maua se loto agamalu ma faateleina le faalagolago i le Atua. Mafaufau e faasoa atu se aafiaga patino.

Toe Faamanatu le Alema

Faaaoga sina taimi e fesoasoani ai i tamaiti aoga e toe faamanatu le tusi a Alema. Fai atu ia i latou e toe mafaufau e uiga i mea sa latou aoaoina mai lenei tusi, i le seminare ma i a latou lava suesuega o tusitusiga paia faaletagata lava ia. Afai e manaomia, fai atu ia i latou e toe faamanatu nisi o aotelega o mataupu i le Alema e fesoasoani ia i latou ina ia manatuaina. A lava se taimi, valaaulia ni nai tamaiti e faasoa mai ni o latou manatu ma lagona e uiga i se mea o i le tusi lea na faagaeetia ai i latou.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Alema 61. O le tali atu ia i latou o e faatiga pe faamanualia i tatou

Na faasoa mai e Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili se tala o loo faailoa mai ai le taua o le leai o ni lagona le fiafia agai atu ia i latou o e atonu o taumafai e faatiga pe faamanualia i tatou:

“I mauga matagofie o Penisilevania o loo i ai se vaega faamaoni o tagata Kerisiano e ola i se olaga faatauvaa e leai ni taavale, eletise, po o ni masini faaonaponei. Latou te galulue malosi ma ola i ni olaga e le gaoia, toafilemu e ese lava mai le lalolagi. O le tele o a latou mea e ‘ai e aumai ia latou lava faatoaga. E suisui fafine ma lalaga o latou lavalava, e tauagafau lava foi ma taugofie. Ua faaigoaina i latou o tagata Amiso [Amish].

“Sa i ai se ave loli susu e 32 tausaga le matua sa nonofo ma lona aiga i le nuu o Nickel Mines. E le o se tagata Amiso, ae o le itu na te uia e la’u mai ai le susu e ala ai ona tele faatoaga a le au Amiso e oo atu i ai, lea e faaigoa ai o ia o le tilivasusu gugu. I le masina o Oketopa talu ai, sa faafuasei ai ona pogisa lona mafaufau ola. I lona mafaufau mafatia, sa ia tuuaia le Atua ona o le maliu o lana ulumatua ma nisi mea e leai se faamaoniga. Sa matele atu o ia i le Aoga a Amiso e aunoa ma se mafuaaga tatau, faatuua tamaiti ma le au matutua, ae saisai teineiti e toa 10. Sa ia tafanaina teineiti, ma maliliu ai le toalima ae manunua le isi toalima. Ona pule ai lea o ia i lona ola.

“O lenei sauaga matautia na tulai mai ai le mafatia o tagata Amiso, ae leai se ita. Sa tiga ae e lei i ai se inoino. Sa vave lo latou faamagalo atu. Sa amata ona latou tutu faatasi e aapa atu i le aiga mafatia o le tagata tiliva susu. A o faapotopoto le aiga o le alii tiliva susu i lona fale ina ua mavae le aso na tafanaina [ai teineiti], sa sau se tuaoi Amiso, ma faauouo le tamā o le ua maliu, ma faapea atu, ‘O le a matou faamagalo ia te outou.’ [In Joan Kern, “A Community Cries,” Lancaster New Era, Oke. 4, 2006, i. A8.] Sa asiasi atu taitai o Amiso i le toalua o le alii tiliva susu ma lana fanau e faaoo atu i ai la latou faamaisega, o la latou faamagaloga, o la latou fesoasoani, ma lo latou alofa. Pe tusa o le afa o e sa faavauvau i le falelauasiga o le alii tiliva susu, o tagata Amiso. Ina ua maea, sa valaaulia e le au Amiso le aiga o le alii tiliva susu ina ia auai atu i sauniga o le falelauasiga o teineiti sa fasiotia. Sa i ai se filemu ofoofogia i tagata Amiso a o lagolagoina i latou e lo latou faatuatua i le taimi o lenei faalavelave matautia.

“Sa i ai se tasi o tagatanuu na ia otootoina ma le mamana le taunuuga o lenei faalavelave ina ua fai mai, ‘E tasi le gagana sa matou tautatala ai, sa le na o le Igilisi foi, ae o se gagana o le alofa, o se gagana a le nuu, [ma] o se gagana o le auauna atu. Ma, ioe o se gagana o le faamagalo atu.’ [In Helen Colwell Adams, “After That Tragic Day, a Deeper Respect among English, Amish?” Sunday News, Oke. 15, 2006, i. A1.] Sa masaa mai ma le ofoofogia lo latou faatuatua i aoaoga a le alii i le Lauga i luga o le Mauga: ‘Ia outou agalelei atu i e ua inoino mai ia te outou, ia outou tatalo foi mo e ua tuuaifua mai ma faasaua mai ia te outou.’[Mataio 5:44.]

“Sa faamatuu atu e le aiga o le alii tiliva susu lea sa fasiotia teineiti e toalima, le faamatalaga lenei i tagata lautele:

“‘Mo a matou uo Amiso, tuaoi, ma le alalafaga:

“‘E fia faailoa atu e lo matou aiga ia te outou uma taitoatasi, ua matua lofituina lava i matou i le faamagaloga, alofa tunoa, ma le alofa mutimutivale ua outou aumaia mo i matou. O lo outou alolofa mo lo matou aiga ua fesoasoani e aumaia ai le faamalologa o loo matou matua manaomia lava. O tatalo, fugalaau, faamanuia, ma meaalofa sa outou foai mai ua tuia ai lava o matou loto i se auala e le mafai ona faamatala i ni upu. Ua lilofia lo matou aiga, o lo matou alalafaga, i lo outou agalelei, ma ua suia ai lo matou lalolagi, ma o lea matou te matua faafetai atu ai lava.

“‘Faamolemole ia outou iloa ua tae o matou fatu i mea uma ua tutupu. Ua faatumuina i matou i le faavauvau mo matou tuaoi uma i Amiso o e matou te alolofa i ai ma faaauau pea ona matou alolofa iai. Matou te iloa e tele ni aso faigata i luma atu mo aiga uma ua maumau e pele iai latou, ma e matou te faaauau pea ona tuu atu matou faamoemoega ma le talitonu i le Atua o faamafanafanaga uma, ao matou saili uma e toe fausia o matou olaga.’ [“Amish Shooting Victims,” www.800padutch.com/amishvictims.shtml.]

“Ua mafai faapefea e tagata uma o Amiso ona faaalia lea lagona o le faamagaloga? Ona o lo latou faatuatua i le Atua ma le talitonu i Lana afioga, lea ua avea ma vaega o o latou tagata i totonu. Ua latou vaai ifo ia i latou lava o ni soo o Keriso, ma mananao e mulimuli i Lana faataitaiga.

“Ina ua logo i lenei faalavelave matautia, e toatele tagata sa auina atu ni tupe i tagata o Amiso e totogi ai le tausiga faasoifua maloloina o teineiti na ola, faapea foi tupe faaalu mo le falelauasiga o le toalima na maliliu. Na avea ma se isi faatinoga atili o lo latou uiga faasoo, sa tonu ai i tagata Amiso e faasoa atu se vaega o le tupe i le toalua o le alii tiliva susu ma lana fanau e toatolu aua ua aafia fua foi i latou i lenei faalavelave matautia” (“O Le Mana Faamalolo o le Faamagaloga,” Ensign po o le Liahona, Me 2007, 67–68).

Alema 62:41. Tali atu i puapuaga

E faatatau ia Alema 62:39–41, na aoao mai ai Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“O tofotofoga tutusa i taimi o puapuaga e mafai ona eseese ni aafiaga i ni tagata taitasi.

“E moni ua tou silafia nisi o e na faatumulia o latou olaga i faigata ma ua faalotomaualaloina ma faamalosia ma toe faaleleia ai, ae o isi ua le mafai ona aveesea le oona o lena lava tofotofoga ma ua manunua ma lē fiafia” (“The Mystery of Life,” Ensign, Nov. 1983, 18).

O Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua na faamatala mai faapea tatou te filifili pe faapefea ona tatou tali atu i faigata ma puapuaga:

“E mautinoa lava o nei mafatiaga maoae e le faapea e leai ni nai faamoemoega po o ni aafiaga e faavavau. E mafai ona liliu atu ai o tatou loto i le Atua. E tusa foi lava pe faatupuina e mafatiaga ni faigata faaletino, e mafai foi ona avea ma auala e taitai atu ai alii ma tamaitai i faamanuiaga e faavavau.

“O ia fua tetele o mafatiaga e pei o faalavelave faalenatura ma taua e foliga mai e le mafai ona vavaeeseina mai i aafiaga faaletino. E le mafai ona tatou taofia atoa i latou, ae e mafai ona tatou iloa se auala o le a tatou tali atu ai i ia mafatiaga. Mo se faataitaiga, o mafatiaga o taua ma le tautua faamiliteli, lea ua avea ma faatafunaga faaleagaga o isi, ae o faama’itega faaleagaga o isi. Ua faamatalaina mai e le Tusi a Mamona le eseesega:

‘“Ae peitai faauta, ona o le taua o sa Nifae ma sa Lamana, ua faamaaaina nisi e toatele ona o le taua ina matua umi, ma ua faamaluluina nisi e toatele ona o latou puapuaga, ua iu ina latou faamaualaloina i latou i luma o le Atua, ua iu ina matua faamaualalo lava’(Alema 62:41).

“Sa ou faitau i se eseesega e talitutusa faapea ina ua maea le afa faataumaoi lea na faatamaia ai le faitau afe o fale i Florida i nai tausaga ua mavae atu. Sa ta’ua i se talafou ni tagata eseese se toalua o e na puapuagatia i le faalavelave lava lea e tasi ma mauaina faamanuiaga lava e tasi: sa faaleagaina uma o laua fale, ae o tagata taitasi o o laua aiga sa faasaoina mai le oti po o manuaga. O le tasi sa faapea mai o lenei faalavelave ua faatamaia ai lona faatuatua; sa ia fesili foi, pe faapefea ona faatagaina e le Atua lenei mea e tupu? O le isi sa faapea mai o le aafiaga ua faamalosia ai lona faatuatua. Sa agalelei le Atua ia te ia, sa ia fai mai ai. E ui lava ua leai le fale o le aiga ma meatotino ua maimau, ae ua faasaoina o latou ola ma e mafai ona toe fausia ia fale. Mo le tasi, o le afa o le ipu malamalama sa leai se mea. Mo le isi, o le afa o le ipu malamalama sa tumu. O le meaalofa o le filifiliga mama e faamalosia ai i tatou taitoatasi e filifili auala o le a tatou galulue ai pe a tatou puapuagatia i mafatiaga” (“Adversity,” Ensign, Iulai 1998, 7–8).

Alema 63:4–10. O Hakota ma e tupuga mai ia te ia

Na saunoa mai perofeta o aso e gata ai faapea o tagata o Hakota na nofoia atumotu lea ua faaigoaina o Niu Sila.

I le Au Paia i Niu Sila, na saunoa atu i ai, Peresitene Joseph F. Smith faapea, “Ou uso e ma tuafafine mai Niu Sila, ou te manao ina ia outou silafia o outou e tupuga mai ia Hakota” (sii mai ia Spencer W. Kimball in Joseph Fielding McConkie and Robert L. Millet, Doctrinal Commentary on the Book of Mormon, vol.3 [1991], 329).

I le tatalo o le faapaiaga o le Malumalu a Hamilton Niu Sila na saunoa ai Peresitene Tavita O. MaKei faapea, “Matou te faailoa atu le agaga faafetai i nei Atumotu lafulemu lea na E taitaiina i ai ia e tupuga mai ia Tama Liae, ma ua faamanuiaina ai i latou” (“Dedicatory Prayer Delivered by Pres. McKay at New Zealand Temple,” Church News, Me 10, 1958, 2).

Na saunoa mai Peresitene Spencer W. Kimball faapea: “E talafeagai lava le faaiuina faapea o Hakota ma ana uo na i ai i le pe tusa o le seneturi lona sefuluiva i atumotu, mai le 55 T.L.M. e oo i le 1854 ao lei oo atu le talalelei ia i latou. Sa leiloa ia i latou ia mea uma faigofie ma le mataina lea na aumaia e le Faaola i le lalolagi, aua sa latou i ai i atumotu i le taimi na soifua mai ai Keriso i Ierusalema” (Temple View Area Conference Report, February 1976, 3; quoted in Joseph Fielding McConkie and Robert L. Millet, Doctrinal Commentary on the Book of Mormon, vol.3, 329).

Lolomi