Potutusi
Lesona 14: 1 Nifae 12–13


Lesona 14

1 Nifae 12–13

Faatomuaga

I le mavae ai ona vaaia e Nifae o le auaunaga i le lalolagi ma le Togiola a le Faaola, i le faaaliga, ona ia vaaia lea faapea, i le mae’a ai o augatupulaga e fa o le amiotonu, o lana fanau o le a avea ma e faamaualuluga, ma faapea ona tuuina atu i latou i faaosoosoga a le tiapolo ma faaumatiaina ai. Na faapea foi ona faaali atu ia te ia le amioleaga a i latou o e mulimuli ia Satani, i totonu o le ekalesia tele ma le inosia. Na ia vaaia faapea o le a latou aveesea upu moni manino ma taua mai le Tusi Paia, ma faapea ona tautevateva ai le toatele faaleagaga. Ae ui lava i nei vaaiga faanoanoa, o le faaaliga a Nifae, na tuuina atu ai ia te ia se mafuaaga mo le faamoemoe tele. Na ia vaaia faapea o le a saunia e le Atua le auala mo le Toefuataiga o le talalelei i aso e gata ai. Na ia molimauina foi faapea o le talafaamaumau o lona nuu (le Tusi a Mamona) o le a aumaia i luma i aso e gata ai, e toefuataiina mai upu moni manino ma taua, ia na faapea ona leiloloa i le lalolagi.

Manatua: Atonu o le a le lava le taimi e faia ai mea uma o i lenei lesona. I lau sauniuniga, saili atu i le taitaiga a le Agaga Paia ina ia iloa ai vaega o le lesona e aupito sili ona taua ma aoga mo au tamaiti aoga. Atonu e manaomia lou otootoina o vaega o le lesona ina ia lava ai le taimi e aoao atu ai aoaoga ma mataupu faavae sili ona taua.

Fautuaga mo le Aoaoga

1 Nifae 12

Ua vaai Nifae i le lumanai o malo o Sa Nifae ma Sa Lamana

Otooto le 1 Nifae 12 e ala i le faamalamalamaina atu faapea o lenei mataupu o se faaauauga o le faaaliga a Nifae. I totonu o le faaaliga, na faaali atu ai e le agelu ia Nifae auala o le a faatatauina ai faatusa o i totonu o le faaaliga o le laau o le ola i lana fanau. Sa faaali atu ia te ia faapea, o nisi o ana fanau o le a mauaina faamanuiaga o le Togiola. Peitai, na vaaia foi e Nifae faapea o ana fanau o le a iu lava ina faaumatiaina e le fanau o ona uso (o Sa Lamana). Valaaulia tamaiti aoga e faitau le 1 Nifae 12:16–19 . Fai atu i tamaiti aoga e vaavaai mo mafuaaga o le a faapea ona faaumatiaina ai Sa Nifae (tagai i le 1 Nifae 12:19). Faamanatu atu i tamaiti aoga faapea, a o latou faaalia le faatuatua ia Iesu Keriso, o le a mafai ona latou faatoilaloina le faamaualuga ma faaosoosoga.

1 Nifae 13:1–9

Ua vaai Nifae i le lotu tele ma le inosia

Fai atu i tamaiti aoga e sii i luga o latou lima pe afai latou te taaalo i se taaloga. Fai atu i se vaega toalaiti o i latou e faasoa mai po o a taaloga latou te taaalo ai. Faamalamalama atu faapea i taaloga, e masani ona sauni autaaalo mo taaloga, e ala i le suesueina o taaloga ma auala na faaaogaina i le taimi ua te’a e isi autaalo.

  • Faamata aisea o le a fesoasoani ai mo se autaaalo ona latou suesueina auala e faaaogaina e le isi autaalo, ae latou te le’i taaalo?

Faamalamalama atu faapea na vaaia e Nifae i le faaaliga manaoga ma auala a i latou o e o le a tetee i le Ekalesia a Iesu Keriso i aso e gata ai. Uunai tamaiti aoga e vaavaai atu mo na auala, a o latou suesueina lenei mataupu, ina ia mafai ai ona saunia i latou e iloaina na auala, ma aua ne’i faaseseina ai i latou.

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le 1 Nifae 13:1–4, 6. Fai atu i se tamaitiiti aoga e saili le vaega na vaaia e Nifae ua faapotopoto i totonu o tagata o Nuuese i aso e gata ai.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e malamalama i mataupu o i totonu o nei fuaiupu, faasoa atu le faamatalaga lenei mai ia Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai atu i tamaiti aoga e faalogologo ma le toto’a, ma saili se faauigaga o le lotu tele ma le inosia.

“O igoa o le ekalesia a le tiapolo ma le lotu tele ma le inosia o loo faaaoga e faasino i lotu uma … faalapotopotoga po o le a lava le igoa po o le natura —pe faapolokiki, pe faafilosofia, faaleaoaoga, faaletamaoaiga, faalautele, faale-usoga, faalemalo, pe faalelotu—o mea e faatulagaina e aveese ai tagata mai le ala o le Atua ma ana poloaiga, faapea foi ma le faaolataga i le malo o le Atua” (Mormon Doctrine, lomiga lona 2. [1966], 137–38).

Ia manino faapea, o le faaupuga “ekalesia tele ma le inosia” e le faasino i se tapuaiga po o se ekalesia patino. O loo faasino i soo se, ma faalapotopotoga uma, ia ua faatulagaina e taitai ese ai tagata mai le Atua ma Ana tulafono.

Atonu e te manao e uunaia tamaiti aoga e tusi le faaupuga faalapotopotoga uma ia ua faatulagaina e taitai ese ai tagata mai le Atua ma Ana tulafono i le autafa o le 1 Nifae 13:6.

  • Aisea e te manatu ai e taua le iloa o loo faatulaga e Satani ana ‘au e taitai ese ai i tatou mai le Atua ma Ana tulafono?

Faamalamalama atu faapea na faamatalaina e Nifae le ekalesia tele ma le inosia. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 13:5–9.

  • O a mea o loo mananao i ai i latou ua i ai i le ekalesia tele ma le inosia? (Tagai i le 1 Nifae 13:7–8.)

  • E tusa ai ma le 1 Nifae 13:5, 9, o a mea e saili i latou ua i ai i le ekalesia tele ma le inosia ina ia faataunuu? Aisea? (Atonu e te manao e tusi le upu moni lenei i luga o le laupapa: E mananao Satani ma e mulimuli ia te ia e faaumatia le Au Paia a le Atua, ma aveina i latou ia faatagataotauaina.)

  • E faapefea e le iloaina o manaoga ma faamoemoega o Satani ma ana au, ona fesoasoani ia i tatou e faafetoaia ai i latou?

Faailoa atu i tamaiti aoga faapea, i se taimi mulimili ane i lenei mataupu, o le a latou aoaoina ai e uiga i se tasi o auala ua taumafai le ekalesia tele ma le inosia, e faaumatia ai i latou o e sailia le Atua.

1 Nifae13:10–19

Ua vaai Nifae i le aao o le Atua i le faavaeina o se laueleele saoloto, lea o le a toefuataiina ai le talalelei.

Molimau atu faapea, ua faamautinoa mai e le Alii o Lana galuega o le a agai pea i luma, e tusa lava po o a taumafaiga a le ekalesia tele ma le inosia e faalavelave i tagata ina ia tautevateva faaleagaga. Sa Ia faia lena mea, e ala i le sauniaina o le auala mo le Toefuataiga o Lana talalelei.

O faamatalaga ua lisiina atu i lalo, o loo otooto ai mea taua na tutupu, ia na vaaia e Nifae i lana faaaliga. Fai atu i tamaiti aoga e faitau le 1 Nifae 13:10–19 ma faafetaui mau fefaasinoai taitasi ua lisiina atu i lalo, i mea taitasi na tutupu ua faamatalaina. (Atonu e te manao e faapipii nei mau fefaasinoai ma faamatalaga i luga o le laupapa, ao le’i amataina le vasega. Pe, atonu e mafai ona e saunia se pepa tufa atu ua i ai mau fefaasinoai ma faamatalaga. I lalo, ua faafetauia tonu ai lava mau fefaasinoai i faamatalaga e tatau ai. Ina ia faamanuiaina lenei gaoioiga, o le a manaomia lou suia o le faatulagaga o faamatalaga, a o e faapipiiina i latou i luga o le laupapa, pe faaopoopo i latou i le pepa e tufa atu.)

1 Nifae 13:12Ua folau atu Kolomupasa i le laueleele o Amerika

1 Nifae 13:13Ua folau atu tagata saili lotu i le laueleele o Amerika, i le sailiaina o le saolotoga faalelotu

1 Nifae 13:14O tagatanuu moni o Amerika ua tutulieseina mai o latou laueleele

1 Nifae 13:15Ua manuia Nuuese i le laueleele o Amerika

1 Nifae 13:16–19E ui sa toaitiiti, o autau Amerika o le fouvalega, ua manumalo

A o faasoa mai e tamaiti aoga a latou tali, atonu e te manao e uunai i latou e tusi se upu autu, po o se faaupuga i totonu o a latou tusitusiga paia i autafa o mau taitasi. Mo le faataitaiga, e mafai ona latou tusia Kolomupasa i autafa o le 1 Nifae 13:12.

  • E tusa ai ma le 1 Nifae 13:12, aisea na folau atu ai Kolomupasa i le laueleele o Amerika?

  • E tusa ai ma le 1 Nifae 13:13, aisea na malaga atu ai Tagata Saili lotu i Amerika?

  • E tusa ai ma le 1 Nifae 13:15–19, aisea na manuia ai Nuuese ma manumalo i lo latou saolotoga mai “isi malo uma”?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Iosefa F. Samita:

“O lenei malo sili o Amerika na tausiaina e le Silisiliese e ala i le mana o lona aao mamana aoao, ina ia mafai ai, i aso e gata ai, mo le malo o le Atua ina ia faatuina i luga o le fogaeleele. Ana faapea e le saunia e le Alii le auala, e ala i le faataatitiaina o faavae o lenei malo mamalu, atonu o le a faigata ona taunuu (i lalo o tulafono malolosi ma sese o faigamalo faatupu a le lalolagi) le faataatitiaina o faavae mo le oo mai o lona malo sili. Na faia e le Alii lenei mea” (Gospel Doctrine, lomiga lona 5. [1939], 409).

Molimau atu faapea na saunia e le Alii le auala mo le Toefuataiga e ala i le faavaeina o se atunuu e i ai le saolotoga o mea taulotu, lea o le a mafai ai e Ia ona toefuataiina Lana Ekalesia. Molimau atu faapea, na saunia e le Alii, ma o le a faaauau ona Ia saunia, se auala mo Lana talalelei toefuataiina e ulufale atu ai i malo taitasi uma.

Afai o e aoaoina atu lenei lesona i se atunuu i fafo atu o le Iunaite Setete o Amerika, fesili atu:

  • Na faapefea ona saunia e le Alii le auala mo le talaiina o le talalelei toefuataiina i totonu o lo tatou atunuu?

1 Nifae13:20–42

Ua vaai Nifae i Nuuese o le lumanai ua i ai le Tusi Paia, le Tusi a Mamona, ma tusitusiga paia o aso e gata ai

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le 1 Nifae 13:20–24. Fai atu ia te ia e faailoa mai le mea lea na vaaia e Nifae i uluai tagata na nofoia Amerika o latou “ave[ina] atu i totonu o i latou.” Ia uu i luga se kopi o le Tusi Paia, ma faamalamalama atu faapea, o le tusi lea o i le faaaliga a Nifae. Atonu e te manao e valaaulia tamaiti aoga e tusi le Tusi Paia i auatafa o le 1 Nifae 13:20.

Faamalamalama atu na aoaoina e le agelu Nifae faapea o le Tusi Paia o se talafaamaumau “ua aoga tele” (1 Nifae 13:23). Ina ua faatoa faamaumauina faaaliga o i ai i totonu o le Tusi Paia, sa “i ai le atoatoa o le talalelei a le Alii” (1 Nifae 13:24). Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 13:26–27.

  • O a mea na aveesea e le ekalesia tele ma le inosia mai le Tusi Paia? Aisea na aveesea ai nei mea?

Fai atu i se isi tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 13:29.

  • O le a le mea na tupu, o se taunuuga o le aveeseina o mea manino ma taua ma le tele o feagaiga a le Alii mai le Tusi Paia?

Fai atu i ni tamaiti aoga se toafa e feauauai i le faitauina leotele mai o le 1 Nifae 13:34–36, 39. Fai atu i le vasega e vaavaai mo mea e faia e le Alii, e fesoasoani ai i tagata e faatoilaloina taumafaiga a le ekalesia tele ma le inosia.

  • E tusa ai ma le 1 Nifae 13:34, o le a le mea o le a faataunuuina e le Alii ona o Lona alofa mutimutivale?

  • E tusa ai ma le 1 Nifae 13:35–36, o a mea o le a “natia” ina ia oo mai i Nuuese? (Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e tusi i autafa o le 1 Nifae 13:35 faapea o “nei mea” e faasino i le Tusi a Mamona.)

  • E tusa ai ma le 1 Nifae 13:39, o a nisi mea o le a aumaia e le Alii i aso e gata ai, i le faaopoopo atu ai i le Tusi a Mamona? O a “isi tusi” ia ua aumaia e le Alii, o se vaega o le Toefuataiga? (O le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o le Penina Tau Tele, ma le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia.)

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le 1 Nifae 13:40–41. Fai atu ia i latou e vaavaai mo se faamatalaga o mea o le a faailoa mai e tusitusiga paia o le Toefuataiga i tagata uma. A mae’a ona faasoa mai e tamaiti aoga mea na latou mauaina, ia sii i luga se kopi o le Tusi Paia ma faasoa atu lau molimau i lona moni. Ia sii i luga se kopi o le Tusi a Mamona, ma tuufaatasi ma le Tusi Paia. Molimau atu faapea o le Tusi a Mamona ma tusitusiga paia o aso e gata ai, ua toefuatai mai ai upu moni manino ma taua lea e fesoasoani ai ia i tatou e iloaina faapea o Iesu Keriso o le Alo o le Atua, ma e fesoasoani ia i tatou e iloa ai le auala e o mai ai ia te Ia

Fai atu i tamaiti aoga e saili se faaupuga i le faaiuga o le 1 Nifae 13:41 ua faamatala ai le mea o le a faia e le Alii i le talafaamaumau o tagata Iutaia (le Tusi Paia) ma talafaamaumau o fanau a Nifae (le Tusi a Mamona). Molimau atu faapea o nei talafaamaumau ua “faatutuina i le tasi” (1 Nifae 13:41) ma ua tutupu faatasi” (2 Nifae 3:12) ina ia fesoasoani ia i tatou e iloa manino ai le auala e o mai ai i le Faaola.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e faafetaia le auala ua faaaafia ai e upu moni manino ma taua o le toefuataiga o latou olaga, valaaulia i latou e mafaufau loloto i fesili nei:

  • Ua faapefea ona faaaafia e le Tusi a Mamona lau molimau ia Iesu Keriso, ma fesoasoani ia te oe e faalatalata atili atu ai ia te Ia?

Pe a uma ona tuuina atu se taimi mo tamaiti aoga e mafaufau loloto ai, valaaulia se vaega toalaiti o i latou e faasoa mai a latou tali. Atonu e te manao foi e faasoa atu la oe lava molimau o le Tusi a Mamona, ma le auala ua faamalosia ai lau molimau ia Iesu Keriso, ma fesoasoani ia te oe e iloa ai le auala e sau ai ia te Ia. A o e faaiuina le vasega, uunai tamaiti aoga e suesue ma le faaeteete le Tusi a Mamona i le tausaga atoa, i le vaavaai atu mo aoaoga ma tala e faamalosia ai a latou molimau ia Iesu Keriso ma aoaoina ai i latou i le auala e o mai ai ia te Ia.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

1 Nifae 12-14 Vaaiga Aoao

O le siata lenei e fesoasoani ia i tatou e vaai ai faalemafaufau i ni gaoioiga taua e taitai atu ai i le faatuina o le malo o le Atua i le fogaeleele:

Ata
mea na tutupu anamua

1 Nifae 13. O le a le uiga o le upu Nuuese i le Tusi a Mamona?

Nuuese o lona uiga “o malo.” E faasino ia i (1) latou o e e le o le aiga o Isaraelu, (2) latou o e le talitonu i le Atua o Isaraelu, po o e le o mauaina le talalelei, e tusa po o le a lo latou gafa, ma (3) tagata o e le mai le, pe le o nonofo i le laueleele o Iuta. Mo le faataitaiga, o tagata saili lotu ma tagata saili malo i le laueleele o Amerika, ua taua o Nuuese i totonu o le 1 Nifae 13:3–13. O i latou o e na aumaia le Tusi a Mamona ua taua o Nuuese i le 1 Nifae 13:34. O le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma le Penina Tau Tele, sa faapea foi ona aumaia e Nuuese (tagai i le 1 Nifae 13:39). O le Iunaite Setete o Amerika ua taua o se malo nuuese i le 1 Nifae 13:34, 39.

1 Nifae 2:20-29. Vaega manino ma mea taua moni ua aveesea mai le Tusi Paia

Na aoao mai Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O elemene … ua leai mai le Tusi Paia, sa taufai ‘manino ma sili ona pele’. Sa manino i lo latou tulaga faigofie ma manino, i le faigofie ai ‘i le malamalamaaga o …tagata uma’; sa pele i lo latou mama ma le taua naua, o lo latou taua faaolaina ma le taua faavavau mo fanau a le Atua” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 5).

Na aoao mai Iosefa Samita faapea “o le tele o vaega taua e uiga i le faaolataga o le tagata, ua aveeseina mai le Tusi Paia, po ua leiloa a o le’i tuufaatasia” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 217). Na ia saunoa foi faapea na te talitonu i le Tusi Paia “e pei ona faitauina mai i tusitusiga a uluai tusiupu,” ma o le “aufaaliliu le magafagafa, o le au tusitusi faatamala, po o ositaulaga taufaasese ma le le faamaoni ua latou faia mea sese e tele” (Aoaoga: Iosefa Samita, 207).

Atonu e te manao e faaali atu i tamaiti aoga faapea o nei faamatalaga mai ia Iosefa Samita ua aofia ai i le Lolomifefiloi o le Tusi Paia (tagai i le Lolomifefiloi o le Tusi Paia, ‘Tusi Paia’). Atonu e te manao e uunai tamaiti aoga e maka nei faamatalaga i totonu o a latou tusitusiga paia.

1 Nifae 13:32-40. Mea taua ma le faigofie ua toefuatai

Na saunoa Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili faapea o tusitusiga faavae a le Ekalesia o mea silisili ia i le toefuataiina o mea moni ua leiloloa:

“O Le Tusi a Mamona o se tasi molimau ia Keriso. Ua toefuatai mai ai upu moni taua e uiga i le Pau, le Togiola, le Toefuataiga, ma le olaga pe a mavae le oti.

“A o lei oo i le Toefuataiga, e tele seneturi na tapunia ai le lagi. Ae o le toe i ai o perofeta ma aposetolo i luga o le fogaeleele, na toe tatalaina ai le lagi i faaaliga ma faaaliga vaaia. O le tele o faaaliga na oo mai i le perofeta o Iosefa Samita, na tusia i se tusi lea ua taua o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. O lenei tusi o loo i ai nisi o aoaoga e uiga i mataupu faavae ma sauniga, ma o se punavai taua e faatatau i le faatulagaga o le perisitua. Ma le isi, o loo i ai ma le isi tusitusiga paia aloaia ua taua o le Penina Tau Tele. O loo i ai le tusi a Mose, lea na oo mai o se faaaliga i le perofeta o Iosefa Samita, ma le tusi a Aperaamo, lea na ia faaliliuina mai se tusitaai faa Aikupito na faatauina mai. Mai nei tusi ua tatou aoao ai e le gata i le tele o mea e uiga ia Mose, Aperaamo, Enoka, ma isi perofeta ae faapea foi ma isi tala auiliili e uiga i le Foafoaga. Ua tatou iloa ai o le Talalelei a Iesu Keriso na aoaoina perofeta uma mai lava i le amataga —e amata mai lava i le taimi o Atamu” (“O Le Toefuataiina o Mea Uma,” Ensign po o le Liahona, Me 2006, 67–68).

O le faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia na fesoasoani foi e toefuatai mai ai le tele o upumoni manino ma le taua. O le Faaliliuga a Iosefa Samita o se “toe iloiloga po o le faaliliuga o le King James Version o le Tusi Paia i le Gagana Peretania, lea na amataina e le Perofeta o Iosefa Samita ia Iuni 1830. Sa faatonuina e le Atua e faia le faaliliuga ma faatatau i ai o se vaega o lona valaauga o se perofeta.

“O le Faaliliuga a Iosefa Samita ua toefuatai mai ai nisi o mea manino ma taua lea na leiloloa mai le Tusi Paia (1 Ni. 13). E ui lava e le o le Tusi Paia aloaia lea a le Ekalesia, o lenei faaliliuga ua tuuina atu ai le tele o manatu manaia ma sili ona taua i le malamalama ai i le Tusi Paia. O se molimau foi mo le valaauga paia ma auaunaga a le Perofeta o Iosefa Samita” (Taiala mo Tusitusiga Paia, “Faaliliuga a Iosefa Samita,” scriptures.lds.org; tagai foi i le 2 Nifae 3:11;Talafaasolopito o le Ekalesia, 1:238).

Faatasi ai ma faaaliga faifaipea i le Ekalesia a le Alii, o le faagasologa o le aumaiaina o aoaoga faavae manino ma taua ma mataupu faavae o le talalelei i tagata i le lalolagi atoa, e faifaipea. O aoaoga musuia a perofeta ma aposetolo a le Alii, e matua taua mo le malamalama ai i upu moni manino ma taua o le talalelei.

1 Nifae 10-14 Vaaiga aoao o le faaaliga a Nifae

Ata
Faaaliga na vaaia e Nifae

Lolomi