Potutusi
Lesona 127: 3 Nifae 18


Lesona 127

3 Nifae 18

Faatomuaga

A o faaiuina e Iesu Keriso le aso muamua o Lana auaunaga i totonu o sa Nifaē, na Ia faatautaia ai le faamanatuga. Na Ia poloaiina i latou ina ia aai i le faamanatuga, tatalo i le Tama i taimi uma, ma tuuina atu le faaaumea i tagata uma. Na folafola atu e le Faaola faamanuiaga maoae ia i latou o e na usiusitai. Ona Ia tuuina atu lea i le au soo sa Nifaē e toasefululua, faatonuga faatatau i la latou auaunaga i le Ekalesia. A o lei afio a’e i le lagi, na Ia tuu atu ia i latou le mana e tuuina atu ai le meaalofa o le Agaga Paia.

Fautuaga mo le Aoaoga

3 Nifae 18:1–14

Ua avatu e Iesu Keriso le faamanatuga i le au Sa Nifaē

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei a Elder Gerald N. Lund o le Fitugafulu: (Ta’u atu i le tamaitiiti aoga faapea o le igoa Czenkusch e faaleoina “ZEN-kush.”) Uunai le vasega e vaai faalemafaufau pe faamata o le a le tulaga e i ai, pe ana faapea o i latou le tagata a’e mauga lea na taua e Elder Lund.

“I nai tausaga ua mavae, sa i ai se tala manaia e uiga i le fe’aei i mauga i se mekasini faafomai. …

“O le tusiga sa faatatau i se alii e igoa ia Czenkusch, o le na pulea se aoga e a’o ai feaeiga. … Sa faamatalaina e Czenkusch i le tagata na faia le faatalanoaga le faiga e taula i ai fe’aeiga i mauga. O le faiga lenei e puipuia ai tagata feaei mai le pauu. E a’e se tasi tagata a’e i se tulaga saogalemu, ma nonoa le maea mo le isi tagata a’e, e masani lava ona faataamilo i lona lava tino. ‘Na ua taula oe,’ o lona uiga, ‘Ua e saogalemu. A i ai se mea e tupu, o le a ou taofia oe mai le pau.’ O se vaega taua o le fe’aeiga i papa. Ia matau mai le mea na sosoo ai i le tusiga: O le taulaina ua maua ai Czenkush ni taimi sili ona lelei ma ni taimi sili ona leaga i fe’aeiga. E tasi se taimi na pau ai Czenkusch mai se mato maualuga, ma mase’i ai ni pine lagolago se tolu ma mamulu ai lana taula mai le vaega sa faamau ai. Na taofia o ia, na u i luga ona vae ae u i lalo lona ulu, i le toe 10 futu mai le eleele ina ua aapa atu lima malolosi o [Don] lē na taulaina o ia. “Na faasaoina e Don lo’u ola,” o le tala lea a Czenkusch. “E faapefea ona e tali atu i se alii e pei o ia? Pe e te avatu ia te ia se maea na faaaogaina e fai ma se meaalofa o le Kerisimasi? E leai, e te manatua o ia. E te manatua o ia e le aunoa”’ [Eric G. Anderson, “The Vertical Wilderness,” Private Practice, Novema 1979, 21; faaopoopo le faamamafa]” (“The Grace and Mercy of Jesus Christ,” i le Jesus Christ: Son of God, Savior, ed. Paul H. Peterson, Gary L. Hatch, ma Laura D. Card [2002], 48).

  • O le a sou manatu, aisea na lagona ai e le tagata a’e mauga faapea o le tuuina atu i le tagata na laveaia o ia, o meaalofa faaletino e le o se auala talafeagai lea e faaali atu ai le agaga faafetai?

Valaaulia tamaiti e faitau lē leoa le3 Nifae 18:1–7 ma vaavaai mo mea na talosagaina e le Faaola ia tagata Sa Nifaē ia faia e manatua ai o Ia. (E mafai ona e fautuaina tamaiti e faailoga upu o le faamanatuina ma le manatua o loo i le 3 Nifae 18:7.) Pe a uma ona lipoti mai e tamaiti aoga mea na latou mauaina, ona fai atu lea o fesili nei:

  • E faapefea e le aai ma feinu i le faamanatuga ona fesoasoani ia i tatou e manatua ai le taulaga a le Faaola mo i tatou?

  • E tusa ai ma le 3 Nifae 18:7, o a mea na tatau ona manatuaina e sa Nifaē a o latou aai i le areto?

Tuu atu se taimi i tamaiti aoga e toe vaai ai i le 3 Nifae 11:14–15. Ona fai atu lea o fesili nei:

  • Aisea e ono patino ai le taua o le manatuaina o le tino o le Faaola, mo tagata sa Nifaē?

  • E ui lava e te le’i vaai i manu’a i le tino o le Faaola, e pei ona sa mafai e sa Nifaē, ae aisea e taua ai pea lava mo oe le ai i le falaoa o le faamanatuga “i le faamanatuina o le tino” o le Faaola? (MF&F 20:77).

  • O le a le mea e mafai ona e faia, ina ia manatua ai pea lava le Faaola?

Tusi le fuaitau lenei i luga o le laupapa: A o tatou fetagofi atu i le faamanatuga, tatou te molimau atu i le Tamā faapea …

Valaaulia tamaiti aoga e faitau lē leoa le 3 Nifae 18:8–11 ma vaavaai mo upu po o fuaitau ia e faauma ai le faamatalaga o loo i le laupapa. Fai i ni nai tamaiti e faasoa mai mea ua latou maua. (Atonu e faauma e tamaiti aoga le faamatalaga faapenei: A o tatou fetagofi atu i le faamanatuga, tatou te molimau atu i le Tama o le a tatou manatuaina Iesu Keriso i taimi uma. O se isi tali atonu o lea: A o tatou fetagofi atu i le faamanatuga, tatou te molimau atu i le Tama faapea ua tatou naunau e faia mea uma na poloai mai ai le Faaola.)

Faaaoga nisi po o fesili uma nei, ina ia fesoasoani ai i tamaiti aoga ia loloto lo latou malamalama ma le agaga faafetai mo le matafaioi a le faamanatuga i le fesoasoani ai ia i tatou e manatua le Faaola:

  • O a nisi o vaega o le soifuaga ma le auaunaga a le Faaola, ia atonu tatou te manatuaina i le taimi o le sauniga o le faamanatuga? (O tali atonu e aofia ai Lona maliu ma le taulaga togiola, o Lona fanau mai i se tulaga maualalo, o Ana vavega ma aoaoga, o Lona popolega alofa mo isi, ma Lona gauai atu i le Tama Faalelagi.)

  • E ui lava o le aai ma feinu i le faamanatuga e puupuu lava se taimi e faatino ai, ae o aafiaga o le sauniuniga mo lena mea, ma le auai ai i lenei sauniga, e faavavau. O le a le mea e mafai ona tatou faia, ina ia manatua ai pea lava le Faaola, pe a uma ona tatou aai i le faamanatuga, ma le taimi atoa o totoe o le vaiaso?

  • Faamata e faapefea e le agaga faamaoni ma le gauai tatou te tuuina atu e aai ai ma feinu i le faamanatuga ona fesoasoani ia i tatou e manatuaina le Faaola i le vaiaso atoa?

  • O le a le aoga o le faamanatuga, pe afai tatou te le manatuaina o Ia?

  • E tusa ai ma le 3 Nifae 18:7, 11, o le a le mea na folafola mai e le Faaola ia i latou o e aai ma feinu i le faamanatuga ma manatuaina o Ia? (A o tatou aai ma feinu i le faamanatuga ma manatua i taimi uma le Faaola, o le a tatou maua Lona Agaga e faatasi ma i tatou.)

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 18:12–14 ma fai atu i se isi e faitau leotele le Helamana 5:12. Valaaulia le isi vaega o totoe o tamaiti aoga e mulimuli i le faitauga, i le mafaufau loloto ai i le va o mau fuaitau e lua.

  • E mafai faapefea e le aai ma feinu i le faamanatuga ona fesoasoani ia te oe, ia avea Iesu Keriso ma faavae e fausia ai luga lou olaga?

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e manatua Iesu Keriso i taimi uma,valaaulia i latou e tusi i aso taitasi mo le vaiaso e sosoo ai i totonu o api po o api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia, po o api talaaga a le tagata lava ia, mea latou te faia e manatua ai le Faaola. Uunai i latou e mafaufau e tusi e uiga i manatu na latou maua i le taimi o le faamanatuga, po o le auala na uunaia ai o latou manatu, upu, ma galuega e le manatuaina o le Faaola.

Toe tulitatao i tamaiti aoga i isi vasega e sosoo ai e ala i le uunaia o i latou e faaauau le tusitusi i aso taitasi. I le vaiaso atoa, atonu e te manao e tuu atu ia i latou ni nai minute i le amataga o le vasega e tusi faamaumau ai mea o loo latou faia e manatua ai le Faaola.

3 Nifae 18:15–25

Ua aoao e Iesu le au sa Nifae e tatalo i le Tama e le aunoa ma potopoto soo faatasi

Vaevae tamaiti i ni paga. Valaaulia paga taitasi e faitau faatasi le3 Nifae 18:15–21, ma vaavaai mo mea na aoao mai tatou e le Faaola e fai, e teena ai faaosoosoga. Pe a uma ona latou faitauina, fai i paga e tusi se fuaiupu se tasi latou te manatu e otooto ai nei aoaoga e uiga i le faatoilaloina o faaosoosoga. Fai atu i ni paga eseese e faasoa mai mea na latou tusia. (E ui atonu e faaaoga mai e tamaiti aoga ni upu eseese e faamatala ai a latou otootoga, e tatau ona latou faailoa mai le upumoni lenei: Afai o le a tatou mataala ma tatalo e le aunoa i le Tama o le a mafai ona tatou teenaina faaosoosoga a Satani.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le upumataala o loo i le 3 Nifae 18:18? (Ina ia mataala faaleagaga, mataalia, po o le tu e leoleo.)

  • Aisea e te manatu ai o mea uma e lua o le mataala ma le tatalo, e matua manaomia i le teenaina o faaosoosoga?

Faamanino atu faapea o le 3 Nifae 18:15, 20–21 o se mau tauloto. Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti e faailoga lenei mau i se ala e iloagofie ai, ina ia mafai ona faigofie ona latou mauaina.

  • E faapefea ona fesoasoani ia i tatou le tatalo e mataala ma mataalia ai i taumafaiga a Satani e faaosooso i tatou?

Valaaulia ia tamaiti aoga e tali se tasi o fesili nei i totonu o a latou api po o api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia: (Atonu e te manao e tusi fesili nei i luga o le laupapa, pe faitau lemu ina ia mafai e tamaiti aoga ona tusi i lalo.)

  • Na faapefea ona fesoasoani le tatalo ia te oe, e teena ai faaosoosoga a Satani?

  • O le a le mea e mafai ona e faia e faaleleia atili ai au lava tatalo?

  • O a faamanuiaga ua e vaaia mai le tatalo faatasi ma lou aiga?

  • O le a se mea e mafai ona e faia, e fesoasoani ai i lou aiga ina ia faia e le aunoa ia tatalo faaleaiga anoa?

Pe a lava le taimi, mafaufau e fai atu i ni nai tamaiti e faasoa mai i le vasega mea na latou tusia.

Fai i tamaiti e manatunatu i se tasi latou te mananao e fesoasoani i ai, ina ia faalatalata atili i le Faaola. Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa ma fautuaina tamaiti e tusi i lalo: A o tatou auauna atu i isi, o le a mafai ona tatou fesoasoani ia i latou e o mai ia Keriso. Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 3 Nifae 18:22–24.

  • O le a le mea ua poloaiina e le Faaola i tatou e fai, e fesoasoani ai i isi e o mai ia te Ia? (E le tatau ona tatou tutuli esea isi mai a tatou sauniga faale-Ekalesia, ma e tatau ona tatou tatalo mo i latou.)

  • Na fetalai mai le Faaola o Ia o le malamalama, ma e ao ina tatou uuina i luga mo le lalolagi. E faapefea ona mafai e i tatou taitoatasi ona ola ai i o tatou olaga, ma u’u i luga le malamalama o le Faaola?

Faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: Valaaulia tamaiti e faalogologo mo le mea na saunoa mai Elder Hales o le a tupu, pe a tatou ola amiotonu.

Ata
Elder Robert D. Hales

“Pe le faafiafiaina ea ia Iesu, pe a mafai ona tatou faasusuluina lo tatou malamalama ina ia mafai ai e i latou, o e o mulimuli ia i tatou ona mulimuli i le Faaola? O loo i ai i latou o loo saili atu mo le malamalama, o e o le a fiafia e ulufale atu i le faitotoa o le papatisoga agai atu i le ala sa’o ma le vaapiapi, lea e tau atu i le ola e faavavau (tagai i le 2 Nifae 31). Pe o le a avea ea oe ma lena malamalama, o le a taitai atu ai i latou i se uafu saogalemu?” (“That Ye May Be the Children of Light” [lauga o le faeasaite i le Iunivesite a Polika Iaga, Nov. 3, 1996], 8, speeches.byu.edu).

  • O a manatu e te mauaina, pe a e mafaufau i le fesili, “Pe le faafiafiaina ea ia Iesu, pe a mafai ona tatou faasusuluina lo tatou malamalama ina ia mafai ai e i latou, o e o mulimuli ia i tatou ona mulimuli i le Faaola?”

Faamalamalama atu o le tatalo mo isi, valaauliaina o i latou e auai i fonotaga a le Ekalesia, ma le faia o se faataitaiga faa-Keriso, o auala ia e mafai ona tatou auauna atu ai i isi. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai se aafiaga lea na latou uuina ai i luga le malamalama o le Faaola e fesoasoani ai i se tasi e sau ia te Ia.

3 Nifae 18:26–39

Ua aoao atu e le Faaola Ona soo e tuuina atu le faaaumea i tagata uma

Otooto le 3 Nifae 18:26–39 e ala i le faamalamalama atu faapea, ina ua uma ona fetalai atu le Faaola i le motu o tagata, na Ia liliu atu i le au soo e toasefululua na Ia fillifilia, ma aoao i latou i le ala e taitai ma faatonutonu ai le Ekalesia. Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 3 Nifae 18:32 ma vaavaai mo le auala e tatau ona tatou tali atu ai i tagata ua se ese mai le faatuatuaga.

  • Aisea e taua ai le faaauau ona tatou auauna i tagata o e ua se ese mai le faatuatuaga?

Mafaufau e faasoa atu se aafiaga, lea na e fesoasoani ai e auauna i se tasi o fanau a le Atua, ma fesoasoani i le tagata e sau ia Keriso.

Mau Tauloto—3 Nifae 18:15, 20–21

Manatua: Talu ai ona o le umi o lenei lesona, atonu e te manao e amata le lesona e sosoo ai, i le faia lea o lenei gaoioiga o le mau tauloto. Pe, atonu e mafai ona faia lenei gaoioiga i se lesona i le lumanai, lea o le a lava ai le taimi e iloilo ai mau tauloto.

Faaalu ni nai minute e fesoasoani ai i tamaiti e taulotoina le 3 Nifae 18:15, 20–21. Tusi uma fuaiupu e tolu i luga o le laupapa, ma fai atu i tamaiti e faataitai le faia leotele. Pe a uma ona faitau e tamaiti fuaiupu uma mo ni nai taimi, amata ona tape vaega eseese o fuaiupu, a o faaauau e tamaiti ona taulotoina le mau atoa. Toe faia lenei faagasologa seia uma upu ona tape mai le laupapa.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

3 Nifae 18:15. Tatalo e le aunoa

Na saunoa Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faatatau i le uiga o le “tatalo e le aunoa”

“O la tatou tatalo i le afiafi e faavae i luga o la tatou tatalo i le taeao ma faaauau ai lava. Ma o a tatou tatalo o le afiafi o se sauniuniga foi lea mo tatalo anoa o le taeao.

“O tatalo i le taeao ma le afiafi—ma tatalo uma i le va—e le o ni mea tumaoti, pe le feaiaai, ae e fesootai faatasi i aso taitasi ma aso uma, vaiaso, masina ma tausaga. O se vaega lea tatou te faataunuuina ai le apoapoaiga faaletusi paia ‘ia tatalo e le aunoa’ (Luka 21:36; 3 Nifae 18:15, 18; MF&F 31:12). O na tatalo anoa o ni vaega taua ia e maua mai ai faamanuiaga aupito maualuluga o loo taofia e le Atua mo Lana fanau faamaoni” (“Tatalo e le Aunoa,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 42).

3 Nifae 18:21. Tatalo i o outou aiga

Na saunoa Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili i le mana o le tatalo faaleaiga:

“O tatalo faaleaiga o se uunaiga mamana lea e lagolagoina ai. I aso pogisa o le Taua Lona II a le Lalolagi, sa pau ai se pomu malosi e 500-pauna i fafo atu o le tamai fale o Uso Patey, o se tama talavou i Livapulu, i Egelani, ae e le’i pa le pomu. Sa maliu ai lona faletua, ma o lea sa ia tausia ai na o ia le la fanau e toalima. Sa ia faapotopoto faatasi lana fanau i lenei taimi atuatuvale mo le tatalo faaleaiga. Sa latou ‘tatalo uma … ma le faatauanau ma ina ua maea le latou tatalo, sa faapea atu tamaiti: ‘Papa, o le a lelei mea uma. O le a lelei mea uma i lo tatou aiga i le po nei.”

“‘O lea sa latou momoe ai, ae mafaufau, i lena pomu matautia o loo taatia i fafo o le faitotoa o lo latou fale, ua magoto le afa i lalo o le palapala. A na faapea e pa, semanu ua faatamaia ai le fasefulu po o le limasefulu foi o fale ma fasiotia ai le lua i le toluselau tagata. …

“‘O le taeao na sosoo ai … sa la’ueseina ai le nuu atoa mo le fasefulu valu itula ma sa aveeseina ai loa le pomu.

Ao toe foi uso Patey na ia fesili i le fomeni o le vaega a le A.R.P. Uso Glouzer, “O le a se mea na e maua?”

“Lau Susuga Patey, na matou taunuu atu i le pomu sa i tafatafa o lou faitotoa, ma maua ai toeitiiti lava pa. Sa leai se mea na faaletonu. Sa matou iso pe aisea na le pa ai.”’ [Andre K. Anastasiou, i le Conference Report, Oct. 1946, 26.] E ofoofogia mea e tutupu pe a tatalo faatasi aiga” (“O Le Vaafaaola o le Tatalo,” Liahona, Iulai 2002, 62)

Lolomi