Potutusi
Suesuega i le Fale Iunite 22


Lesona mo Suesuega e Faia i le Aiga

Helamana 1–9 (Iunite 22)

Sauniuniga o Anomea mo le Faiaoga o Suesuega e Faia i le Aiga

Aotelega o Lesona o Suesuega e Faia i le Aiga i Aso Taitasi

O le otootoga lenei o aoaoga faavae ma mataupu faavae sa aoaoina e tagata o le vasega a o latou suesueina le Helamana 1–9 (iunite 22) e le o fuafuaina ia aoaoina o se vaega o lau lesona. O le lesona e te aoaoina atu e taulai atu lava i na o nai aoaoga ma mataupu faavae. Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia a o e manatunatu i manaoga o tagata o le vasega.

Aso 1 (Helamana 1–2)

A o taumafai tagata o le vasega e suesue feeseeseaiga faaupufai ma fasiotiga tagata i sa Nifae ma le mauaina o le aai o Saraemila e sa Lamana, sa latou aoaoina ai o finauga e fevaevaea’i ai ma tatou te vaivai atu ai i faatosinaga a le tiapolo. Ua latou aoaoina foi o pulega faalilolilo e mafai ona oo atu ai i le faatafunaga o tagata.

Aso 2 (Helamana 3–4)

O le suesueina o le auala sa onosaia ai e tagata sa Nifae lotomaulalalo o e na mulimuli i le Faaola le tele o sauaga, ua aoaoina ai e tagata o le vasega e ui lava i sauaga ma tofotofoga, ae e mafai lava ona faateleina lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso pe a tatou valaau atu ma le faamaualalo i le Atua ma gauai atu o tatou loto ia te Ia. A o suesueina e tagata o le vasega le auala na mafai ai ona maua e sa Lamana le afa o laueleele o sa Nifae ona o le faateteleina o le faamaualuga o sa Nifae, sa latou aoao ai o le faamaualuga ma le amioleaga e vavaeeseina ai i tatou mai le Agaga o le Alii ma tuua ai i tatou i lo tatou lava malosi.

Aso 3 (Helamana 5)

O le suesueina o le fautuaga a Helamana na tuuina atu i ona atalii o Nifae ma Liae, ua iloa ai e tagata o le vasega, afai tatou te fausia o tatou faavae ia Iesu Keriso, o le a leai se mana o Satani ia i tatou. E ala atu i le mana o le Atua ma le faatuatua ma taumafaiga faafaifeautalai a Nifae ma Liae, na toatele ai sa Lamana na salamo. Ua iloa e tagata o le vasega pe a tatou faaaoga le faatuatua ia Iesu Keriso ma salamo i a tatou agasala, o le a faatumuina e le Agaga Paia o tatou loto i le filemu ma le olioli.

Aso 4 (Helamana 6–9)

Ua aoaoina e tagata o le vasega afai tatou te talitonu ma usitai i afioga a le Alii, o le a Ia liligi mai Lona Agaga i o tatou luga. Sa lapataia e Nifae sa Nifae amioleaga e uiga i taunuuga o lo latou amioleaga ma faamamafa atu afai tatou te mumusu e salamo i a tatou agasala, o le a aveesea mai ia i tatou le puipuiga a le Alii ma faamanuiaga o le ola faavavau. Ina ua uma ona faalogo i upu a Nifae, sa tutu atu ni isi o tagata mo ia. Ua aoaoina e tagata o le vasega afai tatou te tetee atu i le tiapolo, e mafai ona tatou taofia o ia mai le agai i luma. Sa faamanatu atu e Nifae i tagata, e toatele perofeta na molimau e uiga i le Faaola, ma sa aoao atu pe a tatou taulai atu ia Iesu Keriso ma faaaoga le faatuatua ia te Ia, o le a tatou maua le ola faavavau. Mai aoaoga a Nifae o loo tusia i le Helamana 7–9, ua iloa ai e tagata o le vasega o upu a perofeta o le a faataunuuina lava.

Faatomuaga

E ui lava i le faateteleina o finauga ma le amioleaga, ae sa aoao atu e Nifae ia ona atalii e tatau ona avea Iesu Keriso ma faavae o lo latou faatuatua. O aoaoga a Nifae e uiga i le salamo ma le faalogo i saunoaga a perofeta a le Alii sa taua tele mo le fiafia o le nuu.

Fautuaga mo le Aoaoga

Helamana 1–4

Sa tigaina sa Nifae i faiaina ona o finauga ma le amioleaga; e toatele sa Lamana sa liliu mai a o talai atu e Nifae ma Liae le talalelei

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau pe aisea e umi ai ona tutu nisi o fale ae o isi ua pauu. Ona fesili atu lea: Aisea e taua ai le i ai o se faavae mausali o se fale?

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Helamana 5:12. Talu ai o se fuaiupu lenei o se mau tauloto, ia fai atu i tagata o le vasega e tauloto mai le mau mai lo latou manatua. Uunai i latou e taumafai malosi e tusa lava pe latou te le’i taulotoina atoa. Ona fesili atu lea:

  • O le a le mea o loo folafola mai i lenei fuaiupu pe afai e fau o tatou olaga i luga o le faavae o Iesu Keriso? (O tali a tagata o le vasega e tatau ona faaalia ai le afai e fau o tatou faavae i luga o Iesu Keriso, o le a le i ai se mana o Satani ia i tatou.)

  • O le a se mea ua e faia e fausia ai lou olaga i luga o le faavae o Iesu Keriso?

Fai atu i tagata o le vasega e faamatala atu e uiga i ni taimi sa fesoasoani ai a latou molimau e uiga i le Faaola latou te tetee atu ai i faaosoosoga pe onosaia ai tofotofoga. Faasoa atu lau molimau e uiga i le malosiaga faaleagaga ua e mauaina ona o lou fausia o lou olaga i le faavae o Iesu Keriso. Ia uunaia tagata o le vasega e mafaufau i se auala se tasi pe sili atu o le a latou taumafai e fausia lelei ai o latou olaga i luga o le papa o Keriso.

Helamana 6–7

Sa oo ina sili atu le amiotonu o sa Lamana ae o sa Nifae sa oo ina sili atu le amioleaga; sa tala’i atu Nifae i sa Nifae amioleaga ma poloaiina i latou e salamo

Faamanatu atu i tagata o le vasega a o toatele sa Lamana sa salamo ma tutupu malolosi i le talalelei, sa ola sa Nifae i le amioleaga ma sa aluese mai le Agaga Paia mai ia i latou. Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau i se taimi i o latou olaga sa latou lagonaina ai le aluese mai o le Agaga mai ia i latou ona o a latou filifiliga.

Faamatala atu ina ua vaai Nifae i le tulaga o lona nuu, “sa malena a’e lona loto ma le faanoanoa” (Helamana 7:6). Sa alu o ia i luga o se olo i totonu o lona togalaau e tatalo ma aue ai ona o le amioleaga o le nuu. Sa faapotopoto atu se motu o tagata ia te ia, ma sa faaaoga e Nifae le avanoa e aoao ai i latou.

Fai atu i se tagata o le vasega e sau i luma e avea faapei o Nifae i luga o lona olo. Fai atu i le tamatiiti e faitau leotele le Helamana 7:15–22, 26–28 a o mulimuli ai le vasega i le faitauga. A o le’i faitauina e le tamaitiiti, vaelua le vasega. Fai atu i le isi afa e vaai po o a mea sa aoao atu e Nifae o agasala a sa Nifae, ae fai i le isi afa e ta’u atu taunuuga sa molimau atu Nifae o le a oo mai pe afai e le salamo sa Nifae. Ona fai lea i le vasega e lipoti atu mea na latou maua.

A uma ona tali mai tagata o le vasega, fai atu i ai e ta’u mai mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai lenei tala. E ono faasoa atu e tagata o le vasega ni mataupu faavae eseese, ae e tatau ona latou faailoa atu afai tatou te mumusu e salamo ia tatou agasala, o le a aveese mai ia i tatou le puipuiga a le Alii ma faamanuiaga o le ola faavavau.

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i lenei mataupu faavae, ia fai atu ia i latou e faamatala atu taunuuga e ono oo mai i tagata i tulaga nei: (1) E musu se alii talavou e salamo i se mausa o ponokalafi. (2) O se tulaga e sili ona ave i ai le faamuamua a se tamaitai talavou o le avea ma se tamaitai ta’uta’ua ma lauiloa, e ui lava ina ese mea sa aoaoina ai e ona matua. (3) E ui ina faalogo o ia i aoaoga a perofeta e suesue i tusitusiga paia ma tatalo, ae e musu se alii talavou e fai se mea o na mea.

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau loloto pe i ai se mea e manaomia ona latou salamo ai ina ia mafai ona latou maua atoatoa le malosiaga o le Alii i o latou olaga.

Helamana 8

Ua aoao atu Nifae o perofeta uma e molimau ia Iesu Keriso

Tusi upu nei i luga o le laupapa talia ma le teena. Fai atu i tagata o le vasega e faamatala atu le eseesega o nei upu e lua. Fai atu i se tamaitiiti e faitau le Helamana 8:13 a o sue e le vasega le mea na ta’u atu e Nifae ua teena e tagata. Atonu e te manao e uunaia tagata o le vasega e faailoga mea latou te maua.

Faaali atu i tagata o le vasega le ata o Mose ma le Gata Apamemea (62202; Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 16). Fai i ai e faitau le Helamana 8:14–15 ma ta’u atu le mea sa aoaoina e Mose e uiga i le Faaola. Fai i ai e lipoti atu mea ua latou aoaoina. Ona fesili atu lea:

  • O a nisi o auala e mafai ai e se tagata ona vaai atu i le Faaola i le faatuatua?

  • O le a le uiga o le i ai o se “agaga salamo”? (Ia lotomaualalo, salamo, ma usitai i le finagalo o le Alii.) Aisea e taua ai le i ai o lenei uiga faaalia a o tatou vaai atu i le Faaola?

  • E mafai faapefea i le iloa e uiga i le Togiola a le Faaola ona fesoasoani ia i tatou e tetee atu i le tiapolo ma ia salamo pe a tatou agasala?

Fai atu i tagata o le vasega e ta’u atu se mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai nei fuaiupu. E ono faaaoga e tagata o le vasega ni faaupuga eseese, ae e tatau ona latou faapea atu afai tatou te taula’i atu ia Iesu Keriso ma faaaoga le faatuatua ia te Ia, o le a tatou maua le ola faavavau.

Fai atu i tagata o le vasega e faitau leotele le Helamana 8:16, ma fai atu i le vasega e ta’u mai po o ai isi sa aoao atu e uiga i le misiona a le Faaola. Tuu atu i tamaiti e sue faavave le Helamana 8:17–22 mo igoa o isi perofeta sa molimau mai e uiga ia Iesu Keriso. Fai atu i ai e mafaufau po o a ni auala sa faaaoga e perofeta anamua, faapea ma o tatou aso nei, e molimau atu ai e uiga i le misiona ma le taulaga togiola a le Faaola.

Fai i tamaiti e faasoa atu a latou molimau po o le a le uiga o le Togiola a le Faaola i o latou olaga. Atonu foi e te manao e faasoa atu lau molimau.

Iunite e Sosoo Ai (Helamana 10–16)

Fai atu i tagata o le vasega e vaai faalemafaufau e faapea ua folafola atu e le Alii ia i latou o le a Ia faia soo se mea latou te ole atu ai ia te Ia e fai. Sa matuai faatuatua lava Nifae lea sa faia ai e le Alii le folafolaga lenei ia te ia ma tuuina atu ia te ia le mana o faamauga. Ia uunaia tagata o le vasega e suesue le Helaman 10–11 i le vaiaso lenei, ma vaavaai mo auala sa faaaogaina ai e Nifae le mana sa tuuina atu e le Alii ia te ia e fesoasoani ai i lona nuu. Ia fai atu foi ia i latou e vaavaai pe fia ni faailoga o le soifua mai ma le maliu o Iesu Keriso e mafai ona latou maua a o latou suesue i le valoaga a Samuelu le sa Lamana i le Helamana 13–16.

Lolomi