Potutusi
Suesuega i le Fale Iunite 8


Lesona mo Suesuega e Faia i le Aiga

2 Nifae 26–31 (Unit 8)

Sauniuniga o Anomea mo le Faiaoga o Suesuega e Faia i le Aiga

Aotelega o Lesona o Suesuega e Faia i le Aiga i Aso Taitasi

O le aotelega lenei o aoaoga faavae ma mataupu faavae sa aoaoina e tamaiti aoga a o latou suesueina le 2 Nifae 26–31 (iunite 8) e le o faamoemoe e aoaoina o se vaega o lau lesona. O le lesona e te aoao atu ua na ona taulai atu i ni nai aoaoga faavae ma mataupu faavae nei. Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia a o e iloiloina manaoga o au tamaiti.

Aso 1 (2 Nifae 26–27)

Sa suesue e tamaiti aoga ia valoaga a Nifae e faatatau i aso e gata ai. Sa latou aoaoina o mea uma e faia e le Alii e mo le manuia o le lalolagi ma e alofa le Alii i tagata uma ma valaaulia tagata uma e o mai ia te Ia ma taumamafa i Lana faaolataga. Na mauaina foi e tamaiti aoga le upumoni e faapea o le oo mai o le Tusi a Mamona o se tasi lea o ala o le a faataunuuina ai e le Atua Lana galuega i aso e gata ai. Ma le isi, sa latou aoaoina e faapea o le a aumaia e le Tusi a Mamona ma le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso le olioli ma le malamalama ia i latou o e suesueina ma taliaina.

Aso 2 (2 Nifae 28)

A o suesueina ia lapataiga a Nifae e uiga i aoaoga sese o le a salalau i aso e gata ai, na aoaoina e tamaiti aoga e faapea ua faailoaina e le Tusi a Mamona ni manatu sese o le tiapolo ma faamalosia i tatou ia tetee atu i ana faiga leaga. Ma le isi, na latou aoaoina auala e faaaoga ai e Satani le tele o togafiti e taumafai ai e pulea i tatou, e pei o le faaosoina o i tatou ia feita, faafifilemuina o i tatou ma le faatoafimalieina o i tatou, ma le faaviiviiina o i tatou.

Aso 3 (2 Nifae 29–30)

Sa aoaoina e tamaiti aoga e faapea ua saunia e le Alii tusitusiga paia e faapotopoto ai tagata i Lana feagaiga ma o le Tusi a Mamona e mafai ona fesoasoani i tagata uma ia iloaina Iesu Keriso ma ola i Lana talalelei. Na faaali atu e le Alii ia Nifae e faapea e toatele tagata i aso e gata ai o le a teenaina le Tusi a Mamona. Sa maua e tamaiti aoga se avanoa e mafaufau ai e uiga i o latou lava olaga ma le auala o le a ese ai o latou nuu i le taimi o le Meleniuma ona o le a le maua e Satani le mana i loto o tagata, ma o le a manumalo le amiotonu ma le filemu.

Aso 4 (2 Nifae 31)

O upumoni nei sa faamamafaina e faatatau i le mataupu faavae a Keriso ma le faataitaiga a le Faaola: Sa faataunuu e Iesu Keriso mea tonu uma e ala i le usiusitai i poloaiga uma a le Tama, ma e tatau ona tatou mulimuli i le faataitaiga a Iesu Keriso o le usiusitai e ala i le papatisoina ma le taliaina o le Agaga Paia. O le Agaga Paia e molimau mai i le Tamā ma le Alo ma aumai se faamagaloga o agasala. Afai tatou te ola e tusa ma le mataupu faavae a Keriso, o le a tatou mauaina le ola e faavavau.

Faatomuaga

O loo faamamafaina e lenei lesona e faapea o mea uma e faia e le Tama Faalelagi e mo le manuia o le lalolagi ma ua uunaia e le alofa mo Ana fanau. O loo ta’ua foi i lenei lesona le auala ua faailoa ai e le Tusi a Mamona ia aoaoga sese a Satani lea ua salalau i o tatou aso ma le auala e oo mai ai le ola e faavavau ia i latou e mulimuli i le mataupu faavae a Keriso.

Fautuaga mo le Aoaoga

Fai atu i tamaiti aoga pe i ai ni o latou manatu po o ni malamalamaaga mai le suesueina o a latou tusitusiga paia latou te fia faasoaina mai i le vasega ae e te lei amataina le lesona. Uunaia tamaiti aoga e fai soo se fesili o ia i latou e uiga i mea na latou suesueina. Valaaulia i latou e tusi i lalo ni uunaiga faaleagaga latou te mauaina a o latou faitau ma mafaufau loloto i tusitusiga paia ma a latou galuega atofaina. O le a valaaulia e lenei mea le agaga o faaaliga i o latou olaga.

Fai atu i tamaiti aoga e fesoasoani ia te oe e lisi i luga o le laupapa po o luga o se fasi pepa nisi o tali i le fesili lenei: Afai ua e iloaina o le a oo mai le iuga o ou aso i luga o le fogaeleele ma e mafai ona e tusia se tusi se tasi o le a faitau i ai au fanau ma le lalolagi atoa, o a ni autu o le a e filifilia e faaaofia i lau savali?

Valaaulia tamaiti aoga e tagai vave lava i le 2 Nifae 26–31 ma a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia e tagai ai pe o a autu na ta’ua e Nifae a o tulata o ia i le iuga o lona olaga. Faatusatusa mea latou te mauaina ma tali sa latou tusia i luga o le laupapa. O le fautuaga mulimuli a Nifae sa tusia mo i tatou o loo ola i aso e gata ai ma o loo i ai ni faaiteite e fesoasoani ai ia i tatou ia iloaina le upumoni, aloese mai maa vaatu’ia a Satani, ma mulimuli i le mataupu faavae a Iesu Keriso.

2 Nifae 26

Ina ua uma ona vavalo atu Nifae e uiga i le faaumatiaga o lona nuu, na ia vavalo e faatatau i aso e gata ai ma valaaulia tagata uma ia o mai ia Keriso

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le 2 Nifae 26:29–31 ma tagai mo se tasi o togafiti a Satani lea na lapatai mai ai Nifae ia i tatou. A uma ona tali mai ni nai tamaiti aoga i mea na latou mauaina, ia fai atu fesili nei:

  • E tusa ai ma le 2 Nifae 26:29, o le a le faafaitaulaga pepelo?

  • O le a se mea o foliga mai o loo avea ma uunaiga mo nisi e faatino le faafaitaulaga pepelo?

  • O le a se mea ua faamoemoeina e le Alii e uunaia ai i tatou a o tatou galulue i le Ekalesia? O ai e te iloaina o se faataitaiga lelei o lenei mea?

Iloilo le 2 Nifae 26:23–28, 33 ma le aso 1, galuega atofaina 3. Fesili atu: O le a se mea o uunaia le Alii i Lana galuega?

A uma ona tali mai ni nai tamaiti, tuu atu i le vasega e tali mai fesili nei:

  • O a ni fasifuaitau i le 2 Nifae 26:23–28, 33 ua aoaoina ai i tatou e faapea e alofa le Alii i tagata uma ma valaaulia tagata uma ia o mai ia te Ia ma taumamafa i Lana faaolataga ma o mea uma lava e faia e le Alii e mo le manuia o le lalolagi?

  • Aisea o le a taua ai mo i tatou ona aoao ina ia uunaia e le alofa mo isi nai lo le uunaia e le faaloloto po o se manao ia maua le viiga mai isi?

  • E te manatu e mafai faapefea ona tatou alofa mama atili, agaalofa, ma avea faapei o Keriso i a tatou galuega i le Ekalesia?

2 Nifae 28

Ua lapatai mai Nifae e uiga i le tau faasese a Satani

Tau atu i tamaiti aoga e faapea i le 2 Nifae 28, na faaauau ai pea ona faailoa mai e Nifae ni manatu sese na aoao e le tiapolo. Toe iloilo ia “mataupu faavae sese, lē aoga ma valea” o loo faamatala mai i le 2 Nifae 28:3–9, ma fai atu i tamaiti aoga ia fesili nei. E mafai ona aofia ai tali na latou tusia i a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia i le vaiaso ua tuanai.

  • O le a le uiga o le “faaaoga se tasi i ana upu”? (2 Nifae 28:8). (O faataitaiga e mafai ona aofia ai le taufaifai i isi ma le faauiga sese po o le faateleina o mea na fai mai ai isi.)

  • O a ni ala e mafai ai e tagata i nei aso ona “eli se lua” (2 Nifae 28:8) mo o latou tuaoi?

  • O le a le lamatia o le taumafai e nana agasala mai le Alii po o le taofi o a tatou galuega i le pogisa? (Tagai i le 2 Nifae 28:9.)

  • O le a le aoaoga sese o loo i le 2 Nifae 28:3–9 e te manatu e sili ona faamanualia ai le autalavou i aso nei? Aisea e te manatu ai e faamanualia? E faapefea ona faatosinaina le autalavou e lena aoaoga sese? (Tagai i le aso 2, galuega atofaina 1.)

Iloilo le 2 Nifae 28:20–23 ma le tala a Peresitene Boyd K. Packer e uiga i le korokotaila faaleagaga mai le lesona o le aso 2. Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai i le vasega ni faailo mo lapataiga na latou tusia i a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia (aso 2, galuega atofaina 5) lea e faaalia ai le lamatia faaleagaga latou te manatu e manaomia ona lapataia ai le autalavou i aso nei.

Fesili atu: I mea uma na mafai ona tusia e Nifae a o ia faamaeaina ana faamaumauga, aisea e te manatu ai na ia tusi e uiga i faa’ole’olega ma togafiti a Satani? (Atonu e te manao e molimau atu e uiga i le fesoasoani ma le malosi tatou te mauaina e tetee atu ai i togafiti a Satani a o tatou suesueina ma le totoa le Tusi a Mamona.)

2 Nifae 31

Ua aoao mai Nifae i le auala e fai ai e le Faaola le faataitaiga atoa mo i tatou

Tusi se ata faigofie o se ala lea e tau atu i se faitotoa. Valaaulia tamaiti aoga e faitau le 2 Nifae 31:17–18 ma tagai pe na faapefea ona faaaoga e Nifae lenei ata o se ala ma se faitotoa e faamamafa ai le ala e tasi e o mai ai ia Iesu Keriso. Ona fai atu lea o fesili nei:

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o le a le mea o loo faatusa i ai le faitotoa ma le ala? (O loo faatusa le faitotoa i le salamo, papatisoga, ma le taliaina o le Agaga Paia.)

  • Mai mea ua e aoaoina i au suesuega faaletagata lava ia o le 2 Nifae 31, aisea ua faatatau ai le taliaina o le Agaga Paia i se “papatisoga i le afi”? (Tagai i le 2 Nifae 31:13; tagai foi i le fuaiupu 17.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 31:19–21. Fai atu i tamaiti aoga e tagai mo mea e manaomia mai ia i tatou pe a tatou pasia le “faitotoa.” A uma ona tali mai tamaiti aoga i mea na latou mauaina, ia fai atu fesili nei:

  • O le a sou manatu i le uiga o le tala a Nifae ina ua ia tusia e faapea, “O le mataupu faavae lenei a Keriso”? (2 Nifae 31:21).

  • I le mafaufau ai i mea ua e aoaoina i le asō, o le a sou manatu i le mea ua finagalo le Tama Faalelagi e te faia e fesoasoani ai ia te oe e alualu ai i luma i luga o le ala lauitiiti ma le vaapiapi? (Atonu e te manao e uunaia tamaiti aoga e faatu se sini e tali atu ai i lenei fesili.)

Iunite e Sosoo Ai (2 Nifae 32Iakopo 4)

E fiafia e tausami? I le iunite e sosoo ai, o le a aoao ai tamaiti aoga po o le a le uiga o le “taumamafa fiafia i afioga a Keriso” (2 Nifae 32:3). E faapefea ona faasa’oina e se perofeta se nuu ua amata ona faatosinaina e se alofa mo oa po o tagata ua solia le tulafono o le le gaoia? Ia matau le auala o loo ta’ua ai e Iakopo nei faafitauli.

Lolomi