Potutusi
Suesuega i le Fale Iunite 3


Lesona mo Suesuega e Faia i le Aiga

1 Nifae 7–14 (Iunite 3)

Sauniuniga o Anomea mo le Faiaoga o Suesuega e Faia i le Aiga

Aotelega o Lesona o Suesuega e Faia i le Aiga i Aso Taitasi

O le otootoga lenei o aoaoga ma mataupu faavae e aoaoina e tamaiti aoga, a o latou suesueina le 1 Nifae 7–14 (Iunite 3) e le o faamoemoe e aoaoina atu o se vaega o lau lesona. O le lesona e te aoao atu e taulai atu i se vaega itiiti o nei aoaoga ma mataupu faavae. Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia, a o e mafaufau i manaoga o tamaiti aoga.

Aso 1 (1 Nifae 7)

A o suesueina e tamaiti aoga pe na faapefea e atalii o Liae ona toe foi atu i Ierusalema e aumaia le aiga o Isamaeli faatasi ma i latou i le laueleele folafolaina, latou te aoaoina ai faapea ua poloaiina e le Alii i tatou ina ia faaipoipo ma tausia fanau mo Ia, ma e tali mai e le Atua tatalo e tusa ma lo tatou faatuatua.

Aso 2 (1 Nifae 8)

Na suesueina e tamaiti aoga le faaaliga a Liae o le laau o le ola. Na latou aoaoina faapea o le o mai ia Iesu Keriso ma le mauaina o Lana Togiola e aumaia ai le fiafia ma le olioli. A o latou faitau e uiga i vaega eseese o tagata i le miti ma o latou tulaga faamanuiaina ma faaletonu i le o atu ai i le laau o le ola, ma mauaina le fua o le laau, na latou aoaoina foi mataupu faavae nei: O le faamaualuga, mea a le lalolagi, ma le tuuina atu o i latou i faaosoosoga, e mafai ona taofia ai i tatou mai le mauaina o faamanuiaga o le Togiola. Afai tatou te uumau atu i le afioga a le Atua, o le a fesoasoani ia i tatou e faatoilalo ai faaosoosoga ma aafiaga faalelalolagi. O le uumau atu i le afioga a le Atua, e fesoasoani ai ia i tatou e sili ona latalata ai i le Alii, ma mauaina faamanuiaga o le Togiola.

Aso 3 (1 Nifae 10–11)

Na aoaoina e tamaiti aoga le mea na tupu ina ua saili atu Nifae ia “vaai, ma faalogo, ma iloa” (1 Nifae 10:17) mo ia lava, mea na vaaia e lona tama. E ala i le faataitaiga a Nifae, na latou vaai ai faapea e faaali mai e le Atua upu moni ia i latou o e saili ma le filiga ia te ia. Na mauaina e Nifae se faaaliga vaaia, lea na aoao mai e uiga i le alofa o le Atua mo i tatou, ua faaalia mai e ala i le meaalofa o Lona Alo. Na maua e tamaiti aoga se avanoa e tusi ai i lalo le uiga o lenei mea ia i latou.

Aso 4 (1 Nifae 12–14)

I le vaega na totoe o lana faaaliga vaaia, na vaai ai Nifae i le auala na saunia ai e le Alii le ala mo le Toefuataiga. Na ia aoaoina faapea o upu moni manino ma taua, o le a aveesea mai le Tusi Paia, ae o le Tusi a Mamona ma tusitusiga paia o aso e gata ai, o le a toefuatai mai ai upu moni manino ma taua ia o le a fesoasoani ia i tatou e iloa ai o Iesu Keriso o le Alo o le Atua, ma fesoasoani ia i tatou e o mai ia te Ia. Na vaai foi Nifae i aso mulimuli. Na mafaufau loloto tamaiti aoga i le mataupu faavae faapea, a o tatou ola amiotonu ma tausia feagaiga, o le a fesoasoani le mana o le Atua ia i tatou e manumalo ai i le tiapolo.

Faatomuaga

O le autu o le lesona o lenei vaiaso o le faaaliga vaaia a Liae o loo i le 1 Nifae 8. A o e aoaoina atu lenei lesona, faamamafa le olioli e mafai ona aumaia e le Togiola a Iesu Keriso i o tatou olaga, ma le auala e mafai ai ona tatou mauaina faamanuiaga o le Togiola e ala i le ola ai i le afioga a le Atua. O le a faaaogaina e tamaiti aoga a latou tusitusiga paia, tusi taiala a le tamaitiiti aoga, ma api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia i lenei lesona atoa.

Fautuaga mo le Aoaoga

1 Nifae 7

Ua poloaiina e le Alii atalii o Liae e toe foi atu i Ierusalema mo Isamaeli ma lona aiga

Faapipii i luga se ata o se ulugalii faaipoipo ma la laua fanau—pe atonu foi o se ata o lou lava aiga, po o se ata o le aiga o se tamaitiiti aoga na e valaauliaina e aumai.

Fesili atu i tamaiti aoga: Aisea e taua ai aiga i le fuafuaga a le Atua mo lo tatou faaolataga?

Valaaulia tamaiti aoga e iloilo ma otooto le 1 Nifae 7:1–5. Fesili atu po o a mataupu faavae ua latou aoaoina mai nei fuaiupu. (Atonu e mafai ona faasoa mai e tamaiti aoga mataupu faavae eseese. O le mataupu faavae o loo faamamafa mai i le tusi a le tamaitiiti aoga e faapea ua poloaiina e le Alii tatou e faaipoipo ma tausia fanau mo Ia.)

I la latou lesona mo le aso 1, na tofia ai tamaiti aoga e fesili atu i se matua, taitai o le Ekalesia, po o se faiaoga e fautua mai ni auala se tolu e mafai ai e le autalavou o aso nei ona saunia mo le faaipoipoga ma le tausiaina o fanau “mo le Alii.” Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai mea ua latou aoaoina.

1 Nifae 8

Ua maua e Liae se faaaliga vaaia o le laau o le ola

Faamanatu i tamaiti aoga faapea, ina ua mavae ona aumaia e Nifae ma ona uso Isamaeli ma lona aiga i le vao, na maua e Liae se miti. A o faitauina leotele e se tamaitiiti aoga le 1 Nifae 8:10–13 fai atu i se isi tamaitiiti aoga e tusi i luga o le laupapa, po o se fasi pepa mea ua faamatalaina i ia fuaiupu. Afai e te lagonaina e sili atu ona talafeagai mo lau vasega, atonu e te manao e faaali atu le ata o le Miti a Liae (62620; Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 69) ma fai atu i tamaiti aoga e vaai mo faatusa taitasi ua faamatalaina i ia fuaiupu.

Fesili atu i tamaiti aoga: O le a le mea e uiga i le faamatalaga a Liae, ua avea ai le fua o le laau ma se faatosinaga ia te oe?

Faamanatu ia i latou faapea o le fua o le laau ua faatusaina “o le aupito silisili lea o meaalofa uma a le Atua” (1 Nifae 15:36)—o faamanuiaga o le Togiola a Iesu Keriso. Afai na e fai i se tamaitiiti aoga e tusi le ata, atonu e te manao e faaigoa mea ua suitulaga ai le fua, i luga o le ata na tusiaina.

Fesili atu i tamaiti aoga: O a mea e mafai ona tatou aoaoina mai le 1 Nifae 8:10–13 e uiga i le mauaina o faamanuiaga o le Togiola? (E ui atonu e faaaogaina e tamaiti aoga upu e ese mai e faamatala ai, ia mautinoa ua manino lenei mataupu faavae: O le o mai ia Iesu Keriso ma mauaina Lana Togiola, e aumaia ai le fiafia ma le olioli. Atonu e te manao e tusia lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.)

I la latou lesona mo le aso 2, sa faatonuina ai tamaiti aoga e taliina le fesili “O anafea na aumaia ai e le Togiola a le Faaola le fiafia ma le olioli i lou olaga?” Valaaulia tamaiti aoga e su’e a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, ma faitau lemu a latou tali.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e faasoa mai upu moni ma molimau aoga, o le tasi i le isi, uunai nisi o i latou e faitau pe talanoa mai e uiga i mea na latou tusia. Atonu e te manao foi e faamatala atu e uiga i se taimi na aumaia ai e le Togiola le fiafia ma le olioli i lou olaga.

Faamalamalama atu faapea o le faaaliga vaaia a Liae, e le gata ina aoao mai le olioli tele e aumaia e le Togiola, ae ua faaali mai ai foi le mea e ao ona tatou faia e maua ai faamanuiaga o le Togiola. Valaaulia tamaiti aoga e iloilo le 1 Nifae 8:19–26 ma tusi isi faailoga mai le faaaliga vaaia a Liae, po o le fai atu ia i latou e vaai mo isi faailoga i luga o le ata o le Miti a Liae. A o latou tusia pe mauaina ia faailoga, valaaulia i latou e faamalamalama mai uiga o ia faailoga eseese. (Afai latou te manaomia se fesoasoani, uunai i latou e faaaoga le siata lea na latou faatumuina i totonu o le tusi taiala a le tamaitiiti aoga.)

Tuu atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 8:30. Ona fai atu lea o fesili nei:

  • O le a le matafaioi a le ai uamea—le afioga a le Atua—i le faaaliga vaaia a Liae?

  • A o outou suesueina le 1 Nifae 8, o a mea na outou aoaoina e uiga i le taua o le afioga a le Atua?

  • O a faaupuga o i le 1 Nifae 8:30 o faailoa mai ai mea e ao ona tatou faia e maua ai faamanuiaga o le Togiola?

  • O le a so outou manatu i le uiga o le “fetaomi mai i luma i lo [outou] ala, ma piimau pea i le ai uamea”?

Tusi i luga o le laupapa isi mataupu faavae e lua o le talalelei ua latou suesueina i totonu o le tusi taiala a le tamaitiiti aoga: Afai tatou te piimau pea i le afioga a le Atua, o le a fesoasoani ia i tatou e faatoilalo ai faaosoosoga ma aafiaga faalelalolagi. O le piimau pea i le afioaga a le Atua, e fesoasoani ai ia i tatou e latalata atili atu ai i le Alii ma maua faamanuiaga o le Togiola.

Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau faapea o i latou o faifeautalai, ma ua maua le avanoa e molimau atu ai i le taua o le suesueina o le afioga a le Atua, ma le ola ai e tusa ma ona mataupu faavae. Fai atu ia i latou e faasoa mai mea o le a latou fai atu ai, e tusa ai ma o latou lava aafiaga. Mafaufau e faasoa atu ou lagona e uiga i le mana o tusitusiga paia ma saunoaga a perofeta, i le fesoasoani ai ia te oe e latalata atili atu ai i le Faaola.

1 Nifae 10–14

Talu ai ona o lona faatuatua ma le filiga, ua maua ai e Nifae se faaaliga vaaia mo ia lava e uiga i mea na aoao mai e lona tama, ma le tele o isi mea

Fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 10:17, 19. Fai atu i le vasega e vaai mo faamanuiaga ia e oo mai pe a tatou saili ma le filiga i le taitaiga a le Alii. Fai atu i se tamaitiiti aoga se toatasi po o le toalua e faasoa mai mea latou te manatu o le uiga o le “saili ma le filiga.” (I le taimi o la latou lesona o le aso 3, sa faatonuina i latou e tusi le uiga o lenei mea i totonu o a latou tusi taiala a le tamaitiiti aoga)

Aotele mai le 1 Nifae 11–14 e ala i le tauina atu o faaaliga na maua e Nifae mo ia lava, ona o lona saili atu ma le filiga i le Alii. Na ia vaai i auaunaga ma le Togiola a Iesu Keriso (1 Nifae 11), le faaumatiaga i le lumanai o lona nuu, ona o lo latou faamaualuluga ma le amioleaga (1 Nifae 12), uluai tagata sailimalo o Nuuese i le laueleele o le folafolaga ma le toefuataiga o upu moni manino ma taua (1 Nifae 13), ma tagata amiotonu o loo tau faasaga i galuega a le lotu tele ma le inosia i aso mulimuli (1 Nifae 14).

Manatua: Ina ia saunia le gaoioiga lenei, atonu e te manao e iloilo lesona tutusa o i lenei tusi lesona ma mea o loo i ai i le tusi taiala a le tamaitiiti aoga mo le aso 4 o le iunite lenei.

Fai atu i tamaiti aoga e filifili se tasi o mataupu mai le 1 Nifae 11–14 ma fai le gaoioiga lenei. (Atonu e te manao e fai atu ia i latou e fai lenei gaoioiga i luga o le laupapa, po o se fasi pepa.)

  • Tusi se otootoga o le mataupu filifilia.

  • Tusi se tasi o mataupu faavae o loo aoaoina mai i lena mataupu. (Atonu latou te faaaogaina se mataupu faavae o loo faamamafa i totonu o le taiala mo suesuega, po o le vaai o se tasi o a latou lava.)

  • Tusi pe faapefea ona faatatauina lena mataupu faavae ia i tatou i aso nei.

Pe a mae’a ona tuuina atu se taimi ia lava e sauniuni ai, valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou tusiaina. Valaaulia se tamaitiiti aoga se toatasi pe toalua e faasoa mai a latou molimau e uiga i mataupu faavae na latou aoaoina, a o latou suesueina le 1 Nifae 7–14 i lenei vaiaso.

A o le’i faatuuaina lau vasega, ia manatua e ao a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, ma ia siakiina ni galuega na faatonuina e fai.

Iunite e Sosoo Ai (1 Nifae 15–19)

I le iunite e sosoo ai, o le a suesue atili ai tamaiti aoga e uiga i tofotofoga o Liae ma ona tagata a o faaauau ai la latou malaga i le vao, ma folau atu i le laueleele o le folafolaga. Ia mafaufau e uiga i lo latou ofo, ina ua latou feala mai i se tasi o taeao ma iloaina se “polo lapotopoto sa uiga ese lava lona gaosiga”—o le Liahona. Na faapefea ona galue le Liahona, ma na faapefea ona taitaia i latou e le Liahona? Aisea na aoaiina faamalosi ai e Nifae ona uso i luga o le vaa? Na faapefea ona faamatalaina e Nifae le laueleele o le folafolaga?

Lolomi