Potutusi
Lesona 75: Alema 9–10


Lesona 75

Alema 9–10

Faatomuaga

Sa lei manuia tele le talaiga a Alema ma Amoleka i le nuu o Amonaea ona sa ‘malosi tele le uu a Satani i loto o tagata” (tagai i le Alema 8:9). O le toatele o i latou na faamaaa o latou loto i le talalelei, ma sa latou teena le valaaulia a Alema ma Amoleka ina ia salamo. Ae ui i lea, na alaga atu ia i latou ma le faamaoni e Alema ma Amoleka ina ia salamo, molimau atu faapea ona ua aoaoina i latou i le upu moni ma ua mauaina le mana o le Atua, o lea ua faamoemoe mai le Alii ia i latou ina ia sili atu lo latou amiotonu nai lo sa Lamana, o e e lei aoaoina i ai le upu moni. Na aoao atu e Alema ma Amoleka faapea afai e le salamo le nuu o Amonaea, o le a feagai i latou ma le faaumatiaina. Sa la aoaoina atu foi i tagata o le faaolataga e na o Iesu Keriso e mafai ai.

Fautuaga mo le Aoaoga

Alema 9

Ua lapataia e Alema le nuu o Amonaea ina ia salamo ma saunia mo le toe afio mai o Iesu Keriso.

Faailoa atu le vaaiga lenei: Ua taunuu atu ni tamaiti aoga se toalua i le aoga, ma ua faasilasila atu e le la faiaoga e tatau ona la sueina se suega faafuasei. O le tamaitiiti aoga muamua sa i ai i le vasega i aso uma, ae o le tamaitiiti aoga lona lua na misia ia vaiaso e lua ia ua tea atu ona sa ma’i o ia.

  • O fea o tamaitiiti aoga e te mafaufau o le a lelei le faatinoga o le suega?

Fai i tamaiti aoga e suesue i le Alema 9:1–7, tagai i upu ma fasifuaitau ia o faailoa mai ai le tulaga na i ai le malamalama o le nuu o Amonaea i le talalelei ma le mana o le Atua. Fai i ai e lipoti mai mea sa latou mauaina.

Fai i ni nai tamaiti aoga e auauai i le faitau leoteleina o le Alema 9:8–13. Fai i le vasega e saili ni upu ma fasifuaitau lea e faailoa mai ai pe na aoaoina nei tagata i le talalelei pe sa iloa le mana o le Atua. (O tali e tatau ona aofia ai “ona [ua] galo ia te outou” ma le “tou te le manatua ea.”)

  • Na aoaoina ea e le nuu o Amonaea le talalelei pe na aoao atu i ai le mana o le Atua?

  • O a nisi mafuaaga e ono galo ai i tagata ia na aoao atu i ai le talalelei pe e lei malamalama foi i mea ia na aoao atu ia i latou?

Fai i tamaiti aoga e suesue i le Alema 8:9, 11; 9:5, 30; ma le 12:10–11, tagai i upu ma fasifuaitau ia o fautua mai ai le mafuaaga na galo ai pe lei malamalama ai le nuu o Amonaea i mea sa aoao atu ia i latou. (“Sa malosi tele le uu a Satan i loto o tagata”; “sa latou faamaaa o latou loto”; “o i latou o ni tagata loto-maaa ma ua maaa”; “ua matua faamaaa o [latou] loto e faasaga i le afioga a le Atua.”)

Kopi le siata lenei i luga o le laupapa, ma fai i tamaiti e kopi [le siata] i totonu o api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. (Ia mautinoa o lava se avanoa o tuu e tusi ai.)

O le talaaga faaleagaga o tagata

O le mea na faamoemoe mai le Alii i tagata, ma le folafolaga a le Alii i tagata

Sa Lamana (Alema 9:14–17)

Nuu o Amonaea (Alema 9:18–24)

Vaevae tamaiti i ni paga. Fai i paga taitasi e tusi faauma le siata e faaaoga ai ia mau faasino. A uma ona latou faamaeaina le siata, tuu atu i tamaiti e tusi se fuaiupu i lalo o a latou siata e aotele ai mea sa latou aoaoina. Valaaulia nisi o i latou e faasoa mai le mea sa latou tusiaina. Atonu o le a eseese ni upu e faaaoga e tamaiti, peitai e tatau ona atagia mai a latou tali le upu moni lenei: O le faamoemoega o le Alii o le a sili atu le usiusitai o i latou o e ua mauaina le malamalama ma faamanuiaga o le talalelei. Ina ia fesoasoani i tamaiti e vaai pe faapefea ona faatatau lenei mataupu faavae i o latou olaga, fai fesili nei:

  • Aisea e te manatu ai na maualuga faamoemoega o le Alii mo le nuu o Amonaea?

  • Aisea e talafeagai mo le Alii le i ai o ni faamoemoega maualuluga mo i latou o e na maua le malamalama ma faamanuiaga o le talalelei?

Faasino i le fuaitau “avea ma tagata sili ona faapitoa o le Alii” i le Alema 9:20. (Atonu e te manao e fautuaina tamaiti e faailoga le fuaitau lenei.)

  • O a ni auala o avea ai tagata o le Ekalesia i lenei vaitaimi ma “tagata sili ona faapitoa o le Alii”?

  • E tusa ma le Alema 9:19–23, o a ni meaalofa ma ni faamanuiaga na maua e sa Nifae (e aofia ai le nuu o Amonaea) ona o i latou o ni tagata o le feagaiga a le Alii?

  • O a meaalofa ma faamanuiaga na e mauaina ona o oe o se tagata o le Ekalesia a le Alii?

  • O a ni mea o loo faamoemoe mai le Alii ia i tatou ona o meaalofa ma faamanuiaga sa tatou mauaina mai ia te Ia?

Tofi le afa o le vasega e suesue taitoatasi le Alema 9:24–27 ma le isi afa e suesue taitoatasi le Alema 9:28–30. Fai i tamaiti e sauni e aotele mai i a latou lava upu a latou fasifuaitau ia na atofaina atu. Tusi fesili nei i luga o le laupapa e taialaina i latou ao saunia a latou aotelega.

O le a se faamautinoaga o e vaaia i nei mau faapea o le faamoemoega o le Alii ina ia sili atu le usiusitai o i latou e tele le malamalama e uiga i le talalelei?

O a faamanuiaga na faamanatu atu e Alema i tagata e mafai ona latou mauaina?

O le a se mea na tau mai e Alema e manaomia e tagata ona faia e maua ai nei faamanuiaga?

A ua lava loa se taimi e faitau ai tamaiti, valaau atu i se tamaitiiti se toatasi mai afa taitasi o le vasega e aotele mai ia fasifuaitau ia na atofaina atu. Ona fesili lea i le vasega:

  • O a ni auala e mafai ona tatou tumau faamaoni ai i le malamalama ma poto ua tatou mauaina? (Atonu e mafai ona fautua mai e tamaiti aoga le suesue i tusitusiga paia, faaalia o le loto faafetai i le Atua mo a tatou faamanuiaga, tuuina atu soo o a tatou molimau, auai i sauniga Lotu faalevaiaso, tusitusi i totonu o se api o talaaga, ma isi mea faapena.)

Alema 10:1–12

Na usitai Amoleka i le valaau a le Alii ma lagolagoina le valaauga paia a Alema

Faamatala atu ina ua uma ona lauga atu Alema i tagata, sa latou feita ma mananao e lafo o ia i le falepuipui. Na lauga atu ma le lototoa ia Amoleka i tagata ma faaopoopo atu lana molimau i le molimau a Alema. (Tagai i le Alema 9:31–34.) Aotele le Alema 10:1–4 e ala i le faamatala atu o Amoleka e tupuga mai ia Nifae. O ia o se tagata e galue malosi ma e tele le tamaoaiga. E lauiloa o ia ma “e le itiiti le taualoa” i totonu o le toatele o tagata o le aiga ma uo (tagai i le Alema 10:4). Ae ui o lea, na te le o ola e tusa ai ma upu moni o le talalelei lea na aoaoina ai o ia.

  • Aisea tou te manatu ai atonu o le a aoga mo Amoleka, lea e lauiloa i le nuu, le o faatasi ma Alema?

Fesili atu i tamaiti pe na faapefea ona latou feala i luga i lenei taeao. (Mo se faataitaiga, pe sa fafaguina i latou e se uati faailo, po se isi tagata o le aiga? Afai o i ai sau uati faailo po o se ata o se uati faailo, mafaufau e faaali atu.) Fai i tamaiti pe toafia i latou sa “fafaguina” e silia ma le faatasi e nofo i luga.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Alema 10:5–6. Fai i le vasega e tagai mo le tali a Amoleka i le “valaau” faaleagaga sa ia mauaina mai le Alii.

  • O le a sou manatu o le uiga o le tala a Amoleka ina ua ia fai mai “sa ou le fia faalogo” ma le “sa ou le fia iloa”?

  • O a ni auala o valaau mai ai le Alii ia i tatou? (O tali e ono aofia ai ia uunaiga mai le Agaga Paia, faatonuga mai matua ma taitai o le Ekalesia, ma tofiga o le Ekalesia.)

Fai i tamaiti e faitau le leoa le Alema 10:7–10, vaavaai mo manatu autu o le molimau amata a Amoleka i ona tagata.

  • Na faapefea ona saunia e aafiaga a Amoleka o ia ina ia avea ma molimau lona lua o le savali a Alema i le nuu o Amonaea?

  • Na faapefea ona faia e le faaiuga a Amoleka ina ia usiusitai se eseesega i lona olaga?

Fai i se tamaitiiti e faitau leotele mai le Alema 10:11–12, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo ni auala na aafia ai isi ona o le filifiliga a Amoleka e usitai i le valaau a le Alii. Fai atu ia i latou e faasoa mai mea sa latou mauaina.

Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa. A tatou faalogo ma usiusitai i le valaau a le Alii, o le a oo mai ia faamanuiaga ia i tatou faapea ai ma isi. (Atonu e te manao e fautuaina tamaiti e tusi le mataupu faavae lenei i totonu o a latou tusitusiga paia i talaane o le Alema 10:11–12.) Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia lagona le moni ma le taua o lenei mataupu faavae, fesili atu:

  • O anafea na e lagona ai ua faamanuiaina oe ona ua e usitaia se valaau mai le Alii?

  • O faapefea ona e vaaia faamanuiaga o oo mai i isi ona o oe po o se se isi foi tagata na tali i le valaau a le Alii?

  • O faapefea ona uunaia e nei aafiaga lou naunau ina ia faalogo ma usiusitai i valaauga mai le Alii?

Alema 10:13–32

Na tali atu Amoleka ia i latou o e na teena o ia ma uunaia ia tagata e salamo

Tusi ia fasifuaitai nei i luga o le laupapa:

  1. Amata ona feita ma faasagatau mai

  2. Masalosalo i le taua o le fautuaga

  3. Faitio i le tagata na tuuina atu le fautuaga

  4. Fesiligia pe tetee i le fautuaga

  5. Faalogo ma le lotomaualalo ma usiusitai

Fai i tamaiti e mafaufau le leoa po o fea o fasifuaitau o i le laupapa e sili ona latalata le tutusa ma le auala atonu latou te tali atu ai pe afai e faasa’oina i latou e se matua po o se taitai o le Ekalesia pe talosagaina foi i latou e sui se mea o loo latou faia.

  • O a ni mafuaaga atonu e tali mai ai tagata i le faasaoga i nei auala?

Tusi ia mau faasino nei i luga o le laupapa: Alema 9:2–3; Alema 9:4–5; Alema 10:13, 16–17; Alema 10:24, 28–30

Fai i tamaiti e filifili se tasi o fuaitau o i le laupapa e suesue i ai taitoatasi. Fai atu ia i latou e tagai mo le auala na faamatalaina ai e le fuaitau o le mau ia le tali atu o le nuu o Amonaea i le savali a Alema ma Amoleka. Fai atu foi ia i latou e filifili le fasifuaitau o i le laupapa e sili ona latalata le atagia mai ai o le tali mai a tagata. A lava se taimi, fai i tamaiti e faamatala mai po o fea o tali e lima o i le lauapapa e sili ona fetaui ma le fasifuaitau sa latou suesueina.

  • Aisea e matautia ai faaleagaga ia tali muamua e fa o loo i le laupapa?

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai o le Alema 10:19–23.Uunaia i latou e tagai i le mea na aoao atu e Amoleka e uiga i taunuuga o le agasala ma le tutulieseina i fafo o e amiotonu.

Ina ia fesoasoani i tamaiti e mafaufau i taunuuga faataumaoia o le le salamo mai ia tatou agasala, faitau le saunoaga lenei mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley:

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“Ua matua tele naua le amioleaga i soo se mea. O faaosoosoga, ma ona aafiaga faatosina, ua siomia ai i tatou. Ua mamulu atu nisi ona o nei ‘au faataumaoi. Tatou te faanoanoa mo tagata uma ua taase. Tatou te aapa atu e fesoasoani ia te i latou, e laveai, ae peitai ua matua tele na’ua mea ua teena ai ma le musua a tatou taumafaiga. E matautia le ala ua atu ai nei talavou. O le ala e tau atu i le faatafunaga” (“O La’u Molimau,” Liahona, Iulai 2000, 83).

  • O a ni taunuuga faataumaoia o le a oo mai i tagata taitoatasi po o ni vaega o tagata pe a latou le usiusitai i poloaiga a le Atua?

A lava se taimi, tuu atu i tamaiti aoga e tusi ni tali o le fesili lenei.

  • E faapefea ona faamanuiaina outou e le upu moni sa outou aoaoina i le lesona i le aso?

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Alema 9:19–23. “Ina ua mavae le tuuina mai ia te i latou le malamalama tele naua ma le poto tele naua”

Na sili atu le tele o faasalaga na fetaiai ma le nuu o Amonaea ona o lo latou amioleaga nai lo sa Lamana ona sa tele le malamalama na mauaina e le nuu o Amonaea e uiga i le talalelei. O le saunoaga lenei mai ia Sister Sheri L. Dew, o le sa galue o se tasi o le au peresitene aoao o le Aualofa, e faasino i tamaitai o le Ekalesia, peitai e faatatau i tagata uma o le Ekalesia:

O i tatou e tulaga ese ai lava. E tulaga ese i tatou ona o a tatou feagaiga, o o tatou faamanuiaga faaleagaga, ma tiutetauave o loo aumai faatasi ai. Ua faaeeina i o tatou luga le mana ma ua faameaalofaina i le Agaga Paia. O loo i ai so tatou perofeta soifua e taitaiina i tatou, o sauniga e fusia ai i tatou i le Alii ma isi, faapea ma le mana o le perisitua i ai tatou. Ua tatou malamalama i le mea tatou te tutu ai i le fuafuaga sili o le fiafia. Ma ua tatou iloa o le Atua o lo tatou Tama ma o Lona Alo o lo tatou Fautua lea e le mavae.

“Faatasi ai ma nei faamanuiaga ona oo mai ai lea o tiutetauave, aua ‘o le ua tuu atu i ai mea e tele, e tele mea ua manaomia mai ai’ (MF&F 82:3)” (“O i Tatou o Tamaitai o le Atua,” Liahona, Ian. 2000, 118).

Alema 10:6–11. O le usitaia o le valaau a le Alii e aumaia ai faamanuiaga i isi

Sa faasoaina mai e Peresitene Thomas S. Monson se tala lea na faaalia ai le taua o le mulimuli i le musumusuga a le Agaga Paia:

“I se itula faaafiafi o se tasi aso na ou ‘au’au ai i le vai taele o le Deseret Gym, ma pulatoa i le falealuga ao ‘au’au mai le isi itu o le vai i le isi itu. Sa faafuasei lava ona oo mai i lo’u mafaufau se manatu faapea: ‘O lea e te ‘au’au ii a’o si au uo o Stan la e taatiatia i le moega o le falema’i ua le mafai ona gaoioi.’ Ona toe oo mai lea o se musumusuga e faapea: ‘Alu i le falemai e faamanuia.’

“Sa tuu loa lau aau, fai ou ofu, ma faatopetope atu i le potu o Stan i le falemai. Sa leai se isi i lona moega. Na fai mai le tamaitai fomai o loo i ai o ia i lona nofoa faataavalevale i le vai taele, o loo sauni mo se faamalositino. Na ou faavave atu i lea nofoaga, ma na i ai iina Stan, na o ia, i le faatausiusiuga o le vaega pito i loloto o le vai taele. Na faafeiloai e le tasi le isi ma toe foi atu i lona potu, lea na tuuina atu ai se faamanuiaga faaleperisitua.”

“Sa oo ina toe foi lemu mai le malosi ma le gaoioi i vae o Stan. …

“E masani ona lauga Stan i sauniga ma faamatala atu le agalelei o le Atua ia te ia. Na te faamatala atu foi i isi le faanoanoa tele na oo ifo ia te ia, i le aoauli o le aso na ia nofonofo ai i lona nofoa faatavalevale i luga o le itu loloto o le vai ‘au’au, faasalaina, na foliga, i se olaga faanoanoa. Sa ia faamatala mai mea na ia mafaufau i ai. E faigofie le tago uunai le nofoa faataavalevale i totonu o le vaitaele leleoa loloto. E faauma ai lona ola. Ae vaai mai loa ia te au, o lana uo. Sa mautinoa e Stan i lena lava aso, tatou te le savavali toatasi. Sa, ou, aoaoina foi se lesona i lena aso: ‘Aua, ‘aua, ‘aua lava nei o tatou tuu se musumusuga” (“O Le Agaga E Ola Ai,” Liahona, Iulai 1985, 67).

Alema 7:22–23. “Tatalo a e amiotonu”

Manatua o le aafiaga o tatalo a e amiotonu na i ai lea i le nuu o Amonaea. Mulimuli ane, o tatalo a e amiotonu na taofia ai sa Nifae mai le faaumatiaina i le vaitaimi o le Taitai Au o Moronae ma Samuelu le sa Lamana (tagai i le Alema 62:40; Helamana 13:12–14).

Na saunoa Peresitene Spencer W. Kimball e uiga i tatalo na tuuina atu i lo tatou vaitaimi:

“O le matuai anoanoai lava o tagata amiotonu ma faamaoni o e sa ola i poloaiga uma ma o latou olaga ma tatalo na taofia mai ai le lalolagi mai le faatafunaina” (“Leo o Aso ua Mavae, Le Taimi Nei, Ma Le Lumanai,” Liahona, Oketopa 1971, 16).

O le taimi lava na faaumatia ai ma aveesea ai e amiotonu mai Amonaea, na taofia ai ia tatalo a e amiotonu i le puipuiga o le nuu, ma sa “faaumatia tagata ola uma o sa Amonaea” e sa Lamana (Alema 16:9).

Lolomi