Potutusi
Lesona 106: Helamana 1–2


Lesona 106

Helamana 1–2

Faatomuaga

Ina ua maliu Paorana, sa aliae finauga ia sa Nifae po o ai le isi faamasino sili e tatau ona sosoo ai. Sa tofia lona atalii o Paorana i le manao o tagata. Ae peitai, sa fasiotia le faamasino sili fou e Kisakumena, o le sa galue o se vaega o pulega faalilolilo. O le faaaogaina o lenei finauga ma fevaevaeaiga, sa osofaia ai e sa Lamana le laumua o Saraemila. Sa toe maua e sa Nifae ia Saraemila, ma sa fasiotia Kisakumena a o taumafai e fasioti Helamana (le atalii o Helamana), le faamasino sili fou.

Fautuaga mo le Aoaoga

Helamana 1

O fefinauaiga ua fevaevaea’i ai sa Nifae ma mafai ai e sa Lamana ona maua Saraemila

A o lei amataina le vasega, tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa:

Helamana 1–4. O le a le mea na mafua ai fefinauaiga ma fevaevaeaiga i tagata sa Nifae?

Helamana 1:5–8. O ai sa tofia e avea ma faamasino sili, ma na faapefea ona tali mai ona uso e toalua?

Mo le amataina o le lesona, fai atu i tamaiti e faamatala mai le eseesega i le va o le talanoaina o se faafitauli ma le fefinaua’i i se faafitauli. Afai e manaomia se fesoasoani e tagata o le vasega ia malamalama i nei eseesega, fai i ai e mafaufau i tulaga nei ma faailoa mai po o le fea o mea nei o ni faataitaiga o fefinauaiga. (E tatau ona mafai ona latou faailoa mai le tulaga lona lua ma le lona tolu.)

  1. Faamalamalama atu lou tulaga e ala i faatauanauga lelei ma mea moni

  2. Faaali atu o le le faaaloalo i se tagata e ese ona manatu mai ou manatu

  3. O le lagona e faapea o le manumalo i se feupuaiga e sili atu le taua nai lo le manuia o le isi tagata

Valaaulia tagata o le vasega e vaavaai mo tulaga e matautia ai finauga a o latou suesue i le Helamana 1. Ia uunaia i latou e mafaufau ifo le tagata lava ia i auala e ono iloagofie ai fefinauaiga i o latou olaga.

Fai atu i tagata o le vasega e faitau lemu ia fuaitau o mau ua e tusia i luga o le laupapa, vaavaai mo tali i fesili o loo sosoo ane ai. Valaaulia i latou e lipoti atu mea ua latou maua.

Tusi se auala i luga o le laupapa, ma faaigoa i le upu finauga.

Ata
auala

Ia faamalamalama atu o finauga e mafai ona pei o se auala e taitai atu i isi agasala ma taunuuga le lelei. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Helamana 1:9.

Fai atu i le vasega e faailoa mai po o le a le mea na iu ina oo i ai finauga a sa Nifae. (Fasioti tagata.) Tusi le upu fasioti tagata i luga o le laupapa, i soo se mea o le auala sa e tusia.

Fai atu i tagata o le vasega e faitau filemu le Helamana 1:10–12, e faailoa mai ai po o le a le mea sa fai e Kisakumena ma i latou ia na auina atu o ia na fai, e nana ai le fasiotiga lea sa ia faia.

  • Aisea o le a mananao ai Kisakumena ma i latou na mulimuli ia te ia e faalilolilo a latou mea na fai?

  • O a nisi o faataitaiga i aso nei o tagata e taumafai e faalilolilo a latou faiga amiloletonu? (O tali e ono aofia ai le pepelo i matua po o faatalanoaga ma epikopo po o peresitene o paranesi.)

  • Aisea o le a le poto ai le fesoasoani i se isi e faalafi ana agasala?

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Helamana 1:18–21. Fai atu i le vasega e mulimuli mai ma faailoa nisi o taunuuga o finauga a sa Nifae. A o lipoti mai e tagata o le vasega mea latou te maua, tuu atu ia i latou e tusi a latou tali i se mea i luga o le auala o loo i luga o le laupapa. Atonu foi e te manao e fai atu ia i latou e fautua atu ma tusi isi taunuuga o finauga ua latou vaaia.

Otooto le Helamana 1:22–30 e ala i le faamalamalama atu e faapea, ina ua uma ona faoa e sa Lamana ia Saraemila, sa faatoilaloina i latou e sa Nifae i se taua lea e toatele na fasiotia ai.

Fai atu i tagata o le vasega e otooto se mataupu faavae e faatatau i finauga sa latou aoaoina mai le suesueina o le Helamana 1. O se tasi o mataupu faavae e ono faailoa mai e tagata o le vasega o finauga tatou te vaivai ma gauai atu ai i uunaiga a le tiapolo. Atonu e te manao e tusi lenei mea i luga o le laupapa.

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama lelei i lenei mataupu faavae ma faaaoga i o latou lava olaga, mafaufau e fai atu ia nisi o fesili nei:

  • Afai sa finau se tamaitai talavou ma ona matua e uiga i ana uo, e mafai faapefea ona ono aafia ai ona uiga faaalia i fautuaga a ona matua i isi vaega o lona olaga?

  • Afai sa fefinauai se fanau, e mafai faapefea e a latou amioga ona aafia ai la latou sootaga faaumiumi? E mafai faapefea ona ono aafia ai le aiga atoa?

  • E mafai faapefea e finauga i se uarota po o le paranesi ona atili faavaivaia ai tagata o le Ekalesia i osofaiga a Satani?

  • Afai o loo i ai ni lagona ita o se alii talavou i se tasi o lana korama o le perisitua, e mafai faapefea e ona lagona ona aafia ai ana amioga i le lotu? E mafai faapefea ona aafia ai lona auai atu i le lotu?

  • E mafai faapefea e lagona o finauga ona faavaivaia i tatou pe a tatou fetaiai ma faaosoosoga?

Valaaulia tagata o le vasega e fautua atu nisi tulaga lea e ono mafai ai e finauga ona faavaivaia i tatou ma tatou gauai atu ai i mamanu a le fili.

Tuu atu i tagata o le vasega se taimi e manatunatu ai i itu o o latou olaga ia atonu o loo latou saofaga ai i lagona o finauga. Valaaulia i latou e faailoa atu se faatinoga patino se tasi e mafai ona latou faia e aloese ai mai amioga faafinauga.

Helamana 2

Ua avea Helamana ma faamasino sili, ma sa puipuia e lana auauna ia Kisakumena mai le fasiotia o [Helamana]

  • Aisea e lelei ai le faaleleia o se mea sa leaga nai lo le ufiufiina?

  • Aisea e ono manao ai se tagata e ufiufi se mea sa ia faia?

Fai atu i tagata o le vasega e faitau filemu le Helamana 2:3–4 ma le MF&F 58:43.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o le a le eseesega i le va o le auala e finagalo ai le Alii ia tatou taulima ai agasala ma le auala sa taulima ai e le au faomea a Katianetona ia agasala?

Faamalamalama atu i le Helamana 2, tatou te faitau ai e uiga i le taumafaiga a Kisakumena e fasioti Helamana, le faamasino sili sa sosoo ai. Fai atu i tamaiti e vaai faalemafaufau faapea o i latou o le au tusitala ua tofia e lipoti mai i le taumafaiga e tagatavale le faamasino sili. Fai atu ia i latou e faitau le Helamana 2:2–9 faatasi ma se paga ma tusi se faaulutala e tauaofa’i ai le mea sa tupu. Fai atu i nisi o tagata o le vasega e faitau atu a latou faaulutala i le vasega.

Fai atu i tagata o le vasega e faitau filemu le Helamana 2:10–11, e vaavaai mo gaoioiga a Helamana sa faasagatau atu ai i le au faomea a Katianetona. Fai atu i tagata o le vasega e fai se aotelega o nei fuaiupu.

Faamalamalama atu o le au a Katianetone o se faataitaiga lea o se pulega faalilolilo. Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Helamana 2:12–14. Fai atu i le vasega e faailoa mai aafiaga o pulega faalilolilo ia sa Nifae.

  • O a ni mea e mafai ona tatou aoao mai nei fuaiupu e uiga i le matautia o pulega faalilolilo? (A o tali mai tagata o le vasega, ia mautinoa ia manino le upumoni lenei: O pulega faalilolilo e mafai ona taitai atu ai i le faatafunaga o atunuu. Atonu e te manao e faamalamalama atu, e faaopoopo atu i le faataunuuina o le faatafunaga o sa Nifae, o pulega faalilolilo sa oo atu ai i le faatafunaga o sa Iareto, lea o le a faitau i ai tagata o le vasega i le tusi a Eteru; tagai i le Eteru 8:20–21.)

Faitau le saunoaga lenei a Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai atu i tagata o le vasega e faalogo mo faataitaiga o pulega faalilolilo i aso nei:

Ata
Elder M. Russell Ballard

“O loo aoao mai le Tusi a Mamona e faapea o pulega faalilolilo e faia soligatulafono ua tuuina mai ai se luitau ogaoga, e le gata i tagata taitoatasi ma aiga ae i le lalolagi atoa o tagata. Faatasi ai ma pulega faalilolilo o aso nei, ua i ai kegi, au faipisini o fualaau faasaina, ma aiga ua fuafuaina soligatulafono. …

“Afai tatou te le faaeteete, o pulega faalilolilo o ona po nei, e mafai ona vave mauaina le mana ma le faatosinaga e pei lava o le vave ma le mae’ae’a na latou faia i le taimi o le Tusi a Mamona. …

“… E faaaoga [e le tiapolo] pulega faalilolilo e aofia ai kegi, ‘mai lea tupulaga i lea tupulaga, e tusa ma le mafai ai ona ia maua le pule i loto o le fanauga a tagata.’ [Helamana 6:30.] O lona faamoemoega o le faatamaiaina lea o tagata taitoatasi, aiga, o nuu, ma atunuu. [Tagai i le 2 Nifae 9:9.] Sa i ai se taimi, na faamanuiaina ai ana taumafaiga i le Tusi a Mamona. Ma o loo faapea foi ona tele ona manumalo i ona po nei. O le ala lea, e matua taua ai lava mo i tatou, … ona tutu atu ma le atoatoa mo le upumoni ma le amiotonu e ala i le faia o mea tatou te mafaia, e fesoasoani ai ia saogalemu o tatou alalafaga.” (“Tutu Atu mo le Upumoni ma le Amiotonu,” Liahona, Ian. 1997, 43).

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau loloto i auala e mafai ona latou faaaogaina ai le aoaoga a Elder Ballard. Fai atu ia i latou e tusi i a latou api po o api talaaga o a latou suesuega o tusitusiga paia i mea o le a latou faia e taumamao ai mai soo se ituaiga o pulega faalilolilo ma po o le a foi se mea latou te faia e “tutu mausali atu ai mo le upumoni ma le mea tonu” i totonu o o latou alalafaga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Helamana 1:1–21. O finauga e faatafunaina

O loo faamatalaina i le tusi a Helamana se vaitaimi o le amioleaga tele i sa Nifae. Sa toatele le au faomea a Katianetona, ma sa oo tagata i ni taamilosaga o le amioleaga, faatafunaga, ma le salamo, ma toe foi lava i le amioleaga. O le tele o nei faafitauli na amata i finauga, e pei ona faamatalaina i le mataupu muamua o le Helamana. E manatu nisi o tagata o finauga o se agasala laitiiti. Ae peitai, o faamatalaga nei e lua mai perofeta o aso e gata ai ua faamamafaina ai le ogaoga o lenei agasala:

Sa lapatai mai Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili, “Afai e iai le tauaimisa, o le a alu ese le Agaga o le Alii, tusa lava po o ai e sese.” (“O Mea Ou Te Manao Ia Iloa e Lo’u Atalii A o Lei Tuua Mo Lana Misiona ,” Liahona, Me 1996,47-- 48).

Sa lapatai mai foi Elder Joseph B. Wirthlin o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O agasala o faiga piopio, lē faamaoni, feteenaiga vevesi, finauga, ma isi amioleaga i lenei lalolagi e le te’ite’i i ai iinei. O faamaoniga nei o faatosinaga faifai pea a Satani ma i latou e mulimuli ia te ia. Na te faaaogaina soo se meafaigaluega ma auala na te maua e taufaasese ai, faanenefu, ma taitaiseseina” (“Deep Roots,” Ensign, Nov. 1994, 76).

E ese mai i aafiaga faatafuna o finauga, sa faamamafa mai e Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili le lotogatasi ma le filemu lea e aumai e le Agaga o le Alii:

“A i ai i tagata le Agaga e faatasi ma i latou, e mafai ona tatou faamoemoe e maua le lotogatasi. O le Agaga na te tuuina le molimau o le upumoni i o tatou loto, lea e tuufaatasia i latou o e i ai faatasi lena molimau. E le taitai faaosofia e le Agaga o le Alii ia finauga (tagai i le 3 Ni. 11:29). E le taitai lava ona faaosofia lagona o le faaesea o tagata lea e oo atu ai i feeseeseaiga (tagai i le Joseph F. Smith, Gospel Doctrine, 13th ed. [1963], 131). E taitai atu ai i le filemu faaletagata lava ia ma se lagona o le aufaatasi ma isi. Na te tuufaatasia loto. O se aiga auaufaatasi, o se Ekalesia lotogatasi, ma se lalolagi e toafilemu e faalagolago lea i loto ua fusia faatasi” (“That We May Be One,” Ensign, Me 1998, 67).

Lolomi