Potutusi
Suesuega i le Fale Iunite 28


Lesona mo Suesuega e Faia i le Aiga

4 Nifae 1Mamona 8:11 (Iunite 28)

Sauniuniga o Anomea mo le Faiaoga o Suesuega e Faia i le Aiga

Aotelega o Lesona o Suesuega e Faia i le Aiga i Aso Taitasi

O le aotelega lenei o aoaoga ma mataupu faavae na aoaoina e tamaiti aoga ao latou suesueina le 4 Nifae 1Mamona 8:11 (iunite 28) O le lesona e te aoaoina e faapitoa lava na o nisi o nei aoaoga ma mataupu faavae. Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia ao e mafaufau i manaoga o tamaiti aoga.

Aso 1 (4 Nifae 1)

A o suesue e tamaiti aoga tulaga na i ai sa Nifae i le taimi toeitiiti 200 tausaga talu le asiasiga a le Faaola, na latou aoaoina afai e galulue faatasi tagata ina ia liua i le Alii, e avea i latou ma e lotogatasi ma maua le fiafia faateleina. Na latou iloaina foi o le faamaualuga e tupu ai le fevaevaeaiga ma taitai atu i le amioleaga sili atu.

Aso 2 (Mamona 1–2)

Mai le faataitaiga o le olaga amiotonu o Mamona, na aoao tamaiti aoga i uiga auaumama o le mafaufau lelei ma le vave ona matau. Na latou aoao e mafai ona tatou filifili e ola amiotonu e oo lava i se lalolagi amioleaga. Mai le faataitaiga o le amioleaga o tagata sa Nifae, ua malamalama ai tamaiti aoga i mataupu faavae nei: O le amioleaga ma le le talitonu e tuliesea meaalofa a le Alii ma le uunaiga a le Agaga Paia. Afai o lo tatou faanoanoa mo agasala e oo atu i le salamo, o le a ia taitaia i tatou ia Keriso faatasi ma se loto momomo. O le faanoanoa ona o taunuuga o le agasala e taitai atu i le faaumatiaga (po o le taofia mai lo tatou alualu i luma i le ola faavavau).

Aso 3 (Mamona 3–6)

A o latou suesue i le onosai o le Alii i sa Nifae, na aoao tamaiti aoga faapea e tuu mai e le Alii ia i tatou avanoa talafeagai e salamo ai ia tatou agasala. A e ui i lea, na mumusu sa Nifae e salamo ma mananao e saili le tauimasui ia sa Lamana. Ona ua faasa e le Alii le saili atu i le tauimasui, na filifili ai Mamona e see ese mai le taitaiga o autau a sa Nifae. O le iuga o taumafaiga a sa Nifae e saili i le tauimasui na faatagaina ai tamaiti aoga e malamalama faapea e maua e faamasinoga a le Atua e amioleaga. Na molimauina e Mamona le faaumatiaga atoa o lona nuu ma na tagiaue i lo latou i’uvale.

Aso 4 (Mamona 7:1–8:11)

Na faaiuina e Mamona lana talafaamaumau i le lauga atu i e tupuga mai ia sa Lamana. Na aoao tamaiti aoga faapea e ofoina atu e le Alii le laveaiina i tagata uma o e taliaina mataupu faavae ma sauniga o Lana talalelei. Na maliu Mamona, ma na tusia e Moronae e uiga i tulaga na i ai ina ua mavae le faaumatiaga o sa Nifae. Mai le faataitaiga a Moronae, na aoao ai e tamaiti aoga e tusa lava pe ua tuua na o i latou, e mafai ona latou filifili e tumau i le faamaoni.

Faatomuaga i le Lesona

I lenei lesona, o le a iloilo ai e tamaiti aoga le faaumatiaga o sa Nifae ma aoao i le manao o Mamona mo lona nuu ina ia “opoina i latou i aao o Iesu” (Mamona 5:11). O le a aoao e tamaitit aoga pe faapefea ona valaaulia le opo a le Alii i o latou lava olaga. Mai le mumusu o sa Nifae e salamo, o le a malamalama tamaiti aoga i taunuuga faanoanoa e oo i ai tagata pe a latou le salamo.

Fautuaga mo le Aoaoga

4 Nifae 1Mamona 4

Ua pauu tagata sa Nifae mai le amiotonu ma le fiafia, i le amioleaga

Fai atu i tamaiti aoga e sue mai pe fia tausaga o le talafaasolopito o sa Nifae na latou suesueina i lenei vaiaso. Fesoasoani ia i latou e faaaoga tausaga i aotelega o mataupu po o le pito i lalo o itulau i le 4 Nifae 1 ma le Mamona 8 e fuafua ai. (O nei mataupu e aofia ai le toeitiiti 400 tausaga, po o le ova ma le tasi-vae-tolu o le talafaasolopito o sa Nifae.)

Fai atu i le afa o le vasega e faaaoga a latou tusitusiga paia ma api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia e iloilo ai mea na latou aoaoina e uiga i le fiafia o sa Nifae i le 4 Nifae 1. Tuu atu i le isi afa o le vasega e faaaoga le Mamona 1–2 ma a latou api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia e iloilo ai po o ai Mamona ma pe aisea na alofagia ai o ia. Fai atu i vaega taitasi e otooto mai mea na latou aoaoina. Ona valaaulia lea o vaega e tuuina mai a latou otootoga.

Fesili i tamaiti aoga: O le a se upumoni se tasi na e aoaoina mai le suesueina o nei mataupu, ma aisea e taua ai lenei mea ia te oe?

Faamatala atu faapea e ui lava i taumafaiga a Mamona e fesoasoani ia sa Nifae ia saunia faaleagaga i latou lava mo le taua, ae na latou mumusu e salamo ma liliu i le Alii. O se iuga o lo latou amioleaga, na tuua i latou i lo latou lava malosi, ma na amata ona manumalo sa Lamana ia i latou (tagai Mamona 3–4).

Mamona 5:8–24

Na faamatala e Mamona faapea o le talafaamaumau o le Tusi a Mamona na tusia e faatauanau ai tagata ia talitonu ia Iesu Keriso

Fesili i tamaiti aoga pe na i ai se taimi na latou faanoanoa ai mo se tasi na onosai i taunuuga o se filifiliga sese. E mafai ona e faasoa atu se faataitaiga talafeagai o le faanoanoa na e lagona mo se tasi na puapuagatia i taunuuga leaga mo se filifiliga na ia faia. Faamatala atu na tusia e Mamona faapea o tagata i aso e gata ai o le a faanoanoa ao latou faitau e uiga i le faaumatiaga o sa Nifae.

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le Mamona 5:10–11, ma vaavaai mo le mea na fai mai Mamona semanu e olioli ai sa Nifae. A uma ona tali mai tamaiti aoga, fai atu fesili nei:

  • O le a sou manatu i le uiga o le “opoina i latou i aao o Iesu”? (O le upu opoina o lona uiga o le taofi mau po o le saogalemu po o le fusia, o se faailoga o le puipuiga ma le agaalofa.)

  • E tusa ai ma le Mamona 5:11, o le a se mea e mafai ona tatou faia ia maua ai lenei ituaiga o le opo mai? (E ala atu i le salamo e mafai ona “opoina i tatou i aao o Iesu.”Tusi lenei mataupu faavae i le laupapa.)

Faitau pe valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le saunoaga lenei a Elder Kent F. Richards o le Fitugafulu. Fai atu i le vasega e faalogo mo le uiga o le “opoina i latou i aao o Iesu.”

“O i latou uma lava e o mai e mafai ona “opoina i latou i aao o Iesu.” [Mamona 5:11.] E mafai ona faamaloloina agaga uma i Lona mana. E mafai ona faamalieina ia tiga uma. E mafai ona tatou ‘maua le malologa o o [tatou] agaga ia te Ia.’ [Mataio 11:29.] Atonu o le a le vave suia o tatou tulaga i la le tino, ae e mafai ona faaumatia o tatou tiga, mafatiaga, ma le fefe i Lona filemu ma le pulupasama” (“O Le Togiola e Aofia ai Tiga Uma,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 16).

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i taimi na lagona ai le “opoina o i latou i aao o Iesu” o se taunuuga o le salamo. Fai atu foi ia i latou e mafaufau loloto i le mea atonu latou te manaomia ona fai ina ia opoina nei i Ona aao. Molimau atu i taunuuga mafana ma le saogalemu o le salamo.

Ina ia faamalamalamaina se isi mataupu faavae i le Mamona 5, tuu se momono po o se isi mea e opeopea i se ulo vai. Tuu atu i ni tamaiti aoga se toalua pe toatolu e feula lena mea i itu eseese. Fesili atu pe o le a le tele o le malosiaga o le momono i le mea e alu agai i ai. Fautuaina tamaiti aoga, ao latou faaauau ona suesue, e vaavaai pe faapefea ona mafai ona faatusa lenei momono ia sa Nifae.

Tusi i le laupapa: Pe a tatou mumusu e salamo … Ona valaaulia lea o se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mamona 5:2, 16–19 ao saili e le vasega taunuuga o le mumusu o sa Nifae e salamo. Fai atu i tamaiti aoga e faaaoga mea na latou maua i nei fuaiupu e faauma ai le fuaiupu i le laupapa. A o latou tali mai, e mafai ona e fai atua nisi o fesili nei e fesoasoani i tamaiti e malamalama ai i nisi o upu ma fuaitau i fuaiupu:

  • I le fuaiupu 16, o le a sou manatu i le uiga o le “aunoa ma Keriso ma le Atua i le lalolagi”? (Ina ia ola e aunoa ma le faatuatua ia Iesu Keriso po o le Tama Faalelagi ma aunoa ma le La uunaiga ma le taitaiga.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le “fetulinai solo i latou e pei o aputi o saito i luma o le matagi”? (Mamona 5:16). (E mafai ona e faamatala atu o le aputi e faatatau i vao ma pa’u i fafo o saito na e lelea ese i le matagi i le taimi e olo ai.

  • O le a sou manatu i ni ou lagona pe afai o e i ai i luga o se vaa e leai se taula i le vasa, e le mafai ona faafolau pe uliina? E faapefea ona tutusa lenei tulaga ma sa Nifae?

Faamatala atu o Mamona 5 ua aoao mai afai tatou te mumusu e salamo, o le a mou ese le Agaga ma o le a tatou le maua ai le taitaiga mai le Alii. Tusi lenei mataupu faavae i le laupapa e faauma ai le faamatalaga na amata ona e tusia muamua. Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau loloto i taimi i o latou olaga atonu na latou faataitaia ai lenei mataupu faavae.

Atonu e te manao e tuu atu i tamaiti aoga e vaai i le eseesega o mataupu faavae e lua o loo tusia i le laupapa e ala i le fai atu o le fesili lenei: Mai mea moni e lua o loo tusia i le laupapa, e faapefea ona ese le taunuuga o le salamo mai le taunuuga o le musu e salamo?

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa Mamona 5:22–24, ma vaavaai po o le a le mea na valaaulia i tatou uma e Mamona e fai ina ia aua nei tatou pei ai o sa Nifae i lona taimi. E mafai ona e fautuaina tamaiti aoga e faailoga mea ua latou maua.

Molimau atu i le moni o mataupu faavae e lua na tusia i le laupapa.

Mamona 6:1–8:11

Ina ua maea le molimauina o le faaumatiaga mulimuli o lona nuu, na tusi atu loa Mamona i e tupuga mai ia sa Lamana ona maliu ai lea, ae tuua lona atalii o Moronae na o ia

Valaaulia tamaiti aoga e otooto le faaumatiaga mulimuli o sa Nifae, e faaaoga ai ulutala o mataupu mo le Mamona 6–8 pe a manaomia.

Valaaulia tamaiti e faitau le leoa ma mafaufau loloto i le Mamona 7:10, o upu mulimuli na tusia e Mamona ao lei maliu.

Le isi Iunite (Mamona 8:12Eteru 3)

Na talanoa Moronae ma Iesu Keriso ma na faaali i ai o tatou aso. O le a le mea na lapataia ai i tatou e Moronae? Sa i le uso o Iareto le faatuatua tele. Na ia vaai ia Iesu Keriso ma talanoa faafesagai ma Ia. E faapefea ona fesoasoani le iloaina o Moronae ma le uso o Iareto na vaai uma ma talanoa ma Keriso e te talitonu ai ia la upu?

Lolomi