Potutusi
Lesona 3: O Le Ata o le Faaolataga


Lesona 3

O Le Ata o le Faaolataga

Faatomuaga

Sa faatonuina e Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia faiaoga seminare e tuuina atu se aotelega puupuu o le ata o le faaolataga i le amataga o tausaga faaleaoaoga taitasi:

“O se aotelega puupuu o le ‘fuafuaga o le fiafia’ … afai e tuuina atu i le amataga lava ma toe foi faafia i ai, o le a avea ma vaega taua mo au tamaiti aoga. …

“E mafaufau tagata talavou pe ‘aisea?’—Aisea e poloaiina ai i tatou e fai nisi mea, ma aisea e poloaiina ai e aua le faia isi mea? O le iloa o le fuafuaga o le fiafia, e oo lava i lona faavaa faatulagaina, e fesiligia ai lava e mafaufau laiti pe ‘aisea.’ …

“… Saunia se lagona taua mo le fuafuaga atoa, e tusa lava pe na o ni nai faamatalaga. … faailoa atu ia i latou le mea o loo faatatau i ai, ona i ai lea ia i latou le ‘aisea.’ …

“… Afai o loo e taumafai e tuuina atu ia i latou se ‘aisea,’ mulimuli [i lenei] mamanu: ‘Na aumai e le Atua ia i latou ni tulafono, ina ua maea ona faailoa atu ia i latou o le fuafuaga o le faaolataga.’ [Alema 12:32; faaopoopo le faatusilima.]” (“The Great Plan of Happiness” [CES Symposium on the Doctrine and Covenants/Church History, 10 Aok., 1993], 2–3, si.lds.org).

I le tali atu i le apoapoaiga a Peresitene Packer, o lenei lesona o loo saunia se aotelega puupuu o le ata o le faaolataga e pei ona aoaoina i tusitusiga paia. E taulai atu le lesona i le Togiola a Iesu Keriso, lena e avea ma “totonugalemu lea, o le faavae taua, ma le aoaoga faavae autu o le ata sili o le faaolataga e faavavau” (Jeffrey R. Holland, “O le Galuega Faafaifeautalai ma le Togiola,” Liahona, Mat. 2001, 8). A oo ina malamalama tamaiti aoga i le ata o le faaolataga, o le a faateleina lo latou faatuatua i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. O le a faateleina lo latou naunau e tausia poloaiga, maua sauniga o le faaolataga, ma faamaoni ia latou feagaiga.

Fautuaga mo le Aoaoga

O le ata o le faaolataga i totonu o le Tusi a Mamona

Faamalamalama atu i le muai olaga o agaga, sa tatou aoao ai e uiga i le fuafuaga a lo tatou Tama Faalelagi mo lo tatou faaolataga (tagai i le Mose 4:1–2; Aperaamo 3:22–28). E ala atu i lenei fuafuaga, o le a mafai ona avea i tatou faapei o Ia ma mau faatasi ma Ia i Lona afioaga e faavavau.

I luga o le laupapa, tusi ai O le ata o le faaolataga e aofia ai …

Fai atu i tamaiti aoga e faamaea le manatu lenei o loo i totonu o a latou api talaaga mo suesuega o tusitusiga paia po o api o le vasega.

A maea ona tusia e tamaiti aoga ia mea, faasoa atu i ai le uiga o le ata o le faaolataga. Atonu e te manao e tusi i luga o le laupapa po o se pepa lautele a o le i amataina le vasega.

O le ata o le faaolataga o “le atoatoaga o le talalelei a Iesu Keriso, sa fuafuaina e aumaia le tino ola pea ma le ola e faavavau o le tagata. E aofia ai le Foafoaga, Pau, ma le Togiola, faatasi ai ma tulafono uma faale-Atua, sauniga, ma aoaoga faavae. O lenei fuafuaga ua mafai ai ona faaeaina tagata uma ma ola faavavau ai ma le Atua” (Guide to the Scriptures, “Plan of Redemption,” scriptures.lds.org).

Fai atu i tamaiti aoga e sii o latou lima pe afai e tutusa upu na latou tusia ma lenei faauigaga i soo se auala. Ona tuu sa’o atu lea o fesili nei i nisi o tamaiti aoga lea sa sii o latou lima.

  • O le a se mea e tutusa ai lau faauigaga ma le uiga lea? Aisea na e tuuina ai lea vaega i lau faauigaga?

Tofi ia tamaiti aoga e galulue fai paga. Fai atu i se tamaitiiti aoga se toatasi i paga taitasi e faitau le Alema 22:12–14 ma le isi tamaitiiti aoga e faitau le 2 Nifae 2:25–28. (Atonu e te manao e tusi nei mau faasino i luga o le laupapa.) Fai atu i tamaiti aoga e saili vaega o le ata o le faaolataga o loo taua ia latou fuaiupu na tofia i ai. A maea le taimi e faitau ai tamaiti aoga, tuu atu i paga e auauai ona faasoa mai mea na latou mauaina.

Tusi ia mau nei i luga o le laupapa: 2 Nifae 9:6; 2 Nifae 11:5; Alema 12:25; Alema 24:14; Alema 42:8; Alema 42:15. (atonu e te manao e tusi i luga o le laupapa a o lei amataina le vasega.)

Faamalamalama atu i le tusi a Mamona, sa faaaoga e perofeta ni igoa eseese e faasino agai i le fuafuaga a le Tama Faalelagi. Valaaulia tamaiti aoga e sue i le 2 Nifae 9:6, ma fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele mai le fuaiupu.

  • I lenei fuaiupu, o a upu e faatatau i le fuafuaga a le Atua? (“O le fuafuaga alofa mutimutivale a le Foafoa silisili.” Tusi le mea lenei i talaane o le 2 Nifae 9:6.)

Fai atu i tamaiti aoga e faitau lemu isi mau o loo lisi i luga o le laupapa, ma vaai mo fuaiupu e faatatau i le fuafuaga a le Tama Faalelagi. Pe afai e maua e se tamaitiiti aoga se fuaitau e faatatau i le fuafuaga a le Tama Faalelagi, valaaulia o ia e tusi i luga o le laupapa i autafa o le mau faasino lea e maua ai. E tatau ona foliga faapenei le lisi ua maea i luga o le laupapa:

(Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e faateleina lo latou agaga faafetai mo aoaoga o le Tusi a Mamona, atonu e te manao e tau atu o fuaiupu e pei o le “fuafuaga o le olataga,” “fuafuaga o le fiafia,” ma le “fuafuaga o le togiolaina” ua tele taimi e ta’ua ai i le Tusi a Mamona ae le o le Tusi Paia.)

  • O a ni mea ua faamamafaina mai e nei suafa e uiga i le fuafuaga a le Tama Faalelagi? (Ia faamautinoa o malamalama tamaiti aoga o le fuafuaga a le Tama Faalelagi ua mamanuina ina ia aumaia le olataga ma le fiafia faavavau i Ana fanau.)

Molimau atu e le mafai ona tatou toe foi atu i le afioaga o le Atua ma maua le olataga e faavavau e aunoa ma le fesoasoani paia. Valaaulia tamaiti aoga e faitau le tagata lava ia i leMosaea 3:17, ma saili le tagata autu i le fuafuaga o le olataga. A maea ona lipoti mai a latou sailiiliga, tuu atu i se tasi e faitau leotele le 2 Nifae 2:8. Faamamafa atu o Iesu Keriso o le tagata autu lea i le fuafuaga o le olataga, ma o Lana Togiola ua mafai ai ona aoga le fuafuaga mo fanau uma a le Atua. Tuu atu i se tamaitiiti aoga e faitau le saunoaga lenei mai le Perofeta o Iosefa Samita:

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“O mataupu faavae autu o lo tatou talitonuga o molimau a Aposetolo ma Perofeta, e faatatau ia Iesu Keriso, o lea na Ia maliu, ma tanumia, ma toetu mai i le aso tolu, ma afio ae i le lagi; ma o isi mea uma e faatatau i lo tatou talitonuga ua na o ni faaopoopoga i ai” (Aoaoga a Perofeta o le Ekalesia: Iosefa Samita, [2007], 53).

Atonu e te manao e faamalamalama atu le uiga o le upu faaopoopoga e faatatau i se mea po o se manatu e fesootai atu i se isi mea e sili atu le taua, e pei o se lala lena e avea o se vaega o se laau. E mafai ona ola le laau e aunoa ma le lala, ao le lala e le mafai ona ola pe afai e tuuese mai aa ma le pogati o se laau. Na aoao mai Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o le aoaoga faavae o le Togiola a Iesu Keriso o “le faavae autu lea o aoaoga faa-Kerisiano. Atonu e mafai ona tele mea e mafai ona outou iloa e uiga i le talalelei e pei ona auala mai ai iina, peitai afai o le a e maua na o lala ma o na lala e le oo atu i na aa, afai ua faapea ona vavaeeseina mai lena upu moni, o le a leai se ola po o se tino po o se togiola i lea mea” (“O Le Puluvaga,” Liahona, Me 1977, 57).

Faamalamalama atu o le fuafuaga a le Tama Faalelagi e masani lava ona ta’ua o le ata o le faaolataga aua e aofia ai le laveaiga o i tatou. I le avea ai ma le sa tatou maua ai le faaolataga e ala mai le Togiola, o Iesu Keriso ua ta’ua o le Faaola.

Tusi i luga o le laupapa, E manaomia ona laveaiina i tatou mai …

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele mai le 2 Nifae 9:6–10, ona fai atu lea i se isi tamaitiiti aoga e faitau leotele mai le 3 Nifae 9:21–22. Valaaulia ia tamaiti aoga uma e mulimuli a o faitau, ma vaai i ni auala e faamaea ai le faamatalaga i luga o le laupapa. E mafai ona e fautua atu e faailoga a latou sailiiliga ia latou tusitusiga paia.

Fai atu i tamaiti aoga e faasoa mea sa latou maua, ma tusi a latou tali i luga o le laupapa. Ia mautinoa o loo latou malamalama e ala mai i le Togiola a Iesu Keriso, o le a faasaoina tagata uma mai le oti faaletino. Ia faamanino atu foi e ala mai i le Togiola, ua mafai ai ona faaolaina i tatou mai a tatou agasala, lea semanu e le mafai ai ona tatou nonofo i le afioaga o le Atua.

Faitau mai upu ia a le perofeta o Iakopo: “E, le silisiliese naua e o le agalelei o lo tatou Atua” (2 Nifae 9:10). “E, le silisiliese naua o le fuafuaga a lo tatou Atua!” (2 Nifae 9:13).

  • E faapefea ona fesoasoani ia te oe upu a Iakopo i le 2 Nifae 9:6–10 e te malamalama ai pe aisea na ia faia ai nei upu ofo?

  • E tusa ai ma le 2 Nifae 9:7, 9, o le a le mea semanu e tupu pe ana leai se Togiola? (O le a oti o tatou tino ma o le a le toe tutu lava, ma o le a pulea o tatou agaga e le tiapolo.)

Tagai i le fuaiupu mulimuli i le uiga o le ata o le faaolataga na e faasoa atu i le amataga o le lesona: “O lenei fuafuaga e mafai ai ona faaeaina tagata uma ma ola faavavau ai ma le Atua”.

  • Aisea e taua ai le malamalama o le fuafuaga e mafai ai ona ono maua lo tatou faaeaga a e le mautinoa? (Ao tali mai tamaiti i lenei fesili, ia mautinoa ua latou malamalama e i ai lo tatou faitalia, le tomai e filifili ai ma tali atu mo i tatou lava. O lo tatou faaeaga e fuafua lava i lo tatou tali atu i faamanuiaga ua ofo mai e le Atua mo i tatou.)

Tusi mau faasino nei i luga o le laupapa: 2 Nifae 2:25–28; 2 Nifae 31:17–20; Alema 34:15–16. Fai atu i tamaiti aoga e suesue lemu nei fuaitau ma lisi ia latou api talaaga mo suesuega i tusitusiga paia mea ua tau mai e nei mau e tatau ona tatou faia ina ia maua ai mea uma ua ofoina mai e le Atua ia i tatou e ala mai i Lana fuafuaga o le olataga.

Pe a lava le taimi e faamaea ai e tamaiti aoga lenei galuega fai, valaaulia i latou e fefaasoaai a latou tali. Ao latou faia lenei mea, faailoa atu faataitaiga o le usiusitai i “tulafono uma faale-Atua, sauniga, ma aoaoga faavae” na taua i le uiga na e faasoa atu i le amataga. (O faataitaiga mai nei fuaiupu e aofia ai le faaaogaina o le faatuatua e oo i le salamo, papatisoina, ma maua le Agaga Paia.) A maea ona lipoti mai tamaiti aoga, mafaufau e fai atu fesili nei:

  • E faapefea ona uunaia e a tatou gaoioiga lo tatou gafatia i le mauaina o faamanuiaga o le Togiola? (A o tali mai tamaiti aoga, vaai mo avanoa e molimau atu ai a o tatou filifili e ola i le talalelei a Iesu Keriso ma mulimuli i le fuafuaga a le Atua, ua tatou saunia e maua le ola e faavavau e ala mai i le Togiola a le Faaola.)

  • E mafai faapefea e le malamalama i le ata o le faaolataga ona fesoasoani ia i tatou e tausia poloaiga?

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele mai le 2 Nifae 2:25.

  • O a ni auala ua aumaia ai ia te oe i lou mulimuli i le ata o le faaolataga le olioli?

Ina ia faaiuina le lesona, faamalamalama atu a o suesue e tamaiti aoga le Tusi a Mamona, o le a latou aoaoina le tele o isi aoaoga faavae e faatatau i le ata o le faaolataga; o lenei lesona sa tuuina atu ai na o se aotelega puupuu. Faamalosiau atu i tamaiti aoga ao latou suesue ina ia vaavaai i mea uma na faia e le Atua mo i latou o se vaega o Lana fuafuaga o le olataga ma vaavaai mo mea uma latou te manaomia ona faia ina ia maua ai faamanuiaga atoatoa ua fuafuaina e le Atua mo i latou. Tuu atu lau molimau e uiga i upumoni sa talanoaina i lenei lesona.

Lolomi