Potutusi
Lesona 13: 1 Nifae 10–11


Lesona 13

1 Nifae 10–11

Faatomuaga

Ina ua mae’a ona faalogoina le tala a lona tama o Liae e uiga i lana faaaliga, na manao Nifae e vaai, faalogo, ma iloa mo ia lava mea na vaaia ma faalogoina e Liae (tagai i le 1 Nifae 10:17). A o ia mafaufau loloto i aoaoga a lona tama, o Nifae sa “segia ese atu e le Agaga o le Alii” (1 Nifae 11:1) ma mauaina lana lava faaaliga. O lenei faaaliga ua tusiaina i totonu o le 1 Nifae 11–14. I le 1 Nifae 11 tatou te faitau ai i le laau o le ola, le ai uamea, ma le fale tele ma le ateatea, faapea foi le fanau mai o le Faaola, papatisoga, auaunaga, ma le faasatauroga. A o molimauina e Nifae nei mea, na ia iloaina le alofa o le Atua mo Ana fanau.

Fautuaga mo le Aoaoga

1 Nifae 10:1–16

Ua vavalo Liae e uiga i le Mesia

Otooto faapuupuu le 1 Nifae 10:1–16 e ala i le tauina atu i tamaiti aoga faapea, ina ua mae’a ona faamatala atu lana faaaliga o le laau o le ola, na tuu atu foi e Liae se faasologa o valoaga. O nei valoaga na aofia ai auiliiliga o le taimi o le a afio mai ai Iesu Keriso i le lalolagi (tagai i le 1 Nifae 10:4), o Lona papatisoga e Ioane le Papatiso (tagai i le 1 Nifae 10:7–10), o Lona faasatauroga ma le toetu (tagai i le 1 Nifae 10:11), ma le matua faataapeapeina ma le faapotopotoina o Isaraelu (tagai i le 1 Nifae 10:12–14).

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 10:4–6.(Atonu e te manao e faamalamalama atu faapea o le Mesia o se “ituaiga o upu o le gagana Aramaia ma Eperu e uiga ‘o le ua faauuina’. I le Feagaiga Fou, ua ta’ua Iesu o le Keriso, lea e tutusa ma le upu Eleni o le Mesia. O lona uiga o le Perofeta faauuina, Ositaulaga, Tupu, ma Laveai, lea o lona afio mai sa faatalitali atu i ai tagata Iutaia” [Taiala i Tusitusiga Paia, “Mesia”, scriptures.lds.org; tagai foi i le Bible Dictionary, “Messiah”].)

  • E tusa ai ma le valoaga a Liae, o le a le taimi o le a afio mai ai le Faaola? (Tagai i le 1 Nifae 10:4.)

  • O le a le mea o le a tupu i tagata soifua, pe afai latou te le faalagolago atu i le Faaola? (Tagai i le 1 Nifae 10:6.)

1 Nifae 10:17–22; 11:1–6

Ua saili atu Nifae e vaai, faalogo, ma iloa upu moni na aoao mai e lona tama

Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau i le faataitaiga lenei: E toatolu ni alii talavou na auai i le sauniga e tasi a le Ekalesia. Ina ua toe foi i aiga, na lagonaina e le tasi alii talavou faapea sa le manaia le sauniga ma o se taimi maimau. O le tasi na manatu sa manaia le sauniga, ae sa le i aafia ai o ia. O le alii lona tolu na foi i le aiga ma le faagaeetia e ala i le Agaga Paia, ma maua musumusuga ma taitaiga mo lona olaga, e oo lava i mea sa le i aoaoina i lea sauniga.

  • E faapefea ona tupu lea tulaga, o le auai o ia alii talavou e toatolu i le sauniga lava e tasi, ae eseese uma o latou aafiaga?

Faamalamalama atu faapea o lenei faataitaiga e tutusa ma le aafiaga o Lamana, Lemuelu, ma Nifae, ina ua latou faalogo i valoaga a lo latou tama ma le tala o lana faaaliga. O Lamana ma Lemuelu sa le’i malamalama i upu a lo latou tama ma teenaina mea na laua faalogoina (tagai i le 1 Nifae 15:2). O Nifae, i le isi itu, na liliu atu i le Alii mo se malamalamaaga. Ua ia tuuina mai se faataitaiga sili ona lelei o le auala e sailia ma maua ai faaaliga.

Ta’u atu i tamaiti aoga faapea, a o latou suesueina le aafiaga a Nifae, o le a latou mauaina ai mataupu faavae ia o le a fesoasoani ia i latou e saili ma maua ai faaaliga mo i latou lava. Uunaia i latou e vaai mo mea na faia e Nifae, na faatagaina ai o ia e maua se faaaliga e tutusa ma lea na maua e Liae.

Vaevae le vasega i ni vaega se tolu. Ia tuu atu i vaega taitasi se tasi o seti o fesili o loo i lenei siata. (Atonu e te manao e faapipii le siata i luga o le laupapa, a o le’i amata le vasega.) Valaaulia tamaiti aoga e faitau le 1 Nifae 10:17 ma le 11:1–6 e aunoa ma se leo, ma saunia ni tali mo a latou fesili e tuuina atu.

Manao

O le a le mea na manao Nifae e vaai i ai, faalogo, ma iloa?

E faapefea ona aafia e o tatou manaoga lo tatou agavaa e maua faaaliga?

O le a le mea ou te manao e iloa mai le Alii?

Talitonuga

O a talitonuga na faaalia e Nifae, a o ia sailia faaaliga?

E faapefea ona aafia e nei talitonuga lo tatou agavaa e mauaina faaaliga?

E mafai faapefea ona ou faateleina lau molimau ma le talitonuga ia Iesu Keriso?

Mafaufau loloto

O le a le mea na tupu ina ua nofo Nifae ma mafaufau loloto?

Aisea e mafai ai e le mafaufau loloto ona taitai atu i faaaliga?

O le a se mea e mafai ona ou faia, e faateleina ai lo’u filiga e mafaufau loloto i upu a perofeta?

Valaaulia ni nai tamaiti aoga mai vaega taitasi e faasoa mai ni tali i a latou fesili muamua e lua ia na tuuina atu. (Atonu foi e te manao e valaaulia tamaiti aoga e tali i le fesili lona tolu, ae faamautinoa atu ia i latou faapea, e le faamalosia i latou e faasoa mai tali ia e faatatau i tagata lava ia, pe le faalauaiteleina.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 10:19.

  • O ai e mafai ona iloa mea lilo a le Atua?

  • O le a le mana e mafai ai ona faaalia mai mea lilo a le Atua?

  • O le a le mea e ao ona tatou faia, e maua ai faaaliga e ala i le mana o le Agaga Paia?

  • O le a lou manatu i le uiga o le saili ma le filiga?

  • O le a le mea na faia e Nifae e faalia ai sa ia saili atu ma le filiga ia vaai, faalogo, ma iloa mea na aoao atu e lona tama?

Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa:

E faaalia e le Atua le upu moni i …

Fai atu i tamaiti aoga e otooto le mea na latou aoaoina mai le aafiaga o Nifae, e ala i le faamae’aina o le faamatalaga o loo i luga o le laupapa. E ui atonu e filifili e tamaiti aoga upu e ese mai ai, o a latou tali e tatau ona maua mai ai le upu moni faapea E faaali e le Atua upu moni ia i latou uma o e saili ma le filiga mo Ia. (Atonu e te manao e tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.)

Uunai tamaiti aoga e manatunatu i se taimi, ina ua latou sailiina ma le filiga le Atua, na taitaiina atu ai i latou e lagonaina Lona Agaga ma maua faaaliga. (Atonu e fesoasoani le taua faapea o faaaliga e mafai ona aofia ai le mauaina o le taitaiga pe a faia se faaiuga, mauaina o le malamalama faateleina, mauaina o le faamafanafanaga, po o le mauaina o se faamautinoaga faapea o se mataupu ua moni.) Valaaulia tamaiti aoga e faasoa atu o latou aafiaga i isi o le vasega. Atonu foi e te manao e molimau atu i mea ua oo ia te oe e ala i taumafaiga naunautai e saili le Alii.

1 Nifae 11:7–36

Ua molimauina e Nifae le faamaualalo o le Atua

Faamalamalama atu i tamaiti aoga faapea sa faaauau e Nifae ona mafaufau loloto ma saili le taitaiga mamana i le taimi o lana faaaliga. Ina ua fesili atu Nifae ia ona aoaoina le uiga o le laau lea na laua vaai i ai ma lona tama, na o’o mai se agelu e fesoasoani ia te ia. Na fesili atu le agelu, “Ua e iloa ea le uiga o le laau sa vaai i ai lou tama?” (1 Nifae 11:21). Iloilo le uiga o le laau e ala i le fai atu i ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le 1 Nifae 11:18–23.

  • O le a le mea na fai mai Nifae, o le uiga o le laau? (Pe a uma ona tali mai tamaiti aoga, atonu e te manao e faasino atu faapea, na vaaia e Nifae ia Maria o sapasapaia le tama meamea o Iesu, ma sa faailoa mai e le agelu le pepe faapea “o le Alo lava o le Atua Faavavau.” Ona fesili lea o le agelu ia Nifae i le uiga o le laau, ina ia fesoasoani ia te ia e vaaia ua faatusaina ia Iesu Keriso. Ina ua tali atu Nifae sa suitulaga i le “alofa o le Atua,” sa ia faasino i le alofa o le Atua, e pei ona faailoa mai e ala i le meaalofa o Lona Alo. Tatou te mauaina le alofa o le Atua, e ala i le mauaina o faamanuiaga o le Togiola a Iesu Keriso.)

  • Na faapefea ona faamatalaina e Nifae ma le agelu le alofa o le Atua?

Fai i se tamaitiiti aoga e faitau le 1 Nifae 11:16.(Faamalamalama atu faapea o le upu faamaualalo o lona uiga o le sau i lalo ma le loto i ai, mai se tulaga maualuga po o le mamalu. Atonu e te manao e valaaulia tamaiti aoga e tusi lenei faamalamalamaga i totonu o a latou tusitusiga paia i autafa o le 1 Nifae 11:16.)

Fai atu i tamaiti aoga e saili le tali a Nifae i le fesili a le agelu e ala i le faitauina leotele o le 1 Nifae 11:17.

  • O le a le mea na iloa e Nifae?

  • O le a le mea sa ia le’i iloaina?

Ina ua uma ona tali atu Nifae, ona faaali atu lea e le agelu ia te ia faataitaiga eseese o le faamaualalo o le Atua ina ia fesoasoani e faalautele ai lona malamalamaaga i le alofa o le Atua. Faamalamalama atu i tamaiti aoga faapea, o le “faamaualalo o le Atua” e faasino ia i laua uma, le Atua le Tama ma Iesu Keriso.

Faasoa atu le faamatalaga lenei mai ia Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o le na faamalamalama mai le faamaualalo o le Atua, lo tatou Tama Faalelagi:

“O le faamaualalo o le Atua ua taoto i le mea moni faapea o ia, o se Tagata faaeaina, ua afio mai i lalo mai lona nofoalii e faavavau ina ia avea ma Tama o se Atalii faaletino” (The Mortal Messiah [1979], 1:314).

Ata
O Le Fanau mai o Iesu

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ina ia malamalama pe faapefea foi ona faasino le “faamaualalo o le Atua” ia Iesu Keriso, faaali atu le ata o le Fanau mai o Iesu (62116; Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 30). Fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 11:13—21. Valaaulia se isi tamaitiiti aoga e saili pe faapefea ona faatatau nei fuaiupu i le ata. Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau le faamatalaga lenei mai ia Elder Gerald N. Lund, lea sa avea ma Fitugafulu. Valaaulia le vasega e faalogologo mo auala ua faaalia ai e le Faaola lona alofa mo i tatou.

“O Iesu lea—o se tasi o le Aiga Atua, o le na Uluai Fanauina e le Tama, le Foafoa, o le Ieova o le Feagaiga Tuai—ua ia tuua nei Lona tulaga mamalu ma paia; ua alu ese mai o Ia lava mai le mamalu uma ma le maualuga ma ulufia se tino o se tamameamea laitiiti, vaivai, ma faalagolago atoatoa i Lona tina ma le tama faalelalolagi. Faapea sa tatau ona afio mai o Ia i maota tautupu silisili faalelalolagi ma tuuina atu i ai le tele o maataua, peitai ua sau i se falemanu faatauvaa ma maualalo, o se mea e sili ona ofo ai. E le o se mea e ofo ai le faapea mai o le agelu ia Nifae, ‘Faauta, o le faamaualalo o le Atua!’” ( Jesus Christ, Key to the Plan of Salvation [1991], 16).

  • E faapefea e le fanau mai o le Faaola ona faaalia ai Lona alofa mo i tatou?

Ia mautinoa ua manino faapea o le naunautaiga o le Faaola e soifua i se olaga faitino, ua faaalia ai Lona alofa mo i tatou.

Ata
O Keriso o loo Faamaloloina le Tagata Ma’i i Petesa

Faaali atu ata o Iesu o loo Faatuina mai le Afafine o Iairo (62231; Tusi Ata o le Talalelei, nu. 41) ma Keriso o loo Faamaloloina le Tagata Mai i Petesa (Tusi Ata o le Talalelei, nu. 42). Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 11:28 ma le 31. Uunai le vasega e saili auala e tutusa ai ata i fuaiupu.

  • O ai na vaaia e Nifae le Faaola o auauna atu i ai ma faamaloloina?

  • E faapefea e gaoioiga a le Faaola ona faaalia ai Lona alofa?

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 11:32–33. Valaaulia le vasega e faalogologo mo le faataitaiga silisili o le alofa o le Faaola.

Ata
O Le Faasatauroga

Pe a mae’a ona faasoa mai e tamaiti aoga mea na latou mauaina, ia faaali atu le ata O le Faasatauroga (62505; Tusi Ata o le Talalelei, nu. 57).

Molimau atu faapea o le faamaualalo o Iesu Keriso ua faaalia ai le alofa o le Atua mo i tatou. Na faamaualalo le Faaola ina ia soifua i se olaga faitino, auauna atu ma faamalolo e mamai ma mafatia, ma maliu mo a tatou agasala uma ina ia mafai ona tatou toe foi atu i le afioaga o le Tama Faalelagi.

  • E faapefea e le iloaina o le faamaualalo ma le alofa o le Faaola, ona aafia ai ou lagona e uiga ia te Ia?

Faaiu e ala i le valaauliaina o tamaiti aoga e faasoa mai pe faapefea ona avea le alofa o le Atua ma se mea e “silisili ona manaomia” ma “silisili ona olioli i le agaga” ia i latou (tagai i le 1 Nifae 11:22–23). Molimau atu faapea, a o tatou mulimuli i le faataitaiga a Nifae, ma saili ma le filiga i le Atua, o le a tatou lagonaina Lona alofa ma maua le olioli e ala i le mauaina o faamanuiaga ua faapea ona aumaia e le Togiola a Keriso.

Valaaulia tamaiti aoga e mulimuli i le faataitaiga a Nifae i taumafaiga o loo latou faia e saili ai faaaliga. Faamanatu atu ia i latou la latou matafaioi o ni tamaiti aoga i le vasega seminare, ma o le faatuatua ma le taumafaiga latou te tuuina i totonu o a latou lava suesuega o tusitusiga paia i aso taitasi, ma le auai i le vasega, e aafia ai lo latou agavaa e aoao mai e ala i le Agaga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

1 Nifae 10:17-19. Aoao mai e ala i le Mana o le Agaga Paia

O Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua na faamamafa mai le manaomia ona tatou aoao o upu moni o le talalelei e ala i le mana o le Agaga Paia:

“O le ola i tulaga faatonuina a le Alii, e manaomia ai lo tatou atiae o le mea foaifua a le Agaga Paia. E fesoasoani lena meaalofa tatou te malamalama ai i aoaoga faavae ma faaaogaina ai patino. Talu ai o le upu moni na tuuina mai i le faaaliga, e na o faaaliga foi e malamalama ai i ai, o lea e manaomia ai lo tatou suesue ma le agaga tatalo” (“Ola i le Taitaiga Faatusitusiga Paia,” Liahona, Ian. 2001, 21).

1 Nifae 11:1. O le taua o le mafaufau loloto

O Elder Gerald N. Lund o le Fitugafulu, na aoao mai i le taua o le manatunatu loloto i le faagasologa o le sailiaina o faaaliga:

“Faaalu se taimi e mafaufau loloto ma manatunatu ai. Alu ese mai le tulaga pisi o le olaga. Saili se nofoaga filemu ma faaalu sina taimi e tau ai lava ina nofo ma mafaufau, ina ia faalogologo atu i ou mafaufauga ma faalogona, ina ia tatalaina atu oe lava i uunaiga a le Agaga. Ia maitauina mea na saunoa mai ai perofeta nei na latou faia a o le’i mauaina e i latou faaaliga taua. O Nifae: ‘A o ou nofo ma mafaufau loloto i lo’u loto’ (1 Nifae 11:1). O Iosefa Samita ma Sini Rikitone: ‘Ma a’o ma manatunatu loloto i nei mea’ (MF&F 76:19). O Iosefa F. Samita: ‘Sa ou nofo ai i lo’u potu ma mafaufau loloto i tusitusiga paia, ma manatunatu’ (MF&F 138:1–2). O Iosefa Samita: ‘Sa faaosoina lo’u mafaufau e manatunatu mamafa. Sa ou mafaufau ma saga mafaufau pea i ai [i upu a Iakopo]’ (IS—T 1:8, 12).

“O nisi taimi, e ao ai ona tatou tuueseina popolega o le lalolagi, tuu ese le pisi o o tatou olaga i aso taitasi, ma saili se nofoaga filemu ma se taimi filemu, e mafai ai ona tatou nonofo i lalo ma mafaufau loloto ma manatunatu ma vaai faalemafaufau— ma faalogologo mo lena leo filemu itiiti lea e musumusu mai” (“The Voice of the Lord” [Lauga i se faigalotu i le Iunivesite o Polika Iaga, Tes. 2, 1997], 9–10, speeches.byu.edu).

Lolomi