Potutusi
Lesona 61: Mosaea 18


Lesona 61

Mosaea 18

Faatomuaga

Ina ua mavae le maliu o Apinati, sa aoao atu faalilolilo e Alema ia upu a Apinati i tagata. O i latou na talitonu ia te ia sa faapotopoto i le Vai o Mamona ina ia aoao atili ai. Sa tali atu e Alema le savali o le “salamo, ma le togiola, ma le faatuatua i le Alii (Mosaea 18:7). O i latou na taliaina ana aoaoga ma salamo mai a latou agasala, sa ulu atu i le feagaiga o le papatisoga. Sa faamaoni tagata i lenei feagaiga, ma sa fesoasoani le tasi i le isi i le faaletino ma le faaleagaga.

Fautuaga mo le Aoaoga

Mosaea 18:1–16

Ua aoao atu e Alema ma papatiso i tagata

Faaali le ata o Apinati i luma o le Tupu o Noa (62042; Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 75). Faasino i ai faitaulaga o i tua atu o le ata. Faamatala o le Mosaea 18 o loo faamatala mai ai le aafiaga o Alema, o se tasi o faitaulaga a le Tupu o Noa.

Tofi se tamaitiiti e faitau leotele le Mosaea 18:1, 3–6. Fai i le vasega e vaavaai mo mea na faia e Alema ina ua uma ona faalogo o ia i le molimau a Apinati. A uma ona lipoti mai e tamaiti mea na latou aoaoina, valaaulia i latou e vaai i a latou ata o loo faaali mai ai le Vaaiga Aoao o Malaga i le Mosaea 7–24. Faatonu i latou e tusi le Vai o Mamona i le nofoaga e tatau ai. (Mo le ata atoa, tagai i le faaopoopoga o loo i le faaiuga o le tusi lesona lenei.)

Ata
malaga i le Mosaea 7–24

Faamatala na faamoemoeina e Alema ana aoaoga e sauniuni ai tagata mo le papatisoga. Fai i tamaiti e mafaufau mo sina minute e uiga i o latou papatisoga. Ina ia fesoasoani ia latou manatunatu loloto i le uiga o o latou papatisoga ia i latou, e mafai ona e tuu atu i ai fesili e pei o nei:

  • O a ni faamatalaga e mafai ona e manatua e uiga i lou aafiaga?

  • Na faapefea ona fesoasoani ou matua, faiaoga, ma taitai ia e saunia mo le papatisoga?

  • O le a se mea e sili atu ona e talisapaia e uiga i le papatisoga i le taimi nei nai lo le taimi na e papatiso ai?

Faamatala o le tala ia Alema o aoao atu ma papatisoina tagata i le Vai o Mamona e mafai ona fesoasoani tatou te maua ai se malamalama loloto atu e uiga i le feagaiga i le papatisoga.

Fai i tamaiti e faitau lemu le Mosaea 18:2, 7, ma vaavaai mo mea na aoao atu e Alema i tagata a o ia sauniunia i latou mo le papatisoga.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o a aoaoga faavae ma mataupu faavae na faamamafa e Alema?

  • E faapefea ona fesoasoani se malamalama i nei upumoni i se tasi e saunia ai mo le papatisoga?

Ina ia fesoasoani i tamaiti ia malamalama i mea e mafai ona latou faia e tausia ai feagaiga i le papatisoga, ma fesoasoani ai ia latou talisapaia ia faamanuiaga o le a latou maua mai ai, kopi le siata lea i luga o le laupapa. Aua nei tuua i ai faamatalaga po o mau faasino o i le pito i lalo o le siata.

Ua ou loto e …

Ua folafola mai e le Atua …

Fesoasoani e tauave avega a le tasi ina ia mama (tagai Mosaea 18:8).

Faanoanoa faatasi ma e e faanoanoa (tagai Mosaea 18:9).

Faamafanafana i latou o e manaomia le faamafanafanaga (tagai Mosaea 18:9).

Laulaututu e fai ma molimau a le Atua i aso uma, ma mea uma, atoa ma nuu uma (tagai Mosaea 18:9).

Auauna atu i le Atua ma tausi Ana poloaiga (tagai Mosaea 18:10).

O le a togiolaina a’u e le Atua (tagai Mosaea 18:9).

O le a faitauina au o se tasi o le uluai toetutu (tagai Mosaea 18:9).

O le a ou maua le ola e faavavau (tagai Mosaea 18:9).

O le a Ia liligi mai Lona Agaga i o’u luga (tagai Mosaea 18:10).

Faamatala a o lei valaauliaina tagata e papatiso, sa tautala atu Alema ia te i latou e uiga i uiga ma taga fai e ta’u mai ai ua latou saunia e osia ma tausia lenei feagaiga ma le Alii. (Atonu e te manao e faamanatu i tamaiti aoga o se feagaiga o se maliega lea i le va o le Atua ma le tagata peitai o le Atua ma le tagata “e le fuapauina i le maliega. E tuu mai e le Atua ia tuutuuga mo le feagaiga, ae malilie tagata e fai le mea e poloaiina ai i latou e fai. Ona folafola mai lea e le Atua i tagata ia faamanuiaga patino mo lo latou usiusitai” [Taiala i Tusitusiga Paia, “Feagaiga,” scriptures.lds.org]. Mo se faamalamalamaga i aso nei e gata ai i tulaga manaomia e papatiso ai, tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37.)

Vaelua le vasega. Valaaulia le tasi afa o le vasega e sue i le Mosaea 18:8–11 mo mea na aoao atu e Alema e tatau ona tatou loto e fai pe a tatou papatiso. Valaaulia leisi afa o le vasega e sue le mau lava lea ma faailoa mai pe na faapefea ona folafola mai e le Alii ia i tatou pe a tatou tausia a tatou folafolaga. A lava se taimi e suesue ai tamaiti i fuaiupu, ona fai lea i nisi o i latou e o mai i le laupapa e tusi i koluma talafeagai mea ua latou iloa.

Ina ia fesoasoani i tamaiti e talisapaia a latou feagaiga o le papatisoga, fesili:

  • O le a le uiga ia te oe o taga ma uiga o i le koluma muamua?

  • Aisea e taua ai ia te oe folafolaga o loo lisi i le koluma lona lua?

Fai i tamaiti e sue lemu i le Mosaea 18:12–16, ma vaavaai mo auala na faamanuiaina ai Alema ma ona tagata ina ua latou osifeagaiga e auauna atu i le Alii. Valaaulia tamaiti e lipoti atu mea latou te maua. Atonu e te manao e ta’u atu na faatumulia Alema i le Agaga o le Alii a o ia saunia e papatiso ia Helama ma na faatumulia uma ia Alema ma Helama i le Agaga ina ua maea le papatisoga, e ta’u mai ai ua amata ona faataunuuina e le Alii Lana feagaiga e liligi mai Lona Agaga i luga o tagata.

Faasoa atu lau molimau tatou te maua le Agaga o le Alii ma le folafolaga o le ola e faavavau e ala i le osia ma tausia feagaiga o le papatisoga.

Mosaea 18:17–30

Ua faatuina e Alema le Ekalesia a Iesu Keriso i tagata

Faasoa atu le saunoaga lenei a Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili:

“Mai lava i le aso na papatiso ai seia oo mai i taimi faaleagaga taua o o tatou olaga, sa tatou faia ai ni folafolaga i le Atua ma sa faia foi e Ia ni folafolaga ia i tatou. Na te tausia pea ana folafolaga sa faia e ala mai i ana auauna faatagaina, peitai o se tofotofoga faigata i o tatou olaga le vaai pe tatou te faia ma tausia a tatou feagaiga ma Ia.” (“O Molimau mo le Atua,” Liahona, Ianuari 1997, 34).

Faasino tamaiti i le siata o i luga o le laupapa. Faamatala o le a latou aoao nei e uiga i le nuu o Alema ma le ala na latou ola ai e tusa ma latou feagaiga o le papatisoga ma le ala na faamanuiaina ai i latou i le faia o lena mea. Vaevae tamaiti i ni vaega se lua. Fai i le isi vaega e suesue i le Mosaea 18:17–23 a o le isi vaega e suesue i le Mosaea 18:24–30. A o latou faitau, valaaulia vaega e lua e vaavaai mo nisi o auala na aoao atu ai e Alema ia tagata e tatau ona latou ola ai ina ia tausia ai feagaiga o le papatisoga. Fesili i tamaiti mai vaega taitasi, e lipoti mai mea ua latou maua i se soa e filifilia mai le isi vaega. Pe tofu le vaega ma se sui e lipoti maia mea sa ia aoaoina i le vasega atoa.

  • E faapefea ona uunaia e au feagaiga o le papatisoga le ala e te ola ai i aso taitasi? (Fuafua e valaaulia tamaiti e tali mai i le fesili lea e ala i le talanoa pe faapefea ona uunaia le ala latou te tausia ai tagata o o latou aiga i a latou feagaiga o le papatisoga, o a ituaiga o faafiafiaga latou te filifilia, pe faapefea foi ona latou fegalegaleai ma a latou taaga tupulaga)

Valaaulia tamaiti e toe iloilo le Mosaea 18:17, 22, 29 e sue ai upu ma fasifuaitau e ta’u mai ai le ala na faamanuiaina ai tagata ona o le tausiga o a latou feagaiga. Lisi na faamanuiaga i luga o le laupapa i lalo ifo o le siata o feagaiga o le papatisoga. (Atonu e manaomia ona faamanatu i tamaiti o le fasifuaitau “fanau a le Atua” [Mosaea 18:22] e i ai lona faasinoga i lo tatou avea ai ma suli o le ola e faavavau e ala i le Togiola a Iesu Keriso [tagai Mosaea 5:6–8, 15].)

Ina ia fesoasoani i tamaiti ia iloa o na faamanuiaga sili e maua e i latou o e tausia feagaiga o le papatisoga, faasino tamaiti i le siata i luga o le laupapa, ma fesili:

  • O a ni ala ua e vaaia ai au uo, tagata o lou aiga, po o le uarota o faamanuiaina ona o le tausia o a latou feagaiga?

  • O faapefea ona faamanuiaina oe e le Alii ona o le tausia o au feagaiga o le papatisoga?

Tuu atu lau molimau e uiga i le tausiga o feagaiga na aumaia ai faamanuiaga i lou olaga.

Mosaea 18:31–35

O i latou o le Ekalesia na sosola ese mai sauaga a le Tupu o Noa

Aotele le Mosaea 18:31–33 i le faamatala, i se tasi aso, ina o faapotopoto ia Alema ma ona tagata e faalogologo i le upu a le Alii, sa maua i latou e auauna a le Tupu o Noa. Ona auina atu lea e le Tupu o lana ‘au e faaumatia i latou.

Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le Mosaea 18:34. Ta’u i ai o le vaefaamatalaga a e faasino atu ai le aufaitau i le Mosaea 23:1. (Atonu e te manao e valaaulia tamaiti e maka le vaefaamatalaga lea.) Faamatala o le tala o i le Mosaea 18:34 o loo faaauau i le Mosaea 23:1, pe a uma le mataupu e 19–22 o loo tusia ai aafiaga o le nuu o Limae. Fai i se tamaitiiti e faitau leotele le Mosaea 23:1–2.

  • Na faapefea ona “logoina” Alema i le tulaga matautia ua feagai ma lona nuu?

Tusi le mataupu faavae lea i luga o le laupapa: E mafai e le Alii ona lapataia le au amiotonu pe a feagai ma faigata. (Atonu e te manao e valaaulia tamaiti e tusi le mataupu faavae lenei i le laina i autafa o le Mosaea 18:34.) Ina ia faapupula lenei upumoni, faitau le tala lea na faamatalaina e Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“A o faigaluega o ia o se leoleo faapitoa mo Leoleo Nana FBI, na su’esu’eina e la’u uo se vaega solitulafono sa fela’uaia fualaau faasaina i totonu o le Iunaite Setete.

“I se tasi aso, sa la o atu ai ma se isi leoleo i se fale sa la talitonu sa i ai se alii sa tufatufaina atu fualaau faasaina i totonu o le Iunaite Setete. Na faamatalaina e lau uo le mea na tupu:

“‘Sa ma tu’itu’i i le faitotoa o le alii ua masalomia i fualaau faasaina. Sa tatala mai e le alii ua masalomia le faitotoa, ma ina ua vaai mai ia maua, sa taumafai loa ia pupuni i ma’ua nei ma iloa atu totonu o le potu. Ae sa tuai; sa mafai ona ma iloa atu kokeni i luga o lana laulau.

“‘Sa faatopetope ona tapena ese e se alii ma se tamaitai sa i ai i le laulau ia kokeni. E tatau ona ma taofia mai i laua mai le faaleagaina o faamaoniga, o lea sa vave ai ona ou tuleieseina le alii na masalomia lea sa taofiofia le faitotoa. A o ou tuleia o ia, sa maua lelei ona mata i la’u vaai. O le mea uiga ese sa i ai, sa leai sona foliga ita pe fefe foi. Sa ataata mai o ia ia te au.

“‘O ona mata ma lana ataata e faaleano i ai, na ou maua ai se lagona e le leaga o ia, o lea na ou tuua ai o ia ae ou savali atu i le laulau. O le taimi lea ua tu ai le alii solitulafono i o’u tua. Ma o le taimi lava lena, na oo mai ai se lagona mautinoa ma le malosi i lo’u mafaufau. ”Faaeteete i le tiapolo o loo i tua o mata ataata.”

“‘Sa vave ona ou toe faliu atu i le alii solitulafono. O lona lima o loo i totonu o lana taga pito i luma. Na vave ona ou mau i lona lima ma toso mai fafo o lana taga. O le taimi lena na faatoa ou vaai ai, o uu i lona lima se tamai fana otometi ua sauni o le a faapa. Na sosoo ai ma ni gaoioiga faavavave lea na ou aveesea mai ai le fana mai le alii’ …

“… Sa lapataiina e le Agaga Paia la’u uo i le tulaga matautia faaletino; o le a lapataiina foi oe e le Agaga Paia i tulaga matautia faaleagaga” (“Ia Faaeteete i le Tiapolo o Loo i Tua O Mata Ataata,” Ensign po o le Liahona, Me 2005, 46–47).

Faamautu atu e masani lava ona lapataia e le Alii ē amiotonu i se tulaga matautia o faaolioli mai, ae aua nei o tatou manatu ai faapea tatou te le amiotonu pe a tatou le lagonaina se lapataiga mai le Agaga Paia i taimi uma tatou te feagai ai ma tulaga matautia.

  • O ana fea na e lagonaina ai le lapataia o oe e le Alii i se tulaga matautia faaletino po o le faaleagaga? (A uma ona faasoa mai aafiaga o tamaiti, atonu e te manao e faasoa atu sou lava aafiaga.)

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mosaea 18:8–11. malamalama i le mana o le feagaiga o le papatisoga

Na saunoa Elder Joseph B. Wirthlin o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“Ua ou matauina i lo’u olaga atoa, a oo ina malamalama atoa tagata i faamanuiaga ma le mana o a latou feagaiga o le papatisoga, pe o se tagata fou faatoa liliu mai po o tagata ua auai i le Ekalesia i o latou olaga atoa, e maua le olioli sili i o latou olaga a o latou faia o latou tiute i le malo ma le naunautaiga e faigofie ona sosolo atu i isi” (“Alema the Elder: A Role Model for Today,” in Heroes from the Book of Mormon [1995], 84).

Mosaea 18:12–18. Aisea na tanumia ai e Alema ia lava i le vai ina ua ia papatisoina Helama?

Na ta’u mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita e faapea “i le tusi a Mosaea o loo tau manino mai ai na i ai ia te ia le pule [tagai Mosaea 18:13].” Na faamanino mai e Peresitene Samita e faapea “afai ua i ai ia [Alema] le pule e papatiso ai o se faamaoniga lena ua [uma] ona papatiso o ia.” O lea, na ia toe faamatala atili ai, ina ua alu ifo Alema i le vai ma Helama, e “le faapea sa papatisoina ai e Alema ia lava, ae ua na o se faailoga i le Alii o lona lotomaulalo ma lona salamo atoatoa” (Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 3:203).

Lolomi