Potutusi
Lesona 35: 2 Nifae 25


Lesona 35

2 Nifae 25

Faatomuaga

Faaauau ona faamamafa atu le taua o valoaga a Isaia, na faamalamalama mai e Nifae e faapea o soo se tasi e i ai le agaga o valoaga e mafai ona oo ina malamalama ma talisapaia upu a Isaia. Na ia faasoa mai le faamoemoega o ana tusitusiga: “e faatauanau atu ai ia matou fanau, ma o matou uso foi, ia talitonu ia Keriso, ma ia faalelei ma le Atua” (2 Nifae 25:23). Na ia valaaulia tagata uma ia talitonu ia Iesu Keriso ma ia “tapuai atu ia te ia ma lo [latou] manatu atoa, mafaufau atoa, ma le malosi atoa, ma o [latou] agaga atoa” (2 Nifae 25:29).

Fautuaga mo le Aoaoga

2 Nifae 25:1–8

Ua aoao mai Nifae e mafai ona tatou malamalama i upu a Isaia pe a tatou maua le agaga o valoaga

Faaali atu se loka e le mafai ona tatalaina e aunoa ma se ki (pe tusi se ata o se loka ma se ki i luga o le laupapa). Faailoa atu pe a mananao tagata e tausi ma le saogalemu ni meatotino taua, e masani lava ona latou lokaina na mea. Atonu latou te taofia na o le ki lava o le loka, pe mafai foi ona latou tuu se kopi o le ki i se uo faatuatuaina po o se tagata o le aiga.

Ata
loka ma le ki

Faamalamalama atu na iloa e Nifae o valoaga a Isaia e “taua tele” (2 Nifae 25:8). Peitai, na te lei taofia faalilolilo nei mea. Sa oo lava ina ia aoao atu e uiga i se ki mo soo se tasi e manao e tatala le uiga o upu a Isaia. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le laina muamua i le 2 Nifae 25:4. Fai atu i le vasega e tagai mo le ki e malamalama ai i upu a Isaia.

  • O a ni ki na e maua? (“O le agaga o valoaga.”)

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i le uiga o le maua “o le agaga o faaaliga,” ia faitau le faamatalaga lenei mai le Taiala i Tusitusiga Paia:

“O loo i ai i se valoaga ni upu po o ni tusitusiga musuia faalelagi, lea e maua e se tagata e ala mai i faaaliga mai le Agaga Paia. O le molimau e uiga ia Iesu o le agaga lea o valoaga (Faa. 19:10). O se faaaliga e mafai ona faatatau i le tuanai, taimi nei, po o le lumanai. Pe a vavalo mai se tagata, e tautala o ia pe tusitusi mea ua finagalo le Atua na te iloaina, mo lona lava lelei po o le lelei o isi. E mafai e tagata taitoatasi ona mauaina valoaga po o faaaliga mo o latou lava olaga” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Valoaga, Vavalo,” scriptures.lds.org).

Fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa o le a faateleina lo latou malamalama i upu a Isaia a o latou (1) saili atu i le taitaiga a le Agaga Paia ma le (2) ia i ai se molimau ia Iesu Keriso ma se manao e aoao e uiga ia te Ia. Pe a latou taulimaina upu a Isaia i lenei ala, e tagai i taimi uma mo auala o loo molimau mai ai ana valoaga e uiga i le Faaola, o le a mafai ona latou aoao i le mea ua finagalo le Atua ia latou iloaina, mo lo latou lava lelei pe mo le lelei o isi.

Faailoa atu e faapea na faasoa mai e Nifae isi manatu ia e mafai ona faaleleia ai lo tatou malamalama i upu a Isaia. Fai atu i tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 25:1, tagai mo le mafuaaga na faigata ai ona malamalama le toatele o le nuu o Nifae i valoaga a Isaia.

  • O le a se mea na e mauaina? (Latou te le iloa “e uiga i le ala o valoaga i totonu o tagata Iutaia.”)

  • E tusa ai ma mea ua e faitau i ai e uiga i upu a Isaia, o a nisi o uiga o valoaga anamua a tagata Iutaia? (O tali e mafai ona aofia ai e faapea sa faaaoga e Isaia ma isi perofeta gagana faafaatusa ma faatauloto.)

  • Pe a e faitauina upu a Isaia, aisea e aoga ai le nofouta i lenei ala o le vavalo atu?

Faamalamalama atu o le isi manatu aoga o loo maua i le 2 Nifae 25:5–6. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele nei fuaiupu. Fai atu i le vasega e tagai mo ni aafiaga na oo ia Nifae sa fesoasoani ai ia te ia e malamalama ai i upu a Isaia.

  • Aisea e te manatu ai na fesoasoani ia Nifae e ola ai i Ierusalema? E tusa ai ma mea ua e faitau i ai e uiga i upu a Isaia, aisea e te manatu ai o se mea lelei mo Nifae le “vaai … i mea sa faia e tagata Iutaia” ma le “iloa ai e uiga i vailaueleele faataamilo” i Ierusalema?

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia e maua ai sina malamalama o nei mea? (E mafai ona tatou suesueina le aganuu, talafaasolopito, ma le faataatiaga faafaafanua o Isaraelu anamua.)

Faitau atu le 2 Nifae 25:7–8 i tamaiti. A o e faitauina, faailoa atu o valoaga a Isaia o le a tele le taua ia i tatou a o tatou vaaia lo latou faataunuuina. Ina ia faaali atu lenei upumoni, fesili atu:

  • I ni nai aso ua tea, o a ni valoaga na tatou suesueina ua uma ona faataunuuina? (Atonu e manatua e tamaiti aoga ia valoaga e uiga i le Malumalu o Sate Leki [tagai i le 2 Nifae 12:2–3], le soifua mai o Iesu Keriso [tagai i le 2 Nifae 19:6], ma Iosefa Samita [tagai i le 2 Nifae 21:1, 10].) O a ni auala ua atili anoa ai nei valoaga pe a e vaaia ua uma ona faataunuuina?

Ina ia faaiu lenei vaega o le lesona, faailoa atu lou talitonuga e mafai ona tuputupu ae tamaiti aoga i lo latou malamalama e uiga i upu a Isaia a o latou saili atu i le agaga o valoaga. Faailoa atu e mafai ona latou faaleleia lo latou malamalama e ala i se suesuega o ala o valoaga a tagata Iutaia anamua ma le aganuu, talafaasolopito, ma le faataatiaga faafaafanua o Isaraelu anamua.

2 Nifae 25:9–19

Ua vavalo Nifae e uiga i le faataapeapeina ma le faapotopotoina o tagata Iutaia

Aotele le 2 Nifae 25:9–19 e ala i le ta’ua e faapea na vavalo Nifae e uiga i tagata Iutaia ma lo latou nuu moni i Ierusalema ma nofoaga faataamilo. Na ia faapea mai o tagata Iutaia na ave faatagataotauaina i Papelonia ina ua maea le faaumatiaga o Ierusalema o le a toe foi atu i “le laueleele o lo latou tofi” (tagai i le 2 Nifae 25:9–11). O le a i ai Iesu Keriso, le Mesia, ma i latou, ae toatele o le a teenaina o Ia ma faasatauro o Ia (tagai i le 2 Nifae 25:12–13). Ina ua mavae le maliu o le Faaola ma le Toetu, o le a toe faaumatia Ierusalema, ma o le a faataapeapeina tagata Iutaia ma fasia e isi atunuu (tagai i le 2 Nifae 25:14–15). O le a mulimuli ane ona latou talitonu lea ia Iesu Keriso ma Lana Togiola, ma o le a toefuatai i latou e le Alii “mai lo latou tulaga sē ma le pa’u” (tagai i le 2 Nifae 25:16–19).

2 Nifae 25:20–30

Ua molimau Nifae e uiga ia Iesu Keriso

Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau pe mafai faapefea ona latou tali atu i se tagata e fai mai o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le talitonu ia Iesu Keriso. E mafai ona e fai atu i se tamaitiiti aoga se toatasi pe toalua e faamatala faapuupuu mai ni aafiaga na latou oo i ai ina ua luitauina lo latou talitonuga ia Iesu Keriso. A o faitau ma talanoaina e tamaiti aoga le 2 Nifae 25:20–30, valaaulia i latou e tagai mo ni fuaitau ia e ono mafai ona latou faasoa atu i ia tulaga.

Fai atu i tamaiti aoga e faailoa le “ala sa’o” i le 2 Nifae 25:28–29. A uma ona latou mauaina e faapea “o le ala sa’o o le talitonu lea ia Keriso, ma lē teena o ia,” ia tusi i luga o le laupapa le Aisea e avea ai le talitonu ia Iesu Keriso ma ala sa’o. Ona fai atu lea i tamaiti aoga e saili le 2 Nifae 25:20, 23–26, tagai mo mafuaaga e avea ai le talitonu ia Iesu Keriso ma ala sa’o. Valaaulia i latou e tusi a latou tali i luga o le laupapa i lalo o le ulutala ua e tusia. E mafai ona aofia ai tali nei:

E na o Iesu Keriso lava e oo mai ai le faaolataga.

Ona o Iesu Keriso, ua mafai ai ona faaolaina i tatou e ala i le alofa tunoa pe a uma ona faia o mea uma tatou te mafaia.

E ala mai i le Togiola a le Faaola, ua mafai ai ona tatou mauaina se faamagaloga o a tatou agasala.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 25:23 ma le 2 Nifae 10:24. Faailoa atu o loo aofia ai i nei fuaiupu le upu faalelei, o lona uiga ia aumai tagata po o mea ia ogatusa pe ia malilie faatasi le tasi ma le isi.

  • I fuaiupu uma nei e lua, ua uunaia ai i tatou e perofeta ia faalelei i tatou lava ma le Atua. O le a sou manatu i le uiga o lenei saunoaga?

Faamalamalama atu o fuaiupu uma nei e lua o loo aofia ai foi le upu alofa tunoa. O le alofa tunoa o se meaalofa mai le Tama Faalelagi na auala mai i Lona Alo, o Iesu Keriso. O le upu alofa tunoa, e pei ona faaaogaina i tusitusiga paia, o loo muai faatatau i le mana malosi ma le faamalologa faaleagaga na ofo mai e ala i le alofa mutimutivale ma le alofa o Iesu Keriso.

  • O le a le mea o loo aoao mai e le 2 Nifae 10:24 ma le 25:23 e uiga i le sootaga i le va o le alofa tunoa ma a tatou taumafaiga?

Valaaulia tamaiti aoga e faaaoga mea ua latou aoaoina e ala i le tusia o tali i le fesili lenei i a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia po o api e tusi ai faamatalaga i le vasega. Atonu e te manao e tusi le fesili i luga o le laupapa.

  • O le a le uiga ia te oe ia faaolaina e le alofa tunoa?

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i le faamatalaga i le 2 Nifae 25:24–25 e faapea ua mate le tulafono i lona nuu, faamalamalama atu sa ia faatatau i le tulafono a Mose. O lena tulafono, faatasi ai ma faiga o sauniga, tu masani, faailoga, ma poloaiga, e aofia ai taulaga na osi i manu, sa avea pea ma faiga masani i le taimi o Nifae. Na iloa e Nifae ma isi o le tulafono o le a faataunuuina e ala i le Togiola a Iesu Keriso. Ina ua mavae le Togiola, sa le toe manaomia ona tausia e soo o le Faaola le tulafono a Mose. Ae sa faaauau pea e sa Nifae faamaoni ona usitaia le tulafono i lea taimi, e ui lava sa latou iloaina o le tulafono sa i ai i lena taimi o le a i ai se aso e suia ai.

Ina ua faapea mai Nifae na oo ina mate le tulafono ia te ia ma isi, o le uiga o lana faamatalaga o le a le faasaoina i latou e le tulafono. Sa latou tausia le tulafono ona sa latou mananao ina ia usiusitai ma ona sa latou iloaina sa faasino i latou e le tulafono ia Iesu Keriso, o lē o le a aumaia le faaolataga ia i latou.

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le 2 Nifae 25:23–26 e uiga i mafuaaga e tatau ai ona tatou tausia poloaiga?

  • O le a se mea o le a e faia e “tautalatala [ai] e uiga ia Keriso” ma “olioli [ai] ia Keriso”? (2 Nifae 25:26). O le a se mea o le a e faia e fesoasoani ai i isi ia talitonu ia Keriso?

Fai atu i tamaiti aoga e faasoa mai ni fuaitau na latou maua ia o le a fesoasoani ai ia i latou e tali atu ai i tuuaiga e faapea o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le talitonu ia Iesu Keriso. Fai atu ia i latou e faamatala mai pe aisea latou te fiafia ai i na fuaitau.

Faailoa lau molimau e uiga i upumoni ua e talanoaina i le asō. Atonu foi e te manao e tuu atu le avanoa i tamaiti aoga e molimau mai e uiga i nei upumoni.

Mau Tauloto—2 Nifae 25:23, 26

Manatua: Mafaufau e faaaoga le manatu mo le aoaoga lenei i le taimi o le vaega faaiu o lenei lesona. A le lava sou taimi e faaaoga ai lenei manatu i le lesona lenei, e mafai ona e faaaogaina i se isi lesona e fai ma iloiloga.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e tauloto le 2 Nifae 25:26, o se tasi o fuaiupu i lenei fuaitau o le mau tauloto, tusi upu nei i luga o le laupapa:

Tautalatala

Olioli

Talai Atu

Vavalo

Tusitusi

Ina ia mafai ona iloa e a matou fanau …

Po o le a le puna …

Mo se faamagaloga …

Valaaulia tamaiti aoga e faaaoga le upu faailo i luga o le laupapa e tauloto ai le 2 Nifae 25:26. A uma ona toe fai le fuaiupu mo ni nai taimi, fesili atu pe i ai se tasi i le vasega o naunau e taumafai e tauloto le fuaiupu mai le mafaufau. Ona valaaulia lea o le vaega o totoe o tamaiti aoga e tauloto faatasi le fuaiupu e aunoa ma le vaai i le laupapa. Ina ia faaiu atu, atonu e te manao e fautua atu e faapea o loo i ai se taua i le faalogologo ma le totoa pe a galulue matua, taitai, ma faiaoga e faatauanau i tatou e vaai i le Faaola.

Tuu atu se fasi pepa i tamaiti aoga taitasi. Valaaulia tamaiti aoga e tusi se tusi i a latou fanau i le lumanai, uunaia i latou e faaogatotonu o latou olaga ia Iesu Keriso. Atonu e mananao tamaiti aoga e tuu a latou tusi i totonu o a latou tusitusiga paia e teu ai mo le lumanai.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

2 Nifae 25:23. O le aoaoga faavae o le alofa tunoa

“O le manatu autu lava o le upu [alofa tunoa] o auala paia o le fesoasoani po o le malosi, ua aumai e ala i le alofa mutimutivale ma le alofa naua o Iesu Keriso.

“Ua auala mai i le alofa tunoa o le Alii o Iesu, ua mafai ai e ala i lana taulaga togiola, ona toetutu tagata i le tino ola pea, o le a mauaina e tagata uma lona tino mai le tuugamau i se tulaga o le ola e faavavau. E faapena foi e ala i le alofa tunoa o le Alii, ona maua e tagata taitoatasi e ala i le faatuatua i le togiola a Iesu Keriso ma le salamo i a latou agasala, ona latou maua le malosi ma le fesoasoani e fai ai galuega lelei, ia semanu e le mafai ona latou tausisia pe ana tuu e fai i a latou lava ala. O lenei alofa tunoa, o se mana malosi lea e mafai ai e alii ma tamaitai ona maua le ola e faavavau ma le faaeaga pe a uma ona latou faia a latou taumafaiga silisili.

“E manaomia le alofa tunoa faalelagi e agaga uma e tusa ai ma taunuuga o le pa’u o Atamu ma faapena foi ona o vaivaiga ma lē atoatoa o le tagata. Peitai, e le lava le alofa tunoa e aunoa ma le taumafaiga atoa i le vaega o lē mauaina. O lea o le faamalamalamaga la, ‘E faaolaina i tatou i le alofa tunoa, pe a uma mea uma e mafai ona tatou faia’ (2 Ni. 25:23). E moni lava o le alofa tunoa o Iesu Keriso lea ua mafai ai le faaolataga” (Bible Dictionary, “Grace”).

Na saunoa mai Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“O la’u molimau ia te outou e faapea o le saogalemu, filemu, olioli, ma le puipuiga o loo tatou sailia e na o le pau le mea e maua ai o le taliaina ma le talitonu ma le faamaoni i le soifuaga ma le misiona a Iesu Keriso, le Alo o le Atua Silisili Ese. A o tatou taofi mau Ana aoaoga, tatou lafoai tatou agasala uma, tatou salamo ma tatou faia mea uma i lo tatou malosi e o atu ia te ia i le agaga moni o ni soo, iloa lelei atoatoa e ala atu i Lona alofa tunoa o le a tatou faaolaina, tusa lava pe a mavae mea tatou te mafai ona faia. Ma ao tuuina atu i tatou lava ia Keriso, i le atoatoa ma le mautinoa, tatou te maua le saogalemu,filemu,olioli, ma le puipuiga ia te Ia” (in “Latter-day Counsel,” Ensign,June 2001, 74).

2 Nifae 25:26. “Ua matou olioli ia Keriso”

Sa ta’ua e Peresitene Gordon B. Hinckley e faapea o le malamalama e maua e ala mai le Toefuataiga ua mafai ai ona tatou olioli i lo tatou Faaola:

“I le avea ai ma se Ekalesia e i ai le au faitio ia i tatou, o le toatele ia o i latou. Ua latou fai mai tatou te le talitonu i le Keriso masani o le FaaKerisiano. O loo i ai sina elemene i le mea o loo latou fai mai ai. O lo tatou faatuatuaga, ma lo tatou malamalama e le faavaea i tu ma aga masani faaanamua, o talitonuga ia na aumai i se malamalama utiuti ma mai i talanoaga faifai pea a tagata o loo taumafai ia taunuu i se faauigaga o le Keriso toetu. O lo tatou faatuatuaga, ma lo tatou malamalama e sau mai le molimau a se perofeta i lenei tisipenisione lea na vaaia i ona luma le Atua silisili o le atulaulau ma Lona Alo Pele, le Alii toetu o Iesu Keriso. Na La fetalai atu ia te ia. Na ia talanoa ma i La’ua. Na ia molimau manino, ma le atoatoa, ma tuusao e uiga i lena faaaliga maoae. O se faaaliga o le Silisili Ese ma le Togiola o le lalolagi, e silisili atu le mamalu e le oo i ai lo tatou malamalama ae mautinoa ma manino i le malamalama na ia aumaia. Sa aumai i lena malamalama, ua faavaeina ma le mausali ma o se taunuuga o faaaliga faaona po nei, i upu a Nifae, ua matou “tautalatala e uiga ia Keriso, ua matou olioli ia Keriso, ua matou talai atu Keriso, ua matou vavalo e uiga ia Keriso, ma ua matou tusitusi foi e tusa ma a matou valoaga, ina ia mafai ona [matou] iloa [ma a matou] fanau po o le a le puna e mafai ona [matou] tepa taulai i ai mo se faamagaloga o a [matou] agasala’ (2 Ni. 25:26)” (“Tatou Te Vaavaai Atu ia Keriso,” Liahona, Iul. 2002, 102).

Lolomi