Potutusi
Lesona 84: Alema 21–22


Lesona 84

Alema 21–22

Faatomuaga

Na aoao e le uso o Amona o Arona sa Amaleka, peitai sa latou teena lana savali e uiga i le Togiola a Iesu Keriso. Ona ia talai atu lea i Mitonae, le na iu ai lava ina faafalepuipuiina ai o ia ma nisi o ana soa. Sa latou tumau ai pea ma le faamaoni i le taimi o lo latou puapuaga, ma sa faaauau pea la latou misiona o le faasoaina atu o le talalelei ina ua uma ona faamautinoa mai e Amona ma le Tupu o Lamonae le tatalaina o i latou. Ina ua uma ona saunia le tama o Lamonae e ala i le faataitaiga a Amona, na ia aoaoina mai ia Arona le ala ina ia “fanauina ai i la le Atua” (Alema 22:15). Na iloa e le tama o Lamonae o le salamo mai i ana agasala o le a mafai ai ona ia iloa le Atua ma iu ai lava ina maua le ola e faavavau.

Fautuaga mo le Aoaoga

Alema 21

Na talai atu e Arona ma ona uso le talalelei e uiga i faigata ma le faafalepuipuiina

Fai i tamaiti aoga pe na latou lagonaina ea muamua faapea sa latou faia se mea sili e tausia ai poloaiga ma fetaiai ai ma luitau po o le lagonaina o le faanoanoa. Valaaulia i latou e ta’ua nisi o mea na tutupu lea atonu na lagona ai faapea nisi o tagata.

Faamatala atu e ui na manuia le aoaoina e Amona o le Tupu o Lamonae ma lona nuu, ae na fetaiai Arona ma ona soa i le tele o puapuaga i se isi vaega o le laueleele. Ao suesue e tamaiti aoga le faataitaiga a Arona ma ona soo, uunaia i latou e vaavaai i ni lesona lea e mafai ona fesoasoani ia i latou e fetaiai ai ma luitau po o le lagonaina o le faanoanoa.

Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: Alema 21:1–4; Alema 21:5–8; Alema 21:9–11; Alema 21:12–15; ma le Alema 20:29–30. Vaevae le vasega i ni vaega se lima: Tuu atu i vaega taitasi se fasifuaitau se tasi o loo tusiina i luga o le laupapa. Fai i tamaiti e saunia e tuu mai se aotelega puupuu o a latou fasifuaitau ia na tuuina atu ma ia faamatala mai soo se faigata na onosaia e Arona ma ana soa. A maea ni nai minute, fai i ni tamaiti mai vaega taitasi e faasoa mai se mea sa latou mauaina.

  • Na faapefea ona onosaia e Arona ma ona uso a latou tofotofoga? (Tagai Alema 20:29; 21:9, 12, 15.)

  • O se tasi o luitau na fetaiai ma Arona o le tetee lea o sa Amaleka ao ia aoaoina i latou (tagai Alema 21:5–10). O le a se mea e mafai ona tatou faia pe afai e manao se tagata e fetauupu ma i tatou e uiga i le lotu pe luiina mai lo tatou faatuatuaga?

Faamanatu atu i tamaiti le fesili i le amataga o lenei lesona. Na galulue malolosi Arona ma ona uso e faia le mea na faatonuina ai i latou e le Alii, peitai sa fetaiai pea i latou ma faafitauli. Fai i tamaiti e mafaufau lemu pe faapei ni o latou lagona pe ana faapea sa latou lagonaina le mea lea na oo i ai Arona ma ona soo. O le a se mea atonu latou te mananao e faia pe a mavae le puapuagatia ma le faafalepuipuiina mo le manuia o le talalelei ao latou mamao ese mai o latou aiga? Atonu e te fesili atu ia i latou pe latou te fia o i le fale.

Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: Afai tatou te tumau ai pea ma le faamaoni i taimi o tofotofoga, o le a fesoasoani mai le Alii ia i tatou e faia Lana galuega. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Alema 21:16–17. Fai i le vasega atoa e mulimuli i le faitauga, faailoa mai le ala na fesoasoani ai le Alii ia Arona ma ona uso i le faataunuuina o Lana galuega. Valaauina ia tamaiti e lipoti mai ni mea sa latou iloaina.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e faaaoga le mataupu faavae o loo tusia i luga o le laupapa, fesili atu ia i latou po o a ituaiga galuega na tuuina atu e le Atua ia i latou e fai i le taimi nei ma po o a ni luitau o loo fetaiai ma i latou i le taumafai ai e faataunuu lenei galuega. (Atonu e te manao e faailoa atu e le gata i le galuega faafaifeautalai, e mafai e tamaiti aoga ona auai i le galuega a le Atua e ala i le auai i sauniga Lotu, faataunuuina o valaauga ma tofiga, auauna atu i isi, faamalolosia o a latou molimau, ma avea atili faapei o Keriso.)

Valaaulia ia tamaiti aoga e faasoa mai pe na faapefea ona latou iloa o le mataupu faavae sa e tusiaina i luga o le laupapa e moni. Atonu e te manao e faasoa atu lau molimau e uiga i le auala e fesoasoani mai ai le Alii ia i tatou e faataunuu Lana galuega pe a tatou tumau ai pea ma le faamaoni i taimi o tofotofoga. Fai i tamaiti mo ni faataitaiga o ni taimi i le lumanai pe a latou mafaufau ai faapea atonu latou te manaomia le tumau ai pea i taimi o luitau a o latou faatinoa le galuega a le Alii.

Aotele le Alema 21:18–23 e ala i faamatala atu faapea ina ua uma ona fesoasoani i le faamautuina o le tatalaina o Arona ma ona uso mai le falepuipui, na toe foi ia Amona ma Lamona i le laueleele o Isamaeli, lea na la faaauauina ai le talaiina o le talalelei. Na tuuina atu e Lamonae le saolotoga faalelotu i lona nuu.

Alema 22

Ua aoao e Arona le talalelei i le tama o Lamonae, o le ua talitonu ma ua toe fanauina i le Atua.

Tusi fesili nei i luga o le laupapa:

Aisea e te manao ai e maua le ola e faavavau?

O le a se mea e te malie e tuuese ina ia maua ai le ola e faavavau?

Faamalamalama atu o le “ola faavavau, po o le faaeaga, o le mauaina lea o se nofoaga i le tikeri pito i maualuga o le malo selesitila, lea o le a tatou mau faatasi ai i le afioaga o le Atua ma faaauaua pea o ni aiga (tagai MF&F 131:1–4). … O lenei meaalofa ua mafai ona maua ona o le Togiola a Iesu Keriso” (Faamaoni i le Faatuatua: O Se Tusitaiala o le Talalelei [2004], 117). Faamatala faapuupuu atu i tamaiti le mafuaaga e te manao ai e maua le ola faavavau. A o e faia lena mea, atonu e te manao e faaali atu se ata o lou aiga ma se ata o le Faaola. Ona fai lea i tamaiti e mafaufau i fesili o loo i luga o le laupapa a o latou suesueina faatasi le Alema 22.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Alema 22:1.

  • O le a se mea o e manatuaina e uiga i le tama o Lamonae mai le lesona ua te’a? (Atonu e te manao e valaaulia se tamaitiiti e aotele mai le Alema 20.)

  • E tusa ai ma le Alema 20:27, o le a se mea na fai ai le tama o Lamonae ia Alema e fai? (Aoao o ia.)

Aotele le Alema 22:2–3 e ala i le faamatalaina faapea e ui lava na manao le tama o Lamonae e vaai ia Amona ma aoaoina o ia, ae sa i ai lava pea lona naunautaiga i le taimi na oo atu ai Arona ia te ia.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Alema 22:5–6. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, vaavaai mo le mea na manao le tama o le Tupu o Lamonae ina ia iloa. Fai i ai latou te lipoti mai mea sa latou mauaina.

Vaevae le vasega i ni vaega toalaiti. Fai i vaega e faitau faatasi le Alema 22:7–14 ma fai se lisi o aoaoga faavae lea na aoao atu e Arona i le tama o Lamonae. (Mo se faataitaiga, atonu o le a latou ta’ua o le Foafoaga, o le Pau, ma le Togiola lea na ia aoaoina.) A uma ona tuufaatasia e vaega a latou lisi, fai i se tamaitiiti aoga e faasoa mai i le vasega le lisi o aoaoga faavae lea na faia e lana vaega. Atonu e te manao e fai i le tamaitiiti aoga e tusi le lisi i luga o le lauapapa. Ona valaaulia lea o isi tamaiti e tusi nisi aoaoga faavae na lisiina e a latou vaega.

  • O faapefea ona taliina e nei aoaoga faavae le fesili a le tupu o i le Alema 22:6?

Fai i tamaiti e suesue lemu le Alema 22:15, vaavaai po o le a le mea na manao le tama o le Tupu o Lamonae e aveesea ina ia maua ai le fiafia ma le ola faavavau.

  • O a ni ou manatu o i ai a o e mafaufau i le mea na manao le tupu e aveesea?

Faailoa atu e ui na manao le tupu e aveesea uma ana meatotino, ae na aoaoina o ia e Arona i se ositaulaga sili atu e manaomia ona ia faia. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Alema 22:16. Fai i le vasega e faalogo i le mea na fai mai Arona e manaomia ona fai e le tupu.

  • O le a se mea na fai mai Arona e manaomia ona fai e le tupu? (Salamo i ana agasala ma tatalo ma le faatuatua i le Atua.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Alema 22:17–18. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, vaavaai i le tali a le tupu i aoaoga a Arona.

  • Na faapefea ona faaalia e le tupu lona naunautaiga ina ia maua le ola faavavau?

  • O le a sou manatu o le uiga o le “aveesea” o a tatou agasals? Aisea e te manatu ai e tatau ona tatou salamo mai a tatou agasala uma, ae le na o nisi o agasala? (Fesoasoani i tamaiti aoga ina ia malamalama e umi se taimi e faaaluina e salamo ai se tagata mai ana agasala uma.)

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le tama o le Tupu o Lamonae e uiga i le sauniuni mo le ola faavavau? (E ui e mafai ona eseese upu e faaaoga mai e tamaiti aoga, ae ia mautinoa ua latou malamalama i le upu moni lenei: E tatau ona tatou malilie e lafoai a tatou agasala uma ina ia saunia ai mo le ola faavavau. Atonu e te manao e fautuaina tamaiti aoga e faailoga le fasifuaitau “o le a ou lafoai ese au agasala uma ina ia ou iloa oe” o i le Alema 22:18.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele mai le faamatalaga lenei mai ia Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“Ua luitauina i tatou e le talalelei a Iesu Keriso ina ia suia. O le ‘salamo’ o lana savali faifai pea lea, ma o le salamo o lona uiga o le lafoai ese uma lea o mea tatou te faia—faaletagata, faaleaiga, faaleaganuu, ma faaleatunuu—e feteenai ma poloaiga a le Atua. O le faamoemoega o le talalelei o le liuaina lea o tagata faaletino e avea ma tagatanuu faaselesitila, ma e moomia ai le suia” (“Salamo ma Suia,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2003, 37).

Faailoa atu o nisi o tagata e manatunatu pe mafai moni lava ona latou salamo ma suia. O nisi latou te fesili pe faamagaloina i latou e le Alii. Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga o e o i ai ni popolega faapenei, faitau le faamatalaga lenei mai ia Sister Elaine S. Dalton, peresitene aoao o Tamaitai Talavou:

“Pe o i ai ea se mea i lou olaga e tatau ona e suia? E mafai ona e faia lena mea.E mafai ona e salamo ona o le taulaga togiola e le iu a le Faaola. O Ia ua mafai ai e oe ma a’u ona suia, ia toe mama aiai ma atoatoa, ma avea e faapei o Ia. Ma sa Ia folafola mai a tatou faia, o le a Ia le toe manatuaina a tatou agasala ma sese” (“O Le Taimi Lenei e Tutulai ai ma Susulu Atu!” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 124).

Faamatala atu a o tatou faatinoa le faatuatua ma salamo mai a tatou agasala, ua tatou agavaa e maua ia sauniga ma feagaiga o le perisitua lea o le a fesoasoani ia i tatou ina ia saunia mo le ola faavavau.

Fai i ai e tusi a latou tali o le fesili lenei i totonu o api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: (Atonu e te manao e tusi le fesili i luga o le laupapa pe faitau lemu ina ia mafai ona tusi e tamaiti.)

  • Mai mea sa e aoaoina e uiga i le mea e manaomia ina ia maua ai le ola e faavavau, o le a se mea e te lagona o le a talosaga mai le Alii e te faia i lenei vaitaimi ina ia mafai ai ona e faalatalata atili atu ia te Ia?

A ua lava loa le taimi e mafaufau ai ma tusitusi ia tamaiti, fesili atu:

  • O le a se faamaoniga o e vaaia faapea na liua le tupu i le Alii? (Faamanatu atu i tamaiti na suia le manao o le tupu e fasioti lona lava atalii i le naunau e lafoai lona malo atoa faapea ai ma ana agasala uma lava ina ia toe fanauina i la le Atua.)

Aotele le Alema 22:19–21 i le faamatalaina faapea ina ua uma ona taia le tupu e le Agaga, na taufetuli atu ana auauna ma tau atu i le masiofo mea uma na tutupu. Sa ita o ia ma faatonuina ia auauna e fasioti ia Arona ma ona uso. O le fefefe i le malolosi o faifeautalai sa Nifae, na mumusu ai auauna. Na fefe foi le masiofo ae sa naunau lava ina ia fasiotia le au sa Nifae. Na ia faatonuina ia auauna e o ma aumai ni tagata e fasiotia Arona ma ana soa.

Fai i tamaiti e faitau le leoa le Alema 22:22–26, vaavaai mo ni galuega na faia e Arona ma le tupu ina ia mafai ai foi ona liua le masiofi ma isi ma mauaina le fiafia. Faaiu i le faasoaina atu o lau molimau e uiga i le salamo ma faamanuiaga o le suia e ala i le Togiola a Iesu Keriso.

Iloiloga o le Mau Tauloto

E mafai ona aoao tagata talavou i le faaaogaina o tusitusiga paia e aoao atu ai ia upu moni o le talalelei. Vaevae ia tamaiti e fai paga, ma fai i paga taitasi e saunia se lesona e tasi i le lua minute le umi latou te aoaoa atu ai se aoaoga faavae autu lea sa e atofaina atu. Fai i ai ia le itiiti ifo ma le tasi se fasifuaitau o mau tauloto e faaaoga i le aoaoina atu o le aoaoga faavae. Toe fai i ai e mafaufau e faaaoga ia faamatalaga, faataitaiga, aafiaga, ma le molimau i a latou aoaoga. E tatau i tamaiti uma o paga taitasi ona auai i le faatinoga o le lesona. A ua lava le taimi mo le sauniuniga, fai atu i ni paga se lua pe tolu foi e aoao atu le vasega. Mafaufau e fai i isi paga e fai a latou lesona i ni faigalotu o i luma po o le maea foi o se lesona puupuu.

Faaaliga: Afai e le lava se taimi mo lenei gaoioiga e avea ai ma se vaega o lenei lesona, e mafai ona e faaaogaina i se isi aso. Mo nisi gaoioiga toe faamanatu, tagai i le faaopoopoga i le faaiuga o lenei tusi lesona.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Alema 21:16–17. “Sa oo ina latou aumai tagata e toatele i le malamalama o le upu moni”

Na onosaia e Arona ma ona soo le tele o faigata ao lei mafai ona latou fesoasoani atu i isi e liliu atu i le Alii. Na aoao mai Peresitene Thomas S. Monson:

“O le aapa atu, aoao atu, ma le pai atu i agaga faapelepele lea ua saunia e lo tatou Tama mo Lana savali o se feau maoae. E seasea faigofie le faamanuiaina. Masani ona muai oo mai e ala i loimata, luitau, ma le molimau” (“Tears, Trials, Trust, Testimony,” Ensign, Me 1987, 43).

(Alema 22:18.) “O le a ou lafoai ese au agasala uma ina ia ou iloa oe”

Faapei o le tama o Lamonae, e tatau ona tatou naunau e ositaulaga atu mea uma ina ia toe fanauina ai e le Atua. I le Lectures on Faith, ua tatou aoao ai i le taua o le ositaulaga i lo tatou alualu i luma faavavau:

“Sei o tatou matauina, o le lotu e le o manaomia ai le ositaulaga o mea ma e leai lava se mana talafeagai e gaosia ai le faatuatua e manaomia i le ola ma le faaolataga; mo, mai le amataga o le tagata, o le faatuatua e manaomia e fiafia ai i le olaga ma le faaolataga e lei mauaina lava e aunoa ma le ositaulaga o mea uma faalelalolagi. Na ala mai lenei taulaga, ma ua na o le pau lea, na mafai ai e le Atua ona faauuina faapea e tatau i le tagata ona maua le fiafia i le ola e faavavau; ma e ala atu i le puluvaga o le taulaga o mea uma faalelalolagi ua mafai ai e tagata ona silafia o loo latou faia ia mea e lelei i le silafaga a le Atua. Pe a ositaulaga e le tagata mea uma ua na maua mo le pogai o le upumoni, e oo lava i lona ola, ma talitonu i luma o le Atua ua valaauina o ia e faia lenei ositaulaga aua o loo ia saili e faia lona finagalo, ma ua ia iloa, e moni, o le a talia e le Atua lana taulaga ma ofoga, ma o le ana le saili ma le le faamanuiaina mo ona foliga. O nei tulaga, o le a mafai ai ona ia maua le faatuatua e manaomia mo ia e maua ai le ola e faavavau” (Lectures on Faith [1985], 69).

(Alema 22:18.) “Sa taia o ia e peiseai ua oti”

“Sa taia [le tupu] e peiseai ua oti” (Alema 22:18) ina ua ia mauaina se faaaliga o le Agaga sa matuai malosi lava ma na mafua ai ona aluese atu lona malosi faaletino. Sa ia maua se aafiaga talitutusa e pei o lona atalii o Lamonae, lea na foliga mai foi ua oti ae na matuai aafia lava i “le malamalama o le mamalu o le Atua” i se tulaga “ua lofituina ai lona tino natura, ma ua segia ese atu ai o ia i la le Atua” (Alema 19:6).

Lolomi