Potutusi
Lesona 82: Alema 18


Lesona 82

Alema 18

Faatomuaga

Na ofo le Tupu o Lamonae i le mana na faaalia e Amona i le puipuiaga o le lafu manu a le tupu. Na oo lava ina talitonu o Amona o se Agaga Sili. Na malamalama Amona i manatu o le tupu e ala i le mana o le Agaga Paia, ma sa amata ona aoao atu e Amona le talalelei ia te ia. Na talitonu le Tupu o Lamonae i mea na aoao atu e Amona, iloa le manaomia o se Faaola, tagi atu i le Alii mo le alofa mutimutivale, ma sa lofituina i le Agaga.

Fautuaga mo le Aoaoga

Alema 18:1–11

Na maofa le Tupu o Lamonae i le faamaoni o Amona

O se toe faamanatu faatopetope o le tala i le faaiuga o le Alema 17 o le a fesoasoani ai i tamaiti aoga e iloa le talaaga o le Alema 18. O le a fesoasoani foi ia i latou ina ia malamalama i savali o i le Alema 18. Ina ia faamanatu le Alema 17, fai atu i tamaiti aoga pe moni faamatalaga nei pe sese foi. Atonu e te manao latou te tusiina a latou tali.

  1. Talu ai o le fiafia o le Tupu o Lamonae ia Amona, na ia ofoina atu ai se tasi o ona afafine e avea ma ava a Amona. (Sao.(Tagai i le Alema 17:24.)

  2. Na fai atu Amona e manao e avea ma auauna a le tupu. (Sao.Tagai Alema 17:25.)

  3. Na popole Amona i lona ola ina ua faasalalau e se vaega o sa Lamana ia lafu manu a le tupu. (Sese.Tagai Alema 17:28–30.)

  4. Ma le malosi tele, na talitalia ai e Amona ia sa Lamana na sala esea ia lima o i latou o e na sii atu a latou uatogi e ta ai o ia. (Sao.Tagai Alema 17:37–38.)

A uma ona faatinoina le gaoioiga lenei, ia faamautinoa ua iloa e tamaiti aoga ia tali sao.

Fesili atu i tamaiti aoga pe sa i ai se taimi na latou fefefe ai pe lagonaina ai le le atoatoa pe sa latou lagonaina ea muamua le faigata tele o se galuega fai po o se tiute latou te faatinoina. Tau atu ia i latou o le lesona i le asō, o le a latou aoao ai i mataupu faavae o le a fesoasoani ia i latou i ia ituaiga tulaga.

Vavae le vasega i le afa. Tofi le tasi afa e faitau le Alema 18:1–4 ae faitau e le isi afa leAlema 18:8–11. Ao latou faitauina, fai atu ia i latou e mafaufau i le tulaga faamaoni o Amona lea na saunia ai le ala mo ia e aoao atu ai ia Lamonae ma lona nuu. A ua lava loa se taimi latou te faitau ai, fai atu ia fesili nei:

  • O a ni manatu na i ai i le tupu ma ana auauna e uiga i le faasinomaga a Amona?

  • E tusa ai ma le Alema 18:2, 4, o le a se mea na manatu Lamonae o le mafuaaga o le alu atu o Amona? (Ina ia faasala le nuu ona o lo latou fasioti tagata ma taofia mai Lamonae mai le fasiotia o nisi o ana auauna.)

  • E tusa ai ma le Alema 18:10, o le a se mea na ofo ai Lamonae e ese mai ai le mana na faaalia e Amona i le faasaoina o ana lafu manu? (Atonu e te manao e uunaia ia tamaiti e faailoga ia upu faamaoni ma le faamaoni.)

Tusi le fuaiupu lea e le o uma i luga o le laupapa: Ao tatou auauna atu i isi ma le faamaoni, …

Fai i tamaiti e mafaufau pe faapefea ona latou faaumaina le fuaiupu lenei ao faaauau pea lo latou suesue i le Alema 18.

Alema 18:12–43

Ao aoao atu e Amona le fuafuaga o le togiolaina, na iloa e Lamonae lona manaomia o le Faaola.

Ina ia fesoasoani i tamaiti ia malamalama i le mana o aoaoga a Amona ma le suiga tele na amata ona oo i le Tupu o Lamonae, tuu atu le Alema 18:12–35 o se ata o faitauina. Filifili ni tamaiti se toafa ma tuu atu ia tofu tamaiti taitasi ma se vaega. Tuu atu i se tasi e avea ma faamatala, ao le isi toatolu e faitauina ia upu a Amona, Tupu o Lamonae, ma se tasi o auauna a le tupu. Mafaufau e fesoasoani i tamaiti ia saunia e ala i le tuuina atu vave o a latou vaega, atonu o le aso ao lei faia le vasega pe i se taimi ae toeitiiti amata le vasega.

Fai atu i tamaiti e toafa e faitau a latou vaega o i le Alema 18:12–15. Fai atu i le vasega e mulimuli i a latou tusitusiga paia, ma vaavaai mo le aafiaga o le galuega a Amona ia Lamonae. A uma ona faitau le fuaiupu e 15, taofi le ata faitau ma fai atu i tamaiti e lipoti mai ni mea sa latou mauaina.

  • Aisea e te manatu ai na le magagana Lamonae i luma o Amona? (Afai e manaomia, fesoasoani atu i tamaiti ia manatua na amata ona fefe ia Lamonae ona o fasioti tagata na ia faia ma sa ia popole faapea o Amona o le Agaga Silisili ma ua sau e faasala o ia.)

Toe faaauau le ata faitau e ala i le valaauliaina o tagata auai e faitau a latou vaega o i le Alema 18:16–21. Uunaia le vasega e tagai mo se faamaoniga o le i ai o le mana o le Atua ia Amona.

  • Na faapefea ona fesoasoani le Agaga o le Atua ia Amona i lenei tulaga?

  • O le a se mea na fia iloa e Lamonae mai ia Amona?

  • I lenei taimi o le tala, o le a se mea na iloa e Lamonae e uiga ia Amona? (Na ia iloa na galue Amona ma se mana uigaese ma sa mafai ona iloa manatu o isi tagata.)

Faasino tamaiti aoga i le fuaiupu e lei uma sa e tusia i luga o le laupapa: Ao tatou auauna atu i isi ma le faamaoni, …

  • E faatautau i mea sa tatou aoaoina i le aso mai le Alema 17–18, e faapefea ona e faatumuina lenei fuaiupu? (E ono tali mai tamaiti aoga i ni auala eseese. Ina ia aotele a latou tali, faatumu avanoa o le fuaiupu o i le laupapa faapea: A o tatou auauna atu ma le faamaoni i isi, e mafai ona tatou fesoasoani e saunia i latou i le mauaina o upu moni o le talalelei.)

Valaaulia ia tagata auai e faitau a latou vaega o i le Alema 18:22–32. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, tagai mo ni upu moni faapitoa na aoao e Amona ia Lamonae. Atonu e te manao e fautuaina tamaiti aoga e faailoga nei upu moni i totonu o a latou tusitusiga paia. Ona fai atu lea ia i latou e lipoti mai ni upu moni sa latou mauaina. Tusi a latou tali i luga o le laupapa.

Fai i tagata auai e faitau a latou vaega o i le Alema 18:33–35. Fai i le vasega e tagai mo le auala na faamatala ai e Amona lona tomai e iloa ai manatu o le tupu ma lona tomai e puipui ai ia lafu manu a le tupu. A uma ona faitau ia tagata auai o le ata faitau, faafetai atu ia i latou mo lo latou fesoasoani. Valaaulia tamaiti e lipoti mai mea sa latou mauaina. Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa le auala na faamanuia ai e le Atua Amona ina ia mafai ona auauna atu ia Lamonae ma lona nuu, fesili:

  • O a nisi mea na mafai ona fai e Amona sa le oo i ai lona tomai faalenatura?

Faailoa atu ao auauna atu Amona i le Tupu o Lamonae, sa ia auauna atu foi i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Tusi mea nei i luga o le laupapa: A o tatou auauna atu ma le faamaoni i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, …

  • E faatatau i mea sa e aoaoina mai le faataitaiga a Amona, e faapefea ona e faatumuina le faamatalaga lenei? (E ono tali mai tamaiti aoga i ni auala eseese. Ina ia aotele a latou tali, faatumu avanoa o le fuaiupu o i le laupapa faapea: A o tatou auauna atu ma le faamaoni i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, o le a faateleina lo tatou tomai e faia ai lo Laua galuega.)

  • E faapefea ona faatatau lenei mataupu faavae i se tasi o lagona le fefe po o le le atoatoa po o lagonaina le faigata tele o se tofiga po o se tiute?

  • O anafea na e lagona ai o loo fesoasoani atu le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia te oe i le faatinoina o le La galuega? (Atonu e te manao e faamatala le auala na faateleina ai e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ou tomai i le La auaunaga. Pe e te faasoaina foi se faataitaiga mai se olaga o se isi tagata.)

Ina ia fesoasoani i tamaiti e faaaoga le mataupu faavae lenei, tusi ia fesili nei i luga o le laupapa. Fai atu i tamaiti aoga e tusi a latou tali i se tasi o fesili nei.

O faapefea ona fesoasoani lenei mataupu faavae ia te oe i ou tiutetauave o i ai nei ma i le lumanai?

E mafai faapefea ona faateleina lou faamaoni ina ia mafai ai ona e lagonaina le faalauteleina e le Alii o lou tomai e faia ai Lana galuega?

Faamalamalama atu o le auala na aoao ai e Amona ia Lamonae i le Alema 18:36–39 o se mamanu lea o loo faaaogaina e faifeautalai i lenei vaitaimi. Na ia aoao atu e uiga i le fuafuaga o le togiolaina, e aofia ai le Foafoaga, le Pau o Atamu ma Eva, ma le Togiola a Iesu Keriso. Fai atu i tamaiti e mafaufau i le fesili lenei:

  • Aisea tou te manatu ai e taua le aoao atu o le Foafoaga ma le Pau pe a tatou aoao atu e uiga i le Togiola a Iesu Keriso?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau mai le faamatalaga lenei mai ia Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“A e tatou te lei malamalama i le Togiola a Keriso, e ao ona tatou muai malamalama i le Pau o Atamu. Ma ae tatou te lei malamalama i le Pau o Atamu, e ao ona tatou muai malamalama i le Foafoaga. O nei vaega taua e tolu o le ata o le faaolataga e feaiaai. …

“… O le ola e faavavau, e maua i le Togiola, o le faamoemoega maualuga lea o le Foafoaga” (“O Le Togiola,” Liahona, Ian. 1997, 38, 40).

Afai e le o i ai nei aoaoga faavae e tolu i luga o le laupapa, faaopoopo i ai i le lisi sa e tusiina i le taimi o le ata faitau. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Alema 18:36–39. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, tagai mo ni elemene o le Foafoaga, le Pau, ma le Togiola i aoaoga a Amona ia Lamonae. Tuu atu latou te lipoti mai mea sa latou mauaina.

  • O faapefea ona fesoasoani le aoaoina o aoaoga faavae o le Foafoaga, le Pau, ma le Togiola ia Lamonae e iloa ai lona manaomiaina o le Faaola?

Fai i tamaiti aoga e faitau le leoa le Alema 18:40–43 ma faailoa mai le mea na tatalo ai Lamonae mo le tali atu i aoaoga a Amona. Atonu e te manao e uunaia ia tamaiti e faailoga le aioiga a Lamonae.

  • O le a se mea na faaali mai i le tatalo a Lamonae na ia malamalama ai e uiga ia te ia lava faatasi ai ma lona nuu? (Na ia malamalama sa latou agasala ma e manaomia le faamagaloga.)

  • O le a se mea tatou te aoao mai ia Lamonae e uiga i le mea na tupu pe a tatou malamalama tatou te manaomia le Faaola? (Ao mafaufau tamaiti e uiga i lenei fesili, fesoasoani ia i latou ina ia iloa le mataupu faavae lenei: A o tatou malamalama i lo tatou manaomia o le Faaola, o le a tatou mananao ina ia salamo. Atonu e te manao e valaaulia ni tamaiti aoga e tusi le mataupu faavae lenei i totonu o a latou tusitusiga paia i talaane o le Alema 18:40–41. Faailoa atu e ui o tatou aafiaga faaletagata ma le salamo e eseese uma, ae e mafai ona tatou mulimuli uma lava i le faataitaiga a le Tupu o Lamonae a o tatou talosaga atu ma le faamaoni mo le alofa mutimutivale a le Atua.)

Fai tamaiti e tusi a latou tali i le fesili lenei:

  • O le a se mea e mafai ona e faia o le a fesoasoani ai ia te oe i le manatuaina o lou manaoga o le Faaola?

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Alema 18:36–39 Aoao atu o le ata o le faaolataga

A o aoaoina e Amona ia Lamonae, “sa ia amata mai i le foafoaga o le lalolagi,” ona ia aoao atu lea “e uiga i le pau o le tagata” (Alema 18:36). Na iu lava na, ia “faamalamalama atu foi ia te i latou [le tupu ma ona auauna] le fuafuaga o le togiola,” patino lava “e uiga i le afio mai o Keriso” (Alema 18:39). Faapena foi, na aoaoina e Arona nei aoaoga faavae i le tama o Lamonae (tagai Alema 22:12–14).

Sa faaigoaina e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua nei mataupu faavae mautu—o le Foafoaga, o le Pau, ma le Togiola— o “poutu e tolu o le ola e faavavau” ma o “mea maoae silisili ua tutupu i le faavavau atoa. ”Sa ia faamatalaina:

“Pe a mafai ona tatou mauaina se malamalamaaga o na mea, ona mafai lea ona taoto le faasologa o mea o le faavavau i ona tulaga tonu, ma o le a tatou i ai i se tulaga e galueaiina ai lo tatou lava faaolataga. …

“… O nei mea e tolu o ni faavae ia o loo faalagolago i ai mea uma lava. A aunoa ma se tasi o nei mea o le a leai se faamoemoega ma le uiga o mea uma lava, ma o le a leai se taunuuga o fuafuaga ma mamanu a le Atua” (“The Three Pillars of Eternity” [Lauga o faigalotu i le Iunivesite o Polika Iaga, Fep. 17, 1981], 1, speeches.byu.edu).

Na faamalamalama mai e Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le auala e taua ai ia vaega taitasi o le fuafuaga.

“O le fuafuaga e manaomia ai le Foafoaga, ma e manaomia ai foi le Pau ma le Togiola. O itutino faavae ia o le fuafuaga. O le foafoaina o se paneta faaparataiso e mai le Atua. O le ola faaletino ma le oti na oo mai i le lalolagi talu le Pau o Atamu. O le tino ola pea ma le mafai ona ola e faavavau, na saunia e le Togiola a Iesu Keriso. O le Foafoaga, o le Pau, ma le Togiola na fuafuaina a o lei taitai ona amataina le galuega o le Foafoaga” (“O Le Foafoaga,” Liahona, Iulai 2000, 102).

E le gata i le aoaoina atu o ia lava aoaoga faavae e tasi, ae sa faaaoga e Amona ma Arona se metotia talitutusa i a laua aoaoga. Sa la aoao atu i se auala faigofie, i se ala e mafai ai e a la tagata faalogologo ona malamalama (tagai Alema 18:24–30; 22:7–11). Sa la aoao mai tusitusiga paia (tagai Alema 18:36–39; ; 22:12–14). O a la aoaoga na taitaia ai isi i le tatalo (tagai Alema 18:40–41; ; 22:15–18).

Lolomi