Potutusi
Lesona 50: Iaroma ma Ominae


Lesona 50

Iaroma ma Ominae

Faatomuaga

O tusi a Iaroma ma Ominae o loo i ai toe tusitusiga i papatusi laiti a Nifae. Na maua e Iaroma ia papatusi mai lona tama, o Enosa, ma tusia ai tauiviga ma faamanuiaga mo se vaitaimi pe tusa ma le 60 tausaga. Ona ia tuufaasolo atu lea o papatusi i lona atalii o Ominae. O le tusi a Ominae o loo i ai tusitusiga a le au tusitala faamaumau eseese e toalima sa Nifae, ma o loo aofia ai pe tusa ma le 230 tausaga. O Amaleki, o le tusitala mulimuli i le tusi a Ominae, ma o loo faaiuina lana tusiga i se valaaulia e “o mai ia Keriso … ma tuu atu o outou agaga atoa e fai ma taulaga ia te ia” (Ominae 1:26).

Fautuaga mo le Aoaoga

Iaroma 1:1–15

Ua faamatala e Iaroma le ala na uluola ai sa Nifae ina ua latou tausia poloaiga a le Alii

Faitau le saunoaga lenei a Peresitene Dieter F. Uchtdorf o le Au Peresitene Sili.Afai e mafai, faaali se ata o Peresitene Uchtdorf a o e faitauina:

“Ou te manatua le taimi ao ou sauniuni ai ou te aoga e avea ma se pailate o vaalele tau. Sa ou faaaluina se taimi tele o aoaoga faamasani i le militeli i toleniga mo le tino. Ou te le o mautinoa lelei lava pe aisea na manatu ai o le tamoe i se taimi umi o se vaega alagatatau lea o tapenaga e avea ai ma se pailate. Ae ui i lea , sa matou tamomoe , ma saga tamomoe pea.

“Ao ou tamoe, sa amata ona ou matauina se mea moni na faapopoleina ai au. Na faafia ona pasia au e alii na ulaula, inu avamalosi, ma faia mea uma na feteenai ma aoaoga o le talalelei, ae maise lava, o le Upu o le Poto.

“Ou te manatua lou mafaufau na i ai “Faatali a laia! Pe sa le tatau ea ona mafai ona ou tamoe ae le vaivai ?” Ae sa ou vaivai , ma sa pasia a’u e tagata na manino e le’i mulimuli i le Upu o le Poto. Ou te tautino atu, sa fai ma faalavelave i lo’u mafaufau i lena taimi. Sa ou fesili ifo ia te a’u lava, pe sa moni ea le folafolaga pe leai?” (“Faaauau Pea ma le Onosai,” Ensign po o le Liahona, Me 2010, 58).

Valaaulia tamaiti e mafaufau pe na i ai se taimi na faapena foi ona latou faaletonu ai, ma taumanatunatu pe faapefea e le Alii ona faataunuu Lana folafolaga e faamanuiaina ai i latou mo le tausia o Ana poloaiga.

Tusi le upu faamaonia i luga o le laupapa, ma fai i le vasega e faamatala mai le uiga o lenei upu (e faamausali ai pe faamautu e moni se mea). Faamatala na faaaoga e Iaroma, le atalii o Enosa, le upu faamoania a o ia tusia e uiga i se folafolaga na tuuina atu i ona augatuaa. Fai i le vasega e faitau lemu le Iaroma 1:9, e faailoa ai le folafolaga a le Alii lea na faamaonia. (Atonu e te manao e fautuaina tamaiti e maka lenei folafolaga i a latou tusitusiga paia.) Faamautu ua faailoa mai e tamaiti aoga le faamatalaga “O le tulaga e oo i ai la outou tausiga o a’u poloaiga o le a outou manuia i le laueleele.”

Tusi ia mau nei ma fesili i luga o le laupapa. (Ina ia faasao le taimi, atonu e te manao e tusia fesili i luga o le laupapa a o lei amataina le vasega.)

Iaroma 1:4–5, 8

O a ni faataitaiga pe na faapefea ona usitai sa Nifae ma pe na faapefea foi ona faamanuiaina i latou?

Iaroma 1:7, 10–12

Na faapefea e taitai ma perofeta ona fesoasoani ia sa Nifae ia usitai ma manuia?

Ominae 1:5–7

Na faapefea ona faamaonia le folafolaga a le Atua mulimuli ane i se ala e ese?

Vavae le vasega i ni vaega se tolu. Tuu atu ni mau taitasi i se tagata o vaega taitasi. Ia faitau lemu e tagata a latou mau na tuu atu i ai, ma vaavaai mo tali i fesili e faatatau i ai. Ona tuu atu lea o se minute pe lua foi i tagata taitoatasi o vaega, e aotele mai ai mea sa ia faitauina ma tali ai le fesili na atofa i ai. Valaaulia se tagata pe toalua foi e aotele mo le vasega se upumoni sa latou aoaoina mai le suesueina ma le talanoaina o nei mau. A tuu mai e tagata a latou tali, ia mautinoa ua latou malamalama a tatou usitai i poloaiga a le Atua, o le a manuia i tatou.

  • E faalagolago i mea ua e aoaoina mai mea na oo i ai sa Nifae, o a nisi o auala a le Atua o le a faamanuiaina ai i latou e usitai i Ana poloaiga?

Ina ia toe faamalosia lenei mataupu faavae, faamanatu i le vasega le aafiaga o Peresitene Uchtdorf ina ua ia taumanatunatu pe tatau ona faamaonia le folafolaga na tuuina mai e le Alii i le Upu o le Poto. Ona faitau lea o le vaega o totoe o lana saunoaga.

“Sa lei vave ona oo mai le tali. Ae na iu lava ina ou iloa e le o taimi uma e vave faataunuuina ai folafolaga a le Atua pe faataunuuina foi i se ala tatou te ono faamoemoe i ai; ae e oo mai e tusa ai ma Lona lava taimi ma i Lana lava ala. O tausaga mulimuli ane na mafai ona ou vaai manino ai i faamaoniga o faamanuiaga faaletino e oo mai ia i latou o e usitai i le Upu o le Poto e faaopoopo atu i faamanuiaga faaleagaga ia e vave oo mai mai le usitaia o soo se tulafono a le Atua. O le toe vaai faalemafaufau i tua, na ou mautinoa ai o folafolaga a le Alii, afai e le o taimi uma e vave mai ai, o taimi uma lava e mautinoa e faataunuuina ai. (“Faaauau ma le Onosai,” 58).

Valaaulia tamaiti e mafaufau i fesili nei:

  • O anafea na faamanuiaina ai oe e le Alii, pe faatamaoaigaina oe, ona o le tausia o Ana poloaiga? Mai mea sa e oo i ai, o le a le molimau e mafai ona e faasoa atu e uiga i le Alii ma Ana folafolaga?

Ominae 1:1–30

Ua faamatala e tausi faamaumauga le talafaasolopito o sa Nifae

Folasia faapuupuu mai le tusi a Ominae e ala i le faamatalaina na tusia e suli o Iaroma ma e aofia ai pe tusa o le 230 tausaga. Valaaulia le vasega e sue i le tusi a Ominae ma ta’u mai igoa o tagata na tausia papatusi laiti ina ua mavae atu Iaroma. Ina ia fesoasoani i tamaiti, ia vave sue igoa, fuafua e tuu atu i ai mau nei: Ominae 1:1, 4, 8, 10, 12, 25.

Faamatala o le tusi a Ominae o loo faamatala mai ai mea taua na tutupu i le talafaasolopito o tagata i le Tusi a Mamona. O loo ta’ua ai tagata o Saraemila (o tagata foi ia ua lauiloa o sa Moleka) ma Korianetuma (o le toe tagata sa Iareto), ma faamatala faapuupuu ai pe na faapefea ona toe maua e sa Nifae ia Saraemila ma tuufaatasia ai ma sa Moleka. Atonu e te manao e faasino le vasega i le faasologa o i ai i le faailogatusi o le Tusi a Mamona (aitema numera 10458) ma fesoasoani e faailoa le tuufaatasia o sa Nifae ma sa Moleka. Ia faasino mai foi e tamaiti i luga o le faailogatusi le igoa o Korianetuma i lalo o le faaulutala “Sa Iareto.”

I luga o le laupapa, tusi ai le faafanua o i le itulau lenei, ae aua nei tuuina i ai ‘aū. Ia fautuaina tamaiti e kopi le faafanua i a latou api talaaga o suesuega o tusitusiga paia po o api o le vasega.

Ata
Map Nephite Migration

Faamanatu i le vasega i le taimi o Nifae, sa tuueseese ai sa Nifae mai ia sa Lamana ma nonofo ai i se nuu na latou faaigoaina ia Nifae. I luga o le faafanua, tusi se au mai le nuu o le uluai tofi i le laueleele o Nifae. Fai i tamaiti e faitau lemu le Ominae 1:12–13 ma ta’u mai pe na faapefea ona oo ina nonofo sa Nifae i le laueleele o Saraemila. A o tali mai tamaiti i mea ua latou maua, tusi se au mai le laueleele o Nifae i le laueleele o Saraemila. Faasino i ai o le Ominae 1:12–13 o loo aoao mai ai e saunia e le Alii le taitaiga mo e amiotonu.

Valaaulia se tasi e faitau leotele le Ominae 1:14–19. Fai i le vasega e vaavaai mo mea e tutusa ai ma eseesega i le va o sa Nifae ma tagata na latou maua atu i le nuu o Saraemila. Valaaulia ni nai tamaiti e faamatala mai mea sa latou aoaoina.

Fai se aotelega o le Ominae 1:20–22 e ala i le faamatala ai sa fetaiai tagata o Saraemila ma Korianetuma, o le tasi o tagata e toalua na totoe mai o le malo o sa Iareto (o le isi o le perofeta o Eteru). I luga o le faafanua, faasino le laueleele o Naumati, ma faamatala o le nuu lea lea i le laueleele i matu lea na “salalau solo ai ponaivi” o tagata sa Iareto ina ua uma ona faatafunaina (Ominae 1:22). Ta’u atu i tamaiti o le a latou aoao e uiga ia sa Iareto pe a latou suesueina le tusi a Eteru. Atonu e te manao e fautuaina tamaiti e tusi Sa Iareto i a latou tusitusiga paia i tafatafa o le Ominae 1:20–22.

Tusi se au mai le laueleele o Saraemila i le laueleele o Nifae ona toe foi lea i Saraemila. Tusi se isi au mai le laueleele o Saraemila e ui atu i le tasi itu i le laueleele o Nifae. Fesili i tamaiti pe mafai ona latou faamatalaina le uiga o nei au e lua. Afai latou te manaomia se fesoasoani, ona aotele lea o le Ominae 1:27–30 e ala i le faamatala na taumafai vaega e toalua mai Saraemila e toe foi i le laueleele o Nifae. Na le manuia le vaega muamua ma sa toe foi i Saraemila. A o tapunia e Amaleki lana faamaumauga, sa ia ta’ua na te le’i iloaoina le taunuuga o le vaega lona lua. Ta’u atu i le vasega o le a latou aoao e uiga i lenei vaega, tagata o Senifa, pe a latou suesueina le tusi a Mosaea. Atonu e te manao e fautuaina tamaiti e tusi tagata o Senifa i a latou tusitusiga paia i tafatafa o le Ominae 1:29–30.

Faamatala e le faapea o le Tusi a Mamona o faamaumauga ia o tagata uma sa nonofo ai i Amerika anamua. E le gata i sa Iareto, sa Moleka, ma le vaega a Liae, e foliga mai sa i ai foi isi vaega o tagata na malaga mai i le konetineta o Amerika.

Faamatala na faaiu e Amaleki lana faamaumauga, sa ia tusia se valaaulia taua ia i latou o le a faitauina ana upu. Fai i le vasega e faitau lemu le valaaulia a Amaleki i le Ominae 1:25–26, ma vaavaai mo se manatu na faatolu ona ta’u mai. (Atonu e te manao e fautuaina tamaiti e maka mea latou te mauaina.)

  • O le a le uiga ia te oe o le o mai ia Keriso?

Faamanino i ai o se vaega o le valaaulia a Amaleki e o mai ia Keriso, na ia fautuaina ai i tatou e faia ni mea patino. Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa:

O Mai ia Keriso ma …

Fai i tamaiti e toe sue i le Ominae 1:25–26. Valaaulia nisi o i latou e faamae’a le fuaiupu i luga o le laupapa e faaaoga ai fasifuaitau mai fuaiupu nei.

  • E tusa ai ma le tala a Ominae 1:26, e faapefea ona faamanuiaina i tatou i le faia o nei mea? (Fesoasoani ia malamalama le vasega afai tatou te o mai ia Keriso ma tumau e oo i le iuga, o le a faaolaina i tatou. Atonu e te manao e tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa.)

Fai i tamaiti e filifili se tasi o fuaitau o i luga o le laupapa. Valaaulia i latou e otooto i a latou api talaaga mo suesuega o tusitusiga paia se lauga puupuu e mafai ona latou tuuina atu i le sauniga faamanatuga, pe mafai faapefea ona latou o mai ia Keriso i lena ala. Fautuaina e mafai ona aofia ia latou lauga le: (1) faitauina o le Ominae 1:25–26 ma faamatala i a latou lava upu le fasifuaitau ua latou filifilia, (2) faitauina o mau faaopoopo e faamanino ai pe faaopoopo ai le uiga i le fuaitau, (3) faamatala se aafiaga e faatatau i ai mai o latou olaga po o olaga o tagata latou te iloa, pe (4) faamatala o latou mafaufauga, lagona, ma molimau. (atonu e te manao e tusi nei fautuaga i luga o le laupapa, saunia ai se tufaaga mo i latou, pe faitau leotele foi ina ia mafai ai e tamaiti ona tusia i a latou api talaaga suesue o tusitusiga paia.

Tuu atu i le vasega se ono pe fitu minute e sauniuni ai a latou lauga. Valaaulia nisi o le vasega e faasoa atu a latou lauga i luma o le vasega. (Afai e leai se taimi mo lenei mea, fuafua e talosagaina nisi e faasoa atu a latou lauga i le amataga o le isi lesona, pe avea foi o se vaega o faigalotu a le vasega i le lumanai. Atonu foi e te fautuaina i latou e faasoa a latou lauga i le taimi o a latou afiafi faaleaiga, po ni talanoaga ma nisi o o latou aiga po o uo.) Ina ia faaiu, faasoa atu lau molimau afai tatou te o mai ia Keriso ma tumau ai e oo i le iuga, o le a faaolaina i tatou.

Iloiloina o Mau Tauloto

Folasia atu i le vasega ni nai mau tauloto fou. Ina ia faia, tusi ni mau i luga o le laupapa ma fai i tamaiti e sue ma faitau mai mau i a latou tusitusiga paia. Atonu foi e te fautuaina tamaiti e maka na mau i se ala e iloagofie ai, ina ia mafai ai ona faigofie ona latou sueina. Ina ia fesoasoani i tamaiti e manatua ia mau ma upu tatala o mau, fuafua e faaaoga se gaoioiga o le “Suega Mau” o loo faamatala atu i le faaopoopoga i le faaiuga o le tusi lesona lenei.

Manatua: Atonu e te manao e faaaoga le gaoioiga lenei i se isi aso pe a lava le taimi.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Ominae 1:14–15. Tagata i Amerika

Ina ua mavae le solaaga a le Tupu o Mosaea ma i latou na mulimuli ia te ia i le laueleele o Nifae, sa latou maua ai se vaega o tagata sa ta’ua o tagata o Saraemila (sa faaigoaina foi o sa Moleka). E le gata i tagata sa Moleka, o le vaega a Liae, ma sa Iareto, sa foliga mai na i ai foi isi tagata na o mai i le konetineta o Amerika. E le o ta’u mai i le Tusi a Mamona faapea o le faamaumauga lea o tagata uma na nonofo ai i Amerika anamua. Na saunoa mai Peresitene Anthony W. Ivins o le Au Peresitene Sili:

“E tatau ona tatou faaeteete i a tatou faaiuga tatou te faia. O le Tusi a Mamona o loo aoao mai ai le talafaasolopito o tagata ma’oti e toatolu … o e na o mai i lenei konetineta mai le lalolagi tuai. E le o ta’u mai ai faapea, sa leai se tasi iinei na muamua mai ia i latou. E le o ta’u mai ai faapea e lei o mai ni tagata mulimuli ane. Ma o lea, afai na i ai ni mea fou na maua o loo ta’u mai ai le eseesega i le amataga o ni tagata lanu, e faigofie lava ona mafai ona tusia se tala, ma alagatatau ai, aua ua tatou talitonu na i ai isi tagata na o mai i lenei konetineta” (i le Conference Report, Apr. 1929, 15).

Lolomi