Potutusi
Lesona 141: Mamona 8:12–41


Lesona 141

Mamona 8:12–41

Faatomuaga

Ina ua uma ona tusitusi e uiga i le faaumatiaga o lona nuu ma le maliu o lona tama, na valoia e Moronae le oo mai o le Tusi a Mamona ma lapatai mai i taunuuga o le teenaina o le tusi. Na vaai Moronae i talafaamaumau a sa Nifae o le a oo mai i se aso o le amioleaga tele, o le a toatele e sili atu le alolofa i mea o le lalolagi nai lo le Atua. Na ia molimau mai o le Tusi a Mamona o le a maoae le taua i totonu o tulaga matautia faaleagaga o le a tupu mai i aso e gata ai.

Fautuaga mo le Aoaoga

Mamona 8:12–32

Ua valoia e Moronae le oo mai o le Tusi a Mamona

A o lei amataina le vasega, saunia se faaaliga o mea faitino po o ni ata e sui tulaga i le alualu i luma o tekinolosi. I le amataga o le vasega, tatai atu manatu o tamaiti aoga i le faaaliga. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Ezra Taft Benson:

Ata
Peresitene Ezra Taft Benson

“Ou te fia tautala atu ai e uiga i se tasi o meaalofa silisili ona taua ua tuuina mai i le lalolagi i ona po nei. O le meaalofa o le a ou tautala atu ai, o le meaalofa lea ua sili atu ona taua nai lo mea ua gaosia i le poto o le tagata. Ua sili atu ona taua lenei meaalofa i tagata, nai lo le tele o mea maoa’e ua tatou vaaia i vailaau faaona po nei. Ua sili atu lona taua i tagata nai lo vaa ua faia e tagata e femalagaai ai i le vateatea. Ou te taulata atu e uiga i le meaalofa …” (“O Le Tusi a Mamona—O Le Maa ‘Au’au o lo Tatou Faatuatuaga,” Liahona, Ian. 1987, 5).

  • Pe e te manao ia maua le meaalofa na talanoa mai ai Peresitene Benson? Aisea?

  • O le a sou manatu o le a le meaalofa?

Faamatala atu na aoao mai Moronae e uiga i lenei meaalofa. Fai atu i tamaiti e faitau le Mamona 8:12 ia iloa ai po o le a le meaalofa. Fesoasoani i tamaiti ia malamalama faapea o le fuaitau “lenei talafaamaumau” e faatatau i le Tusi a Mamona. Faamatala atu na talanoa mai Peresitene Benson i le meaalofa o le Tusi a Mamona.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i le taua o le Tusi a Mamona, valaaulia i latou e faitau le leoa le Mamona 8:13–16. A o lei faitau i latou, fai atu i ai e vaavaai i le mea na aoaoina e Moronae e uiga i le Tusi a Mamona. Ona fai atu lea o nisi po o fesili uma nei e fesoasoani ai ia i latou e talanoaina ma iloiloina mea na latou maua:

  • O nisi tagata atonu e mafaufau i le taua tau tupe o papatusi auro. E tusa ai ma le Mamona 8:14, o le a le tulaga o papatusi na matua “taua tele”? (Fesoasoani i tamaiti ia iloa faapea ona o le a le faatagaina e le Alii se tasi ia “maua ai le oa” mai papatusi auro, o papatusi lava ia “ua leai se aoga.” Ae ui i lea, o le talafaamaumau na tusia i papatusi “ua taua tele.”)

  • Na fai mai Moronae e leai se tasi e mafai ona aumaia le Tusi a Mamona vagana le ua “manatu tasi i lona [Atua] mamalu” (Mamona 8:15). O le a sou manatu i le uiga o lenei saunoaga? (A o talanoaina e tamaiti aoga lenei fesili, atonu e te manao e valaaulia i latou e faitau le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:46, o loo i ai faatonuga a Moronae ia Iosefa Samita, ao lei aumaia le Tusi a Mamona.)

  • I le Mamona 8:16, e faapefea ona fesoasoani le faamatalaga a Moronae i le oo mai o le Tusi a Mamona e faamalamalama ai le taua tele o le tusi?

E pei ona faamaumauina i le Mamona 8:17–21, na lapataia e Moronae i latou o le a tauleagaina pe tetee i le Tusi a Mamona. Valaaulia tamaiti aoga e faitau nei fuaiupu ma vaai mo lapataiga a Moronae.

  • O a lapataiga a Moronae ia i latou o e teena pe tauleagaina le Tusi a Mamona?

  • O a upumoni ua e aoao mai le Mamona 8:22? E faapefea ona fesoasoani le oo mai o le Tusi a Mamona i aso e gata ai i le faataunuuina o faamoemoega e faavavau a le Alii?

Faamatala atu o le Mamona 8:23–25 o loo maua ai upu a Moronae e uiga i tatalo a le Au Paia faatuatua na soifua ao lei oo i lona taimi. Na ia talanoa e uiga ia i latou na tagi ae i le Alii “mai le efuefu.” Fai atu i tamaiti aoga e faitau le leoa lenei fuaitau, ma vaavaai mo mea na tatalo ai le Au Paia o Amerika anamua e faatatau i le Tusi a Mamona.

  • Mo ai na tatalo ai le Au Paia anamua? (Na latou tatalo mo o latou uso—o lona uiga o sa Lamana ma e tupuga mai ia i latou—faapea ma le tagata o le a aumaia le Tusi a Mamona—o lona uiga o le Perofeta o Iosefa Samita.)

Faamalamalama atu na faamatalaina e Moronae tulaga o le a i ai i le taimi o le a oo mai ai le Tusi a Mamona. Ona fai atu lea ia i latou e vaai faalemafaufau ia i latou lava e sui ia Moronae, e ola i le sili ma le 1,600 tausaga talu ai ma mauaina se faaaliga o o tatou aso.

Valaaulia tamaiti e tusi se parakalafa i api po o api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia, e faamatala ai tulaga faaleagaga o o tatou taimi. Pe a lava le taimi mo tamaiti aoga e tusi ai, valaaulia nisi o i latou e faasoa mai mea na latou tusia. Ona fai atu lea i tamaiti aoga e faitau le leoa Mamona 8:26–32 ma faatusatusa a latou parakalafa ma le faamatalaga faaperofeta a Moronae o o tatou aso. Vaevae le vasega i paga tai toalua. Fai atu i paga taitasi e faasoa mai ni nai mea e tutusa ai ma eseese ai i le va o a latou faamatalaga ma le faamatalaga a Moronae.

  • O le a se mea ua e mauaina e sao i le faamatalaga a Moronae i o tatou aso?

Tusi le aotelega lenei o valoaga a Moronae i le laupapa: O le a oo mai le Tusi a Mamona e ala mai i le mana o le Atua i se aso o le amioleaga tele. Afai na e faaalia ni mea fai tino po o ni ata e suitulaga i tekinolosi po o vailaau fou, mafaufau e tuu i talaane se kopi o le Tusi a Mamona. Ina ia fesoasoani i tamaiti e mafaufau loloto ma molimau i le taua o le Tusi a Mamona i o latou olaga, fai atu fesili e pei o nei:

  • E faapefea ona fesoasoani le Tusi a Mamona ia i tatou ia tatalia le amioleaga i o tatou aso?

  • O a auala e sili atu ai le taua o le Tusi a Mamona nai lo tekinolosi ma vailaau fou?

  • Aisea i lou manatu e avea ai le Tusi a Mamona “o se tasi o meaalofa sili ona matagofie i le lalolagi i nei ona po” e pei o le saunoaga a Peresitene Benson?

  • Afai e fesili atu se uo ia te oe pe aisea e taua ai le Tusi a Mamona ia te oe, o le a sau tala e fai atu?

Mamona 8:33–41

Ua vaai Moronae i aso e gata ai ma fetuuina le amioleaga faaleagaga o lo tatou taimi

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mamona 8:35. A o lei faitau o ia, fai atu o le fuaiupu lenei, o loo talanoa tuusao mai Moronae ia i tatou.

  • E faapefea ona ono uunaia le auala tatou te faitau ai le Tusi a Mamona e lenei fuaiupu?

Pe a uma ona talanoaina e tamaiti aoga lenei fesili, faitau le saunoaga lenei a Peresitene Ezra Taft Benson, lena o loo saunoa ai e uiga i perofeta o le Tusi a Mamona:

“Afai na latou vaai i o tatou aso ma latou filifili mea e sili ona taua mo i tatou, pe le o se pogai sili ea lena ona taua e tatau ai ona tatou suesue ma aoao i le Tusi a Mamona? E tatau ona tatou fesili ifo ia i tatou lava ‘o le a le pogai na musuia ai Mamona e le Alii (po o Moronae po o Alema) ia tuu lena mea i lana tusi? O le a se lesona e mafai ona ou aoaoina mai lena mea e fesoasoani ia te au ou te ola ai i nei aso ma nei ona po?’” (“O Le Tusi a Mamona—O Le Maaauau o la Tatou Tapuaiga,” 6).

Fautuaina tamaiti aoga e mulimuli i lenei fautuaga ao latou suesueina upu o totoe a Moronae i le Mamona 8.

Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau i se taimi na latou iloaina ai se tasi e le tagolima —faaletino, faalemafaufau, faaagafesootai, po o le faaleagaga. Valaaulia i latou e mafaufau po o le a le mea na latou faia i lena tagata—pe, afai latou te lei tuuina atu le fesoasoani, pe o le a le mea semanu latou te faia. Valaaulia foi i latou e mafaufau loloto pe aisea na latou filifili ai e fesoasoani pe le fesoasoani foi.

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai o le Mamona 8:33–41. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mafuaaga o le a le fesoasoani ai nisi tagata i e le tagolima i aso e gata ai.

  • Aisea o le a le fesoasoani ai nisi tagata i e le tagolima i aso e gata ai? (O tali e ono aofia ai le faamaualuga, amioleaga, sili atu le alofa i tupe ma ofu taugata nai lo le alofa i e le tagolima, ma le naunau i le viiga o le lalolagi.)

  • I le Mamona 8:38, o loo faaaoga e Mamona le upu eleelea. O a nisi o uunaiga i le lalolagi i aso nei e ono mafaufauina e eleelea? (O tali e ono aofia ai le faamaualuga, ponokalafi, ma le alofa i tupe.)

Fai atu i tamaiti aoga e tusi se fuaiupu o loo otooto ai mea na latou aoaoina mai le Mamona 8:36–41 e uiga i lo tatou tiutetauave o le tausia o e matitiva ma e le tagolima. Valaaulia ni tamaiti aoga se toalua pe toatolu e faitau a latou fuaiupu i le vasega. E ui lava atonu e eseese tali a tamaiti aoga, e tatau ona latou faailoa mai le mea moni lenei: O le a tauia i tatou e le Atua mo le auala tatou te tausia ai e matitiva ma e le tagolima.

  • I lou manatu, o a nisi o manaoga sili ona vaaia i lau aoga po o le nuu? O le a le mea e mafai ona fai e le autalavou a le Ekalesia e fesoasoani ai e tausia tagata o i ai nei manaoga? (Fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama e le o faamoemoeina i latou e tuuina atu a latou tupe ma taimi i mea tatau uma po o tagata uma e fesili mai mo se fesoasoani. I o latou aiga ma totonu o le Ekalesia, e maua e le autalavou le tele o avanoa e fesoasoani ai i e le tagolima. Ma le isi foi, e mafai ona latou mulimuli i le taitaiga a le Agaga e tuuina atu le auaunaga e i latou lava.)

  • O le a sou manatu i le mea e mafai e le autalavou o le Ekalesia ona fai e tausia ai e matitiva? (Afai e le ta’ua e tamaiti aoga taulaga anapogi, atonu e te manao e faamamafa atu le totogiina o taulaga anapogi i le faitauina lea o le parakalafa i lalo o le “Aso Sa Anapogi” i le Faamaoni i le Faatuatua: O se Tusitaiala o le Talalelei [2004], itulau 67–69.)

A maea lenei talanoaga, valaaulia tamaiti aoga e tusi i api po o api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia se mea se tasi pe lua e mafai ona latou faia e tausia ai e matitiva ma e le tagolima. E mafai ona latou tusia fautuaga na latou faalogo i ai i le vasega po o o latou lava manatu. Valaaulia i latou e tusi se sini ia faia se tasi o nei mea i vaiaso a sau. Fautuaina i latou e faataunuu a latou sini.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mamona 8:14–18. “Ma amuia lava o ia o le o le a ia aumaia lenei mea i le malamlama”

Na vavalo mai Moronae e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita, o le na filifilia e aumaia le Tusi a Mamona i le lalolagi (tagai Mamona 8:15–16). E toatele isi perofeta anamua na silafia Iosefa Samita ma tatalo mo lona faamanuiaina i le faaliliuina ma le lolomiina o papatusi auro, ona faataunuuina lea o faamoemoega a le Atua (tagai Mamona 8:23–25; MF&F 10:46). Na saunoa Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le matafaioi a Iosefa Samita i le aumaia o le Tusi a Mamona:

“O le mea moni, o ia o se perofeta a le Atua—leai lava se isi faaupuga e sili atu nai lo lena!

“E le o Iosefa Samita na maua mai ai le tele o tusitusiga paia e pei ona ala mai ia te ia. O ia na avea ma auala na ui mai ai le tuuina mai o faaaliga i le lalolagi.

“O le Perofeta o Iosefa Samita o se tama faifaatoaga e lei alu i se aoga. O le faitauina o nisi o ana uluai tusi na ia tusia, e faailoa mai ai e lei aoaoina Iosefa Samita i le sipelaina o upu atoa ma le faaaogaina o le kalama.

“Soo se faaaliga lava na oo mai ia te ia i se tulaga ua uma ona teuteuina ma tusia lelei, o se vavega lava lea mea.” (“Tatou Te Talitonu I Mea Uma Lava Ua Faaalia Mai E Le Atua,” Liahona, Tesema 1974, 26).

Mamona 8:37–38. E faapefea ona fesootai le tausia o e matitiva ma e le tagolima i le fiafia faavavau?

Na molimau mai Epikopo H. David Burton, le Epikopo Pulefaamalumalu, i taunuuga faavavau o le tausia o e matitiva ma e le tagolima:

“O le faamoemoe, folafolaga, ma mataupu faavae e faamalosia ai la tatou galuega o le tausiga o e matitiva ma e le tagolima, e silia mamao atu ma tuaoi o le olaga nei. O lenei galuega paia ua le na ona faamanuiaina ai i latou o e puapuagatia po o e le tagolima. I le avea ai o ni atalii ma afafine o le Atua, e le mafai ona tatou maua le fuataga atoa o le ola faavavau e aunoa ma lo tatou matua tuuina atu o i tatou atoatoa i le tausiga o le tasi ma le isi a o tatou i ai i lenei lalolagi. O loo i ai i le faatinoga ma le agalelei o le ositaulaga ma le ofoina atu o i tatou lava i isi tatou te iloa ai mataupu faavae faaselesitila ma le faapaiaga.” (“O Le Galuega Faapaia a le Uelefea,” Ensign po o Liahona, Me 2011, 81–82).

Lolomi