Potutusi
Lesona 158: Moronae 9


Lesona 158

Moronae 9

Faatomuaga

I lana tusi mulimuli faamaumauina i lona atalii o Moronae, na faavauvau Mamona ona o le amioleaga o sa Nifae. Na ia uunaia Moronae e galue ma le filiga e fesoasoani i sa Nifae ina ia salamo. Na toe famatalaina foi e Mamona puapuaga o tagata ona o lo latou amioleaga. E ui lava i le tulaga pau o ona tagata, na ia fautuaina Moronae ia faatuatua ia Iesu Keriso ma ia faamoemoe i le folafolaga o le ola faavavau.

Fautuaga mo le Aoaoga

Moronae 9:1–20

Ua tagi Mamona i le amioleaga o sa Nifae ma sa Lamana

Fai atu i tamaiti aoga e manatunatu loloto pe na i ai se taimi na latou taumafai ai e fesoasoani i se tasi, ae na o le faafitia o a latou taumafaiga.

  • E ono faapefea ona tali mai nisi tagata ona ua teenaina soo a latou faamoemoega lelei e i latou o loo latou taumafai e fesoasoani i ai?

Faamatala atu i le vasega o le Moronae 9 o se tusi na tusia e le perofeta o Mamona i lona atalii o Moronae. Valaaulia i latou e vaai pe na faapefea ona faamalosiauina e Mamona lona atalii.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Moronae 9:1 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaai i upu na faaaoga e Mamona e faamatala ai le tulaga o sa Nifae. A uma ona tali mai tamaiti aoga, atonu e te manao e faamatala atu le upu faanoanoa e faatatau i se mea e matua tiga lava, faavaivai loto, pe faavauvau.

Tusi le mau lenei i le laupapa: Moronae 9:2–5; Moronae 9:7–10; Moronae 9:16–19. Vaevae tamaiti aoga ini vaega se tolu. Tofi vaega taitasi e faitau se tasi o mau ua lisiina i le laupapa, ma vaai mo mea faanoanoa na faamatalaina e Mamona. Valaaulia se tamaitiiti aoga mai vaega taitasi e lipoti mai mea ua latou maua. (Afai o tamaiti aoga na tofia Moronae 9:2–5 e le taua le ita, atonu e te manao e taua le matafaioi a le ita o loo fai i mea matautia na faamatalaina e Mamona.)

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele Moronae 9:11–15, 20. Fai atu i tamaiti aoga e vaai mo mafuaaga na faanoanoa ai Mamona i le tulaga o ona tagata. Fai atu ia i latou fesili nei e fesoasoani i tamaiti aoga e iloilo ai nei fuaiupu:

  • O le a sou manatu i le uiga o le “aunoa ma le tu malamalama”? (Moronae 9:11). (O le amio e aunoa ma le tu malamalama —e aunoa ma se alualu i luma po o se tautaofiofia; o le leai o se faaaloalo mo isi tagata; e le amanaiaina tulafono na e taitaia le atunuu.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le “le toe lagona”? (Moronae 9:20). (O le ola e aunoa ma tulaga faatonuina ma aunoa ma le ava ma le tausia o poloaiga a le Atua.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le “le toe lagona”? (Moronae 9:20). (O le loto-maaa i le Agaga o le Alii ma le Malamalama o Keriso ma le le iloa o le eseesega i le va o le sao ma le sese.)

  • O a faamaoniga ua e vaaia i le lalolagi i le aso faapea o nisi tagata ua aunoa ma le tu malamalama, ua aunoa ma le mafaufau lelei, ma ua le toe lagona se lelei?

Atonu e te manao e tau atu na faapea mai Moronae na vave pau ona tagata i lenei tulaga o le amioleaga i nao ni nai tausaga lava (tagai Moronae 9:12).

Faamatala atu e pei lava o le perofeta o Eteru o le nuu o sa Iareto, na molimauina e Mamona le ita ma le amioleaga na faatoilaloina ona tagata. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau Moronae 9:4 leotele. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faalogo i le mea na fefe ai Moronae e faatatau i sa Nifae. (Na fefe o ia “[ua] le toe finafinau le Agaga o le Alii faatasi ma i latou.”)

  • Na taua e Mamona faapea o ia na “galue pea e le aunoa i [ona tagata].” Aisea e ono faaauau ai le galulue pea o Mamona, po o taitai o le Ekalesia i le aso, i tagata o e feita pe faamaaa o latou loto i afioga a le Atua?

Tusi le upumoni lenei i le laupapa: E tatau ona tatou galulue ma le filiga i le galuega a le Atua, e tusa lava pe le tali lelei mai i latou tatou te auauna atu i ai. Faamatala atu e moni lenei mea e tusa lava pe o nofosala tagata o loo tatou auauna i ai i le agasala mamafa. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau Moronae 9:6 leotele. Fai atu i tamaiti aoga e mulimuli i le faitauga, ma vaai mo mafuaaga e tatau ai ona tatou galulue ma le filiga i le galuega a le Atua, e tusa lava pe le tali lelei mai i latou o loo tatou auauna atu i ai. A uma ona lipoti mai e tamaiti aoga mea na latou maua, tuu atu nei tulaga ia i latou (pe fai ni a oe lava ia) e fesoasoani ai ia te i latou e mafaufau pe faapefea ona faaaoga lenei upumoni i o latou olaga. Valaaulia se tamaitiiti aoga se toatasi pe sili atu e faamatala mai pe faapefea ona latou faaaogaina le upumoni i le laupapa i tulaga taitasi e te tuuina atu.

  1. I le avea ai ma peresitene o le vasega a Tamaitai Talavou, o lou tiutetauave le vaaia o tamaitai talavou e toalima i lau uarota. O le toatasi o nei tamaitai talavou e lei toe sau i sauniga lotu po o gaoioiga i le sili atu ma le tausaga. Ua uma ona e valaauliaina e oe lava ia o ia e sau i le tolu masina talu ai, e lei sau lava o ia i se sauniga po o gaoioiga.

  2. I le avea ai ma se faiaoga o aiga, ua e galue ma le filiga e auauna atu i au aiga taitasi ua tofia i ai oe. Ae ui i lea, o nai masina talu ai, e lei toe talia mai au telefoni e se tasi o au aiga pe tatala mai foi le faitotoa pe a e asiasi atu i ai.

  3. Ua uunaia oe e valaaulia se tasi o au uo lelei e feiloai i faifeautalai. Ua ia le talia lau valaaulia, ae o loo faaauau pea ona e lagonaina le uunaiga e toe fesili atu ia te ia.

Faasoa atu le saunoaga lenei a Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili, o le na fautuaina i tatou e faatumauina a tatou taumafaiga e galulue i fanau a le Atua. Fai atu i tamaiti aoga e faalogo mo soo se mea e uunaia ai i latou e galulue ma le filiga e fesoasoani i isi.

Ata
Peresitene Henry B. Eyring

“O se feagaiga tatou te osia ma le Atua e tausia Ana poloaiga uma ma tuu atu auaunaga semanu Na te tuuina atu pe ana faapea o i ai o Ia iinei. O le ola ai i lena tulaga faatonuina i le mea sili tatou te mafaia, e fausia ai le malosi faaleagaga o le a tatou manaonia e tumau ai e oo i le iuga.

“Sa faailoa mai e ni faiaoga maoae o le perisitua ia te au le auala e fausia ai lena malosi: o le fatuina lea o se mausa o le faatoilaloina o le vaivai ma le fefe lea atonu e te tau mafaufau ai o le a togi le solo. Sa faaali mai e faiaoga maoae a le Alii ia te au e faapea o le mana faaleagaga e tumau ai, e maua mai i le galue ia pasia le tulaga lea ua mananao isi e malolo ai. …

“… Ou te folafola atu ia te outou afai tou te faia uma mea tou te mafaia, o le a faateleina e le Atua lou malosi ma lou atamai.” (Sauniuniga i le Perisitua: ‘Ou Te Manaomia Lau Fesoasoani,’” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 56–59).

  • O le a le mea na aoao mai e Peresitene Eyring ua uunaia ai oe e galue ma le filiga i lau auaunaga i le Alii, e tusa lava pe faapefea ona taliaina au taumafaiga?

Faitau le tala lenei mai ia Elder Mervyn B. Arnold o le Fitugafulu e uiga i se taitai perisitua na galue ma le filiga i se alii talavou e ui lava na teena soo o ia. Valaaulia tamaiti aoga e faalogo mo le mea na iu lava ina vaaia e le alii talavou i lona taitai perisitua.

“I le avea ai ma se tasi o le au peresitene o le paranesi i Fotalesa, i Pasila, sa faia ai e Uso Marques faatasi ma isi taitai perisitua se fuafuaga e toe faatoaaga mai ai i latou ua le toe malolosi i lana paranesi. O se tasi o i latou ua le toe toaaga mai, o se alii talavou e igoa ia Fenato Araio. Talu ai nei lava sa ma talanoa ai ma Fenato, ma sa ia faamatala maia le mea na tupu:

“Sa amata ona ou auai i tauvagā faaseega i luga o galu i taeao o Aso Sa ma ua ou le toe alu ai i sauniga faale Ekalesia. I se tasi taeao o le Aso Sa, sa tuitui mai ai Uso Marques ma fesili mai i lo’u tina e le auai i le ekalesia, pe mafai ona talanoa mai ia te au. Ina ua fai atu lo’u tina o lea ou te moe, sa faanoi i lo’u tina pe mafai ona sau e fafagu au. Sa ia fai mai, ‘Fenato, ua e tuai i le lotu!’ Sa le fia faalogo mai o ia i a’u sisi’o, ae sa alu ma ave au i le lotu.

“O le Aso Sa na sosoo ai, o le mea lava lena e tasi na tupu, ona oo lea i le Aso Sa lona tolu, sa tonu loa ia te au ou te usupo lava ina ia le maua atu ai au. E tatala atu le faitotoa, o la e nofonofo mai i lana taavale, ma faitau ana tusitusiga paia. Ina ua ia vaai mai ia te au, sa fai mai, ‘Manaia! Ua e alapo. O le asō, o le a ta o ai e sue mai se isi alii talavou!’ Sa ou finau atu e i ai lo’u saolotoga e filifili ai, ae fai mai, ‘Se i o ta talanoa i le mea lena i se isi taimi.”

“Ina ua mavae Aso Sa e valu, ua le mafai ona ou sola mai ia te ia, ma o lea sa tonu ai ia te au ou te moe i le fale o sa’u uo. O le taeao na sosoo ai, sa ou i ai i le matafaga, ae ou vaaia se tamaloa e fai lona suti ma le fusiua, o savali agai atu ia te au. Ina ua ou iloa atu o Uso Marques, sa ou tamoe loa agai i le sami. E le i pine ae ou faalogoina le lima o le tagata i lo’u tauau. O Uso Marques, ma ua oo i lona fatafata le loloto o le vai! Sa ia toso lo’u lima ma faapea mai, ‘Ua e tuai! Ta o! Ina ua ou finau atu e leai ni o’u ofu, ae tali mai, ‘O la e i le taavale!”

“ ‘I lena aso a o ma savavali ese mai le sami, sa tuia lo’u loto i le alofa ma le popole o Uso Marques ia te au.… Sa le na ona faatietie o au e Uso Marques i le lotu—sa faamautinoa e le korama ua ou toaga. Sa latou fuafuaina ni gaoioiga ou te lagona ai e manaomia lava au, sa maua so’u valaauga, ma sa avea uso o le korama ma a’u uo.’” (“Faamalosi atu i ou Uso,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 46–47).

Faamatala atu i le avea ai ma tagata o le Ekalesia, o loo ia i tatou uma lava ni galuega taua e faia i lenei olaga. O faataitaiga a Mamona, Moronae, ma Brother Marques e mafai ona faamalosia ai i tatou i na galuega pe a tatou lotovaivai pe maua foi i tatou lava ua teenaina e i latou e tatau ona tatou auauna atu i ai.

Moronae 9:21–26

Ua fautuaina e Mamona Moronae ia faatuatua

Valaaulia tamaiti aoga e tau mai soo se mea na tupu i lo latou nuu po o le atunuu po o le lalolagi e mafai ona faalotovaivai ai tagata.

Valaaulia ia tamaiti aoga e faitau le leoa le Moronae 9:21–22, 25–26. Fai atu ia i latou e vaai mo le fautuaga na tuuina atu e Mamona ia Moronae e uiga i le mea e tatau ona ia faia i ona taimi o le lotovaivai. Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e iloilo nei fuaiupu, fai atu fesili nei:

  • I nei fuaiupu, o a upu ma fuaitau ua faaalia ai le lagona o Mamona i lona atalii o Moronae?

  • O le a le fautuaga a Mamona i le mea e tatau ona “talosia ia mau e faavavau i le mafaufau o [Moronae]”? (Moronae 9:25). E faapefea ona mafai ona fesoasoani le manatuaina o le Faaola ma Lana Togiola ia i tatou pe a tatou lotovaivai pe siosiomia foi i tatou i le amioleaga?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai nei fuaiupu e uiga i le auala e tali atu ai i faigata ma le amioleaga o loo siomia ai i tatou? (E ui atonu e faaaoga e tamaiti aoga upu eseese, e tatau ona latou faaleoina mai faapea afai tatou te faatuatua ia Iesu Keriso, o le a Ia siitia i tatou i luga e tusa lava pe siomia i tatou e faigata ma le amioleaga. Atonu e te manao e tusi lenei mataupu faavae i le laupapa ma fautuaina tamaiti aoga e tusi ia latou tusitusiga paia.)

  • O a ni aafiaga i lou olaga po o olaga o i latou tou te felatai e faaalia ai o lenei mataupu faavae e moni?

Fautuaina tamaiti aoga e manatunatu loloto i auala e mafai ai ona sili atu lo latou faatuatua ma sili atu le manatu ia Iesu Keriso, e tusa lava pe ua latou lotovaivai pe siomia e le amioleaga. Molimau atu i le malosi ua e maua mai le faatuatua ia Iesu Keriso.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Moronae 9:18–20.. “Le Toe Lagona”

Na faamatala atu e Mamona i lona atalii o Moronae faapea o o latou tagata na “aunoa ma se mafaufau lelei, ma ua latou le toe lagona se lelei” (Moronae 9:20). Na faamatala mai e Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua faapea o le le tali atu i uunaiga o le Agaga Paia ma le le tausia o poloaiga a le Atua e mafai ona taitai atu ai i tatou i lenei tulaga:

“O lo tatou malosiaga e lagona ai e puleaina o tatou uiga i le tele o auala, ma e ala mai le faagaoioia pe a uunaia i tatou e o tatou lagona ia fai mea lelei, tatou te faagaseina ai lena malosiaga e lagona ai. O le lagona alofa maoae o Iesu i manaoga o e na faatasi ma ia na mafai ai e ia ona tali atu i faatinoga.

“I le isi pito o le fua faaleagaga o loo i ai tagata e pei o uso faalogotata o Nifae; na taua e Nifae le faateleina o lo latou le lagonaina o mea faaleagaga: ‘sa fetalai mai foi [le Atua] ia te oulua i se leo filemu itiiti, peitai ua oulua teʼa atu ma le toe lagonaina, na oulua lē mafafai ai ona lagona ana fetalaiga’ [1 Nifae 17:45].

“Pe afai ua lofituina tele i tatou i sese, o le a mamae foi lo tatou talia o mea faaleagaga i le tino. E mafai ona tupu lenei mea i nuu atoa lava. I lana auega i lona atalii o Moronae, na ta’ua ai e Mamona le tulaga pau o le nuu o sa Nifae. O faailoga e aofia ai se amioleaga ua matua loloto lava lea na faamatalaina ai le nuu o Mamona e ia ua ‘le toe lagona’ [Moronae 9:20]. Na tagitu’i le Aposetolo o Paulo i le faataumaoi o le amioleaga o tagata o le Ekalesia i Efeso ona ua latou atiina ae lena lē lagonaina o se mea i lo latou talitonu ua latou ‘le toe lagona’ [Efeso 4:19]. O se lalolagi ua lolovai i tulaga tau feusuaiga ua matua le mafai ai lava ona lagona manaoga o ona tagata o loo mafatia aua, nai lo le atiina ae o le alofa e vaai agai i fafo, na te liliuina le tagata i le manatu faapito ia te ia lava. O le tetee atu i uunaiga a le leo itiiti ma le filemu o le Atua o lona uiga foi e i ai o tatou taliga ae le mafai ona faalogo, e le gata i uunaiga a le Atua, ae faapena foi talosaga a tagata” (A Time to Choose [1972], 59–60).

Na lapataia i tatou e Peresitene Boyd K. Packer, o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e uiga i se masani faateleina o ona po nei, lena e taitai atu foi i le le mauaina o le Agaga:

“Ua faateleina le pisapisao o le lalolagi. O lavalava ma teuga ma amioga ua sili atu le le pulea ma sili atu le faainaelo ma palapala. O musika malomaloa, ma o latou faaupuga mataga ua pasae mai i fafo o latou leo i mea faaleotele pese a o fe’emo’emoa’i mai moli felanulanua’i e iloa gofie ai lava le mea o loo i ai fualaau faasaina. O ia tu ma amioga eseese ua taliaina e le lautele ma ua faatosinaina a tatou autalavou.

“O lenei taaiga i leo leotetele malomaloa, agai i le tele o le fefinauai, le taofiofia, le faamamalu ma le le faatulagaina, e le o se mea tupu fua pe o ni uiga taumamaina pe le afaina foi.

“O le faatonuga muamua lava e tuuina atu e se taitaiau e fuafuaina se osofaiga, o le taofia lea o fesootaiga a i latou ua ia faamoemoe e faatoilaloina.

“O le le faaaloalo o le faamoemoega tonu lea o le fili, e ala i le faaleagaina o fesootaiga faaeteetegata o faaaliga i le mafaufau ma le agaga” (“O Le Faaaloalo Na te Valaaulia Faaaliga,” Liahona, Ian. 1992, 25).

Lolomi