Potutusi
Lesona 58: Mosaea 11–12:17


Lesona 58

Mosaea 11–12:17

Faatomuaga

Talu ai o le faamaualuga ma le ola faatautala o le Tupu o Noa na ia taitai ai le toatele o lona nuu i le amioleaga, o lea na auina atu ai e le Alii le perofeta o Apinati e lapatai ia Noa ma ona tagata. Na lapataia i latou e Apinati o le a faanofopologaina i latou pe afai latou te le salamo. Na filifili ia tagata e le faalaogo i lapataiga, ma sa faatonuina e le Tupu o Noa ia lafo ia Apinati i le falepuipui.

Fautuaga mo le Aoaoga

Mosaea 11:1–19

Ua taitai e le Tupu o Noa lona nuu i le amioleaga

Tusi fesili nei i luga o le laupapa a o lei amataina le vasega:

E faapefea ona e tali atu pe afai e fautua atu ou matua o nisi o au uo e leaga a latou faatosinaga mo oe?

E faapefea ona e tali atu pe a fai mai se taitai o le Ekalesia faapea o se tasi o gaoioiga e te fiafia i ai, ua avea ma faalavelave i lou tuputupu ae faaleagaga?

E faapefea ona e tali atu pe afai e saunoa mai le perofeta e le lelei se tasi o ituaiga o faafiafiaga e te fiafia i ai?

Valaaulia tamaiti e mafaufau filemu i fesili nei. Ona fesili lea:

  • Aisea e faigata ai nei tulaga?

  • O le a se mea e mafai ona e fai e mulimuli ai i fautuaga a ou matua po o taitai i ni tulaga faapenei?

  • Aisea e naunau ai tagata amiotonu e mulimuli i fautuaga tusa lava pe manaomia ai se suiga faigata i o latou olaga?

Faamatala o le lesona lenei, o le a aoao ai e tamaiti e uiga i se vaega o tagata sa lei naunau e mulimuli i fautuaga mai se perofeta.

Ina ia maua se matalalaga mo le lesona, faamanatu i tamaiti o Senifa na taitaia se vaega o tagata i le nuu o Nifae, lea na faanofopologaina ai i latou e tagata sa Lamana. E ui o le soona naunau o Senifa na afua ai ona faaseseina i latou e sa Lamana, o ia o se tagata lelei, ma sa ia aoaoina lona nuu e tuu lo latou faatuatuaga i le Alii. A o lei maliu Senifa, na ia faaee atu le malo i lona atalii o Noa. (tagai Mosaea 9–10.)

Faamatala o Noa o se tagata amioleaga. Ina ia faaalia pe na faapefea e lona amioleaga ona faatosinaina lona nuu, vaevae le vasega i ni vaega se lua. Fai i le vaega muamua e faitau le Mosaea 11:1–2, 5–7, ae fai i le vaega e lua e faitau le Mosaea 11:14–19. Valaaulia vaega uma e lua mo ni faamatalaga pe na faapefea e le amioleaga a le Tupu o Noa ona faatosinaina lona nuu. Fesoasoani i tamaiti e faavasega ia fuaiupu nei e ala i le fai atu i ai o ni fesili e pei o le:

  • E te manatu aisea na naunau ai tagata e lagolago ia Noa i lana amioleaga?

  • Aisea e mafai ai e “upu le aoga ma le taufaasese” ona taitai tagata e faaseseina? (A o talanoaina e tamaiti ia le fesili lea, atonu e te manao e faama’oti atu o le taufaasese o se faaviivii pepelo, e masani lava ona fai ina ia se’etia ai le tagata o loo faaviivii i ai.)

  • Mai i lenei tala e uiga i le nuu o Noa, o le a se mea ua mafai ona tatou aoao mai ai e uiga i le auala e tatau ona tatou tali atu ai i upu le aoga ma le taufaasese? (A tatou talitonu i upu le aoga ma le taufaasese a isi tagata, ua tatou tuu atu i tatou lava ina ia taitaiseseina.)

  • O le a se mea e mafai ona tatou fai pe afai e ola amioletonu tagata uma o loo siomia ai i tatou?

Mosaea 11:20–12:17

Ua lapataia e Apinati ia tagata o le a faanofopologaina i latou pe afai latou te le salamo

Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le Mosaea 11:20

  • O le a le mea na fai e le Alii e fesoasoani ai i tagata o Noa? (Na Ia auina atu i ai se perofeta e ta’u atu ia i latou ia salamo.)

Tusi le mataupu faavae lea i luga o le laupapa: E auina mai e le Atua ia perofeta e fesoasoani ai ia i tatou ia salamo ma aloese mai le faanoanoa. Faamatala na auina atu faalua e le Alii ia Apinati e lapatai ia tagata.

Kopi le siata lea i luga o le laupapa.

Savali a Apinati

Tali Atu a Tagata

Lapataiga Muamua

Mosaea 11:20–25

Mosaea 11:26–29

Lapataiga Lona Lua

Mosaea 12:1–8

Mosaea 12:9–17

Ina ia fesoasoani i tamaiti ia malamalama i le savali a Apinati, fai i le afa o i latou e faitau le Mosaea 11:20–25, lea e ta’u mai ai le lapataiga muamua a Apinati, ma fai i le isi afa e faitau le Mosaea 12:1–8, lea e ta’u mai ai e uiga i lana lapataiga lona lua. Valaaulia tamaiti o vaega taitasi e aotele mai savali a Apinati, a o tusia e se tamaitiiti a latou aotelega i luga o le laupapa i lalo o mau talafeagai.

  • O a ni eseesega o e vaaia i le va o lapataiga e lua a Apinati?

Ina ia fesoasoani i tamaiti ia vaai i nei eseesega, mafaufau e faagauai atu i latou i le Mosaea 11:20–25 ma fasifuaitau ta’ua soo nei o le “vagana ai ua latou salamo” ma le “vagana ua salamo lenei nuu.” Atonu e te manao e fautuaina i latou e maka ia fasifuaitau nei. Ona fautuaina lea o i latou e sue le eseesega o faaupuga o nei fasifuaitau ma le faaupuga o i le Mosaea 12:1–8. E mafai ona e fautuaina tamaiti e gauai patino atu i upu ou te ma le o le a i nei fuaiupu. (Fesoasoani i tamaiti ia iloa semanu e mafai ona lē oo nei taunuuga i tagata pe ana fai latou te salamo ina ua uma le lapataiga muamua. Talu ai na mumusu tagata e salamo, o lea na tamau ai ia taunuuga ma sili atu ona matuia i le lapataiga lona lua a Apinati.)

  • O a ni mea ua aoao mai e nei eseesega e uiga i taunuuga pe afai e le faalogo ma usitaia lapataiga a se perofeta?

  • O a tulaga matautia o le faifai pea o le agasala ae le salamo?

Ina ia fesoasoani ia malamalama tamaiti i le tali atu a tagata i savali a Apinati, fai i le afa o le vasega e faitau le Mosaea 11:26–29, matau le tali atu o tagata ma lo latou tupu i le savali muamua a Apinati. Fai i le isi afa o le vasega e faitau le Mosaea 12:9–17, matau le tali atu a tagata i le savali lona lua a Apinati. Fai i tamaiti o vaega taitasi e aotele ia tali a o tusia e se tasi ia aotelega i le siata.

  • Aisea na tali atu ai tagata ma le ita ia Apinati, a o taumafai o ia e fesoasoani atu ia i latou? Aisea na latou puipuia ai le Tupu o Noa, o le sa taitaia i latou i le faanoanoa?

  • I le Mosaea 11:29, ua tatou faitau ai “ua faatauasoina mata o le nuu.” Na faapefea ona faatauasoina nei tagata i le upumoni?

A o talanoaina e tamaiti nei fesili, fesoasoani ia latou iloaina le mataupu faavae lea: E mafai e le agasala ona faatauaso i tatou mai le iloaina o le moni o upu a perofeta. Faamatala, i lo latou tauaso, na manatu ai tagata o Noa o sa latou uo a o Apinati o lo latou fili, ae i le faafeagai e sa’o. Valaaulia tamaiti e mafaufau filemu i fesili nei:

  • Pe i ai se taimi na e ita ai pe punipuni au mea sese ina ua faasa’o atu oe e se tagata, tusa lava pe na e iloaina e sa’o?

  • O le a se mea e mafai ona e fai e talia ai fautuaga a tagata o le aiga, taitai o le Ekalesia i le lotoifale, ma perofeta pe a latou fautuaina oe i le ala e mulimuli ai i le upu a le Atua?

Faamatala e toatele tagata e fautuaina i tatou e ola e tusa ai ma le upu a le Atua. Ina ia fesoasoani i tamaiti e mafaufau atili pe faapefea ona tali faalelei atu ia i latou e fautuaina i tatou ia suia pe salamo, toe foi i fesili e tolu na e tusia i luga o le laupapa a o lei amataina le vasega. Fai i tamaiti e tali i se tasi o fesili i a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia po o api o le vasega. A ua lava se taimi e tusi ai, valaaulia nisi o i latou e faamatala se taimi na faamanuiaina ai i latou ona sa latou mulimuli i fautuaga mai matua po o taitai. Fautuaina i latou e saili ma mulimuli i fautuaga a matua, taitai o le Ekalesia i le lotoifale, ma perofeta.

Toe Iloiloina o Mau Tauloto

O le a faateleina le malamalama o tamaiti i mau pe a latou fatuina a latou lava fesili e uiga i mau. Valaaulia tamaiti e galulue faatasi, o se vasega po o ni vaega toalaiti, e tusi ia faaataataga e faasino i mau patino. (Atonu e te manao e filifili se vaega o mau e te manao i tamaiti latou te aoaoina pe toe faamanatu.) Ona fai lea i ai e faitau atu ia te oe a latou faaataataga. E maua ou ‘ai pe a sa’o lou mateina o se mau. E maua ‘ai o le vasega pe a le mafai ona e mate sa’oina.

Manatua: Afai e le lava le taimi e te faaaogaina ai lenei gaoioiga o se vaega o lenei lesona, e mafai ona e faaaogaina i se isi aso. Mo isi gaoioiga toe iloilo, tagai i le faaopoopoga o i le faaiuga o le tusi lesona lenei.

Lolomi