Potutusi
Lesona 47: Iakopo 5:52–77; Iakopo 6


Lesona 47

Iakopo 5:52–77; Iakopo 6

Faatomuaga

I le lesona ua mavae atu, na amata ai ona suesueina e tamaiti aoga le talafaatusa a Senosa o laau o le olive fanua ma le olive vao. I lenei lesona, o le a latou suesueina ai le vaega faaiu o le talafaatusa, lea o loo galulue ai le matai o le togaolive ma ana auauna mo le taimi mulimuli e fesoasoani i laau ia fua mai fua lelei. O le a latou suesue foi i le Iakopo 6, lea o loo talanoa mai ai Iakopo e uiga i le talafaatusa, ma apoapoai atu i lona nuu ina ia salamo.

Fautuaga mo le Aoaoga

Iakopo 5:52–60

I le talafaatusa o laau o le olive fanua ma le olive vao, o loo laveaiina ai e le matai o le togaolive laau ma fesoasoani ia i latou ina ia fua mai ni fua lelei.

A o lei amata le vasega, ia tusia i luga o le laupapa se ata o laau e tolu.

Ata
laau olive e tolu

Faamanatu i tamaiti aoga o le lesona na faatoa mavae atu, na amata ai ona latou suesueina le talafaatusa a Senosa o laau o le olive fanua ma le olive vao o loo i leIakopo 5. I le faaiuga o lena lesona, o laau uma sa i totonu o le togaolive na fua mai fua olive vao (tagai i le Iakopo 5:30–42). O lenei mea ua suitulaga i le Liliuese Tele.

Ina ia iloiloina le lesona faatoa mavae atu, vaevae le vasega i paga taitoalua. Fai atu i paga taitasi e talanoaina a latou tali i faamatalaga nei e lei mae’a (atonu e te manao e tusi nei faamatalaga i luga o le laupapa):

  1. O le matai o le togaolive ua suitulaga i le …

  2. O taumafaiga a le matai o le togaolive e laveaia ana laau ua suitulaga i le …

  3. O se tasi o mea ua ou aoaoina e uiga ia Iesu Keriso mai afioga po o gaoioiga a le matai o le togaolive o le …

  4. Ina ua leaga laau uma ma fua o le togaolive, na tonu i le matai e …

A uma ona talanoaina e tamaiti aoga nei faamatalaga o ni paga taitoalua, iloilo faapuupuu a latou tali faatasi o se vasega. A o lipoti mai e tamaiti aoga a latou tali i faamatalaga muamua e lua, ia mautinoa ua manino faapea o le matai o le togaolive ua suitulaga ia Iesu Keriso ma o ana taumafaiga e laveaia laau ua suitulaga i taumafaiga a le Faaola e fesoasoani i Lona nuu e toe foi atu ia te Ia. Atonu e mafai ona faasoa mai tamaiti aoga e uiga i lesona taua eseese a o latou faamae’aina le faamatalaga lona tolu. Fai atu i tamaiti aoga e siaki a latou tali i le faamatalaga lona fa e ala i le vaavaai ai i le Iakopo 5:51, lea ua faapea mai na filifili le matai e faasao le togaolive “mo sina taimi umiumi atu.”

Faamalamalama atu o le lesona o le aso lenei, o le a aofia ai le vaega faaiu o le talafaatusa, lea ua suitulaga i aso mulimuli, e aofia ai le Toefuataiga o le talalelei.

Faamanino atu faapea na tonu i le matai o le togaolive e faasaoina le togaolive e ala i le suluina o nisi lala. Tuu atu i nisi o tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Iakopo 5:52–58. Valaaulia le vasega e vaavaai mo mea na faia e le matai ina ia faamalolosia ai lala ma a’a. (Fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa na suluina e le matai o le togaolive lala mai laau moni i lo latou laau na aumai ai—le laau lea ua suitulaga i le aiga o Isaraelu. Ona ia suluina lea o lala mai lena laau i isi laau moni. Na ia lafoina foi lala sili ona oona o latou fua i le afi. Atonu e te manao e faaaoga laau o loo i luga o le laupapa e faaali atu ai lenei faamalamalamaga. Mo se faataitaiga, atonu e te manao e tape se lala mai se tasi o laau, ae tusi ai se lala fou i luga o le isi.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Iakopo 5:59. Fai atu i le vasega e faalogologo mo mea na faamoemoe le matai o le togaolive o le a faia e nei gaoioiga mo a’a o laau.

  • O le a le mea na faamoemoe le matai o le a tupu i a’a? (Na ia mana’o ia i latou ina ia “maua lo latou malosi.”)

Faamanatu i tamaiti aoga faapea o le taimi lenei, o laau uma lava ua fuaina mai fua le lelei, e suitulaga ai i le lalolagi atoa i se tulaga o le liliuese. Faamalamalama atu faapea a o maua e a’a lo latou malosi, o lala uma o le togaolive o le a suia “ia mafai ona manumalo ai o le lelei i le leaga” (Iakopo 5:59).

Ia mautinoa ua malamalama tamaiti aoga o nei fuaiupu ua aoao mai faapea o le aafiaga o feagaiga o le talalelei ua mafai ai e fanau a le Tama Faalelagi ona faatoilalo le agasala ma aumaia le amiotonu.

  • O a auala e mafai ai e feagaiga o le talalelei ona faamalolosia i tatou? O faapefea ona aafia lou olaga i au feagaiga. (Atonu e te manao e faasoa atu ou lava lagona ma le molimau e uiga i lenei mataupu faavae.)

Iakopo 5:61–77

Ua galulue le matai o le togaolive ma ana auauna i le togaolive

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le Iakopo 5:61–62 ma vaavaai mo mea na faatonuina e le matai o le togaolive ana auauna e faia, ma pe aisea na ia fai atu ai ia i latou e faia lea tulaga.

  • O le auauna i le amataga o le talafaatusa ua suitulaga i perofeta a le Alii. Faamata o ai na suitulaga i auauna e le masino o loo i le Iakopo 5:61? (Fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa o nei auauna e mafai ona suitulaga i tagata uma o le Ekalesia: perofeta ma aposetolo, taitai aoao ma le lotoifale o le Ekalesia, faifeautalai, faiaoga o aiga, faiaoga asiasi, ma soo se tasi ua auai i le galuega a le Alii.)

  • O le a le taua o upu o le tatou, lo tatou, ma le ia tatou i le Iakopo 5:61–62? (Ua galue faatasi le Alii ma i tatou. Ua le tuua na o i tatou e faia Lana galuega.)

  • E tusa ai ma le Iakopo 5:62, o le a le mea e tulaga ese ai le taimi lea ua valaauina nei auauna e galulue ai? (O le “taimi mulimuli” o le a teuteu ai e le matai le togaolive. Ua faasino perofeta i lenei “taimi mulimuli” o le “tisipenisione o le atoaga o taimi.” Mo le faataitaiga, tagai i le Efeso 1:10 ma le MF&F 128:20.)

Ata
Elder Dean L. Larsen

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa pe faapefea e lenei vaega o le talafaatusa ona fesootai ia i latou, fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau le faamatalaga lenei mai ia Elder Dean L. Larsen o le Fitugafulu:

“O le [taimi nei] o le periota ua faia ai e le Alii ma ana auauna le taumafaiga maoae mulimuli e aveina atu le savali o le upu moni i tagata uma o le lalolagi ma toe aumaia tupuaga o Isaraelu anamua o e na leiloloa o latou faasinomaga moni. …

“Ua outou o mai i le lalolagi i le taimi ua uma ai ona faataatia le faavae o lenei galuega tele. Ua uma ona toefuatai mai o le talalelei mo le taimi mulimuli. Ua toeitiiti nei soo ona faatuina o le Ekalesia i le lalolagi atoa. Ua lata nei le taimi o le vaega faaiu. O outou o le a avea ma e e faia lena vaega. O outou o se vaega o le au faigaluega faaiu i le tovine. … O le galuega lena ua filifilia i ai outou” (“O se Tupulaga Tau Tupu,” Liahona, Iulai 1983, 58).

  • E faapefea ona aafia oe i le iloa ai ua valaauina oe e auauna faatasi ma le Alii i lenei vaitaimi mulimuli o le galuega?

  • O le a se taimi ua e lagonaina ai ua oulua galulue faatasi ma le Alii, a o e auai i Lana galuega?

  • O a nisi o avanoa ua e mauaina e auauna ai i le Alii ma fesoasoani i isi e fua mai i “fua lelei”? (Atonu e tauina mai e tamaiti aoga o latou valaauga ma tofiga i le Ekalesia; o lo latou tiutetauave e fesoasoani i auaiga, uo, ma isi ina ia faalatalata atili atu i le Faaola; ma le avanoa o le a latou mauaina e auauna ai i le Alii o ni faifeautalai faamisiona.)

Tusi le Iakopo 5:70–75 i luga o le laupapa. Faailoa atu nei fuaiupu e ala i le faamalamalamaina faapea, latou te aoao mai e uiga i le sootaga a le Alii ma Ana auauna. Ua latou faamatalaina foi le mea e mafai e le Alii ma Ana auauna ona ausia e ala i lo latou galulue ai faatasi. Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa nei fuaiupu, ma filifili se fuaiupu o tuuina mai ai le faamatalaga latou te fiafia i ai o le sootaga a le Alii ma Ana auauna. A uma ona tuuina atu se taimi i tamaiti aoga e faitau ai, valaaulia se vaega toaitiiti o i latou e tau mai poo fea le fuaiupu ua latou filifilia, aisea latou te fiafia ai i ai, ma pe faapefea ona fesoasoani ia i latou, a o latou auauna i le Alii.

A o auai tamaiti aoga i lenei gaoioiga, faamautinoa ua latou malamalama faapea ua folafola mai e le Alii ia i tatou le olioli a o tatou galulue faatasi ma Ia ina ia faataunuuina Lana galuega. Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ina ia loloto lo latou malamalamaaga e uiga i le Iakopo 5:70–75, fuafua e fai atu nisi o fesili nei:

  • O le a le mea na folafola e le matai o le togaolive ia i latou o e na galulue faatasi ma ia? (tagai i le Iakopo 5:71, 75.) O le a se taimi na e lagonaina ai le olioli i le galuega a le Alii?

  • Aisea e te manatu ai e taua tele le galulue o auauna “ma lo latou malosi” ma le “ma le filiga atoa”? (tagai i le Iakopo 5:72, 74.) O a lesona e mafai ona e maua mai nei fuaitau, a o e auauna i le Alii?

Faaiu lenei vaega o le lesona e ala i le fai atu i tamaiti aoga e tali le fesili lenei i totonu o a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, po o api aoga (atonu e te manao e tusi i luga o le laupapa):

  • A o e mafaufau i ou avanoa e auauna ai i le Alii, e faapefea ona e faaaogaina upumoni na tatou talanoaina i le Iakopo 5?

A uma ona tuuina atu se taimi ia lava i tamaiti aoga e tusitusi ai, atonu e te manao e fai atu i se toatasi po o se toalua e faitau a latou tali i le vasega.

Iakopo 6

Ua aoao atu Iakopo e uiga i le alofa mutimutivale ma le faamasinoga a le Alii, ma valaaulia lona nuu ia salamo

Faailoa atu faapuupuu le Iakopo 6 e ala i le faamalamalamaina faapea ua aofia ai le otootoga a Iakopo o upumoni taua mai le talafaatusa o laau o le olive fanua ma le olive vao.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le Iakopo 6:4–6. Fai atu i le afa o le vasega e vaavaai mo le mea na manao Iakopo i lona nuu e aoaoina e uiga i le Alii. (Faapea e manatua e Ia lona nuu, faapea e “pipii mai ia i [latou],” ma faapea o Lona “aao o le alofa tunoa ua faaloaloa mai ia i [latou].” Atonu e manaomia lou faamalamalama faapea i lenei mau, o le upu pipii atu o lona uiga o le faalatalata atili atu i se mea po o se tasi.) Fai atu i le isi afa o le vasega e vaavaai mo mea na uunaia e Iakopo lona nuu e faia, o se taunuuga o lenei malamalama. (Ina ia aua le faamaaa o latou loto, ina ia salamo, ina ia o mai i le Alii “ma le faamoemoe atoa o le loto,” ma ia “pipii atu i le Atua e pei ona ia pipii mai ia te i [latou].”) A uma ona tau atu e tamaiti aoga i le vasega mea na latou aoaoina, fesili atu:

  • Na faapefea ona faamatalaina e Iakopo le Alii? O le a le uiga ia te oe faapea o le “aao o le alofa tunoa [o le Alii] ua faaloaloa mai ia te oe”?

  • O le a le mea ua e aoaoina e uiga i le Alii mai le talafaatusa o laau o olive, ua faaalia ai le auala e pipii mai ai o Ia ia te oe? O le a le mea e mafai ona e faia e faaalia ai o loo e pipii atu i le Alii?

Otooto le Iakopo 6:7–10 e ala i le faamalamalamaina faapea, pe a uma ona “fafagaina i tatou i le afioga lelei a le Atua,” e le tatau ona tatou aumaia ni fua leaga. E tatau ona tatou mulimuli i saunoaga a perofeta. Afai tatou le le salamo, ua lapatai mai Iakopo, o le a tulituliloaina i tatou mo a tatou agasala i le nofoa faamasino o le Alii. Uunai tamaiti aoga e faitau le leoa le Iakopo 6:11–13 ma vaavaai mo le fautuaga faaiu a Iakopo. A mae’a ona faasoa mai mea na latou mauaina, fesili atu:

  • Aisea e avea ai ma se tulaga poto le salamo ma saunia nei e tulai i luma o le Alii, ma ia faamasinoina e Ia?

Faamautu atu faapea ua avea i tatou ma tagata popoto pe a saunia nei mo le faamasinoga e ala i le salamo ma le mauaina o le alofa tunoa o le Alii.

Ina ia faaiu le lesona, faamamafa atu faapea o le salamo e saunia ai i tatou e le gata mo le faamasinoga o le a oo mai, ae faapea foi ina ia mafai ona auauna i le Alii i le taimi nei. Molimau atu i tamaiti aoga faapea e finagalo le Alii ia i latou e auauna faatasi ma Ia ma maua le olioli faatasi ma Ia, ma e mafai ona agavaa i latou e faia faapea, pe a latou usiusitai i Ana poloaiga, salamo, ma maua Lona alofa tunoa.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Iakopo 5 Vaaiga lautele o le talafaatusa o laau o le olive fanua ma le olive vao

Ata
talafaatusa o le laau o le olive

Lolomi