Potutusi
Lesona 39: 2 Nifae 29–30


Lesona 39

2 Nifae 29–30

Faatomuaga

Na vavalo mai Nifae e uiga i le Toefuataiga o le talalelei i aso e gata ai, lea na fetalai mai ai le Alii o le a avea ma “se galuega ofoofogia” (2 Nifae 29:1). Na molimau mai Nifae e faapea i aso e gata ai, o le a galulue faatasi ai tusitusiga paia e faaalia ai e manatua pea e le Atua Ana fanau. Sa ia valoia e toatele o le a teenaina le Tusi a Mamona ae o i latou o e talitonu o le a faapotopotoina i le Ekalesia. Ma le isi, na ia aoao mai o le nuu o le feagaiga a le Atua o i latou ia o e e salamo ma talitonu i le Alo o le Atua.

Fautuaga mo le Aoaoga

2 Nifae 29

Ua valoia e Nifae e faapea i aso e gata ai, e toatele o le a teenaina le Tusi a Mamona

Valaaulia tamaiti aoga e vaai faalemafaufau e faapea ua fesili atu ma le faamaoni se uo i le aoga, “Pe aisea ua i ai i tagata Mamona se isi Tusi Paia? E mafai ona e fai atu i tamaiti aoga e sii mai o latou lima pe afai na fesiligiaina i latou i se fesili faapenei. Ona valaaulia lea o ni nai tamaiti aoga e faasoa mai pe na faapefea ona latou tali atu i le fesili.

Faamalamalama atu e faapea ua tuuina mai e Nifae ni nai tali i lenei fesili e ala i le faamaumauina o fetalaiga a le Alii e uiga i le matafaioi a le Tusi a Mamona i le Toefuataiga o le talalelei i aso e gata ai, lea na ta’ua e le Alii o “se galuega ofoofogia.” Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 29:1–2 ma faailoa mai po o le a le mea o le a faia e le fetalaiga a le Alii i aso e gata ai. (O le a latou “o atu” i fanau a Nifae, po o e tupuga mai ia te ia, ma o le a faapea foi ona “lologo … i tuluiga o le lalolagi.”) Sa faamalamalama mai e Peresitene Ezra Taft Benson e faapea “o i tatou, o tagata o le Ekalesia, aemaise lava i faifeautalai, e ao ona avea ma ‘ē taulogologo,’ po o ē ta’uta’u atu ma ē molimau atu, e uiga i le Tusi a Mamona i tuluiga o le lalolagi,” (O Le Tusi a Mamona o le Afioga a le Atua,” Liahona, Aok. 1975, 65).

Faamalamalama atu o le upu tagavai i le 2 Nifae 29:2 o loo faasino lea i se meafaitino sa faaaogaina e faapotopoto ai ma tuufaatasia tagata. O fu’a e masani lava ona ta’ua o tagavai. (Tagai i le faamalamalamaga o le upu tagavai o loo i le lesona 32.)

  • E tusa ai ma le 2 Nifae 29:2, o le a le “tagavai” lea o le a alu atu “i tuluiga o le lalolagi” e faapotopoto ai le nuu o le Alii? (O le Tusi a Mamona—o upu a fanau a Nifae, po o e tupuga mai ia te ia.)

  • E tusa ai ma le 2 Nifae 29:1–2, o le a le faamoemoega o le Alii ua tuuina mai ai se tusitusiga paia faaopoopo, e pei o le Tusi a Mamona? (Fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama e faapea ua tuuina mai e le Alii ia tusitusiga paia e avea ma se molimau lona lua ma ia faapotopoto ai tagata i Lana feagaiga.)

I luga o le laupapa, ia tusi ai le saunoaga lenei a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (mai le Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 4.):

“O le Tusi a Mamona o le faamatalaga silisili lea o le feagaiga ma le alofa o le Atua mo ana fanau iinei i le lalolagi.” (Elder Jeffrey R. Holland)

Faamalamalama atu e faapea i le 2 Nifae 29, o le upu Nuuese o loo faasino i tagata e le o nisi o le aiga o Isaraelu. O le upu Tagata Iutaia o loo faasino i tagata o le aiga o Isaraelu, e aofia ai le aiga o Liae ma ē tupuga mai ai. Tuu atu i tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 29:3–6, ma tagai mo le tali a nisi o tagata Nuuese o le a i ai e uiga i tusitusiga paia faaopoopo.

  • O le a faapefea ona tali atu nisi i tusitusiga paia faaopoopo?

  • O le a se fetalaiga a le Alii e uiga i tagata e tali mai i lenei auala?

Faamalamalama atu e faapea na faavaloaga le faamatalaga a Nifae e uiga i le tali a tagata i le Tusi a Mamona. E tele ina faailoa e tagata i nei aso le masalosalo e uiga i le Tusi a Mamona ona ua uma ona latou maua le Tusi Paia.

Tofi tamaiti aoga ia faipaga ma suesue le 2 Nifae 29:7–11. Valaaulia i latou e saili ia faamoemoega o le Alii mo le tuuina mai o se tusitusiga paia e faaopoopo i le Tusi Paia. A maea ni nai minute, fai atu ia i latou ia faasoa mai ni mea na latou maua. O tali faigofie e aofia ai le (1) o loo manatua e le Alii tagata uma ma auina atu Lana afioga i malo uma (tagai i le fuaiupu 7); (2) e fetalai atu e le Alii le savali lava e tasi i malo uma, ma o le Tusi a Mamona o se molimau lona lua lea i upumoni o loo i le Tusi Paia (tagai i le fuaiupu 8); (3) e tumau lava le Alii, ma e fetalai mai o Ia e tusa ma Lona finagalo (tagai i le fuaiupu 9); (4) e lei maea le galuega a le Atua, ma o le a faaauau pea ona fetalai mai o Ia e faataunuu Lana galuega (tagai i le fuaiupu 9); (5) e le tatau i tagata ona manatu ua i ai uma afioga a le Atua i le Tusi Paia pe ua taofia foi e le Alii ona toe tusia nisi afioga (tagai i le fuaiupu 10); ma le (6) ua poloaiina e le Alii tagata i malo uma ina ia faamaumau Ana afioga (tagai i le fuaiupu 11). Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia aotele ma faaaoga mea ua latou aoaoina mai lenei vaega o le lesona, ia fai atu nisi o fesili po o fesili uma nei:

  • E mafai faapefea ona faaaoga le 2 Nifae 29 e foia ai ni popolega e uiga i le Tusi a Mamona i le avea ai ma se tusi faaopoopo o tusitusiga paia?

  • E faapefea ona faateleina e nei fuaiupu lou talisapaiaina o le Tusi a Mamona?

Toe vaevae tamaiti aoga ia faipaga. Fai atu ia i latou ia auai i le taliina o le fesili “Aisea ua i ai i tagata Mamona se isi Tusi Paia?” Valaaulia le tagata e toatasi e fai atu le fesili ae tali e le isi le fesili. Ona fai atu lea ia i la’ua e fesuiai la matafaioi ma toe fai le talanoaga. I le faaiuga o lenei gaoioiga, e mafai ona e uunaia tamaiti aoga e mafaufau i ni tagata latou te iloaina atonu e faamanuiaina mai se talanoaga o nei mataupu faavae ma ia saili atu i le taitaiga mai le Agaga Paia i le auala e talanoa atu ai i nei tagata.

A o e faamaeaina lenei vaega o le lesona, ia faamautinoa ua malamalama tamaiti aoga e faapea e manatua e le Alii tagata uma ma o le a auina atu Lana afioga ia i latou.

2 Nifae 30:1–8

Ua valoia e Nifae le matafaioi a le Tusi a Mamona i aso e gata ai

Faamalamalama atu e faapea i le maea ai ona aoao atu e Nifae e faapea o le a manatua e le Atua le aiga o Isaraelu, na ia lapataia ai lona nuu ia aua nei manatu ua sili atu lo latou amiotonu nai lo tagata o Nuuese. Na ia faamanatu atu foi ia i latou e faapea e mafai e tagata uma ona avea ma nuu o le feagaiga a le Atua. Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 30:2, ma valaaulia le vasega e tagai mo mea e lua e tatau ona tatou faia e avea ai ma se vaega o le nuu o le feagaiga a le Atua. Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai mea latou te mauaina. Ia faamautinoa ua latou malamalama e faapea e avea i tatou ma vaega o le nuu o le feagaiga a le Atua pe a tatou salamo ma talitonu ia Iesu Keriso.

Faamalamalama atu e faapea i le 2 Nifae 30:3, o loo faamatala ai e Nifae le ala e tasi e faapotopoto ai e le Alii Lona nuu o le feagaiga i aso e gata ai. Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 30:3 ma faailoa mai lenei faagasologa. (Ua auina atu e le Alii le Tusi a Mamona. E toatele e talitonu i ai ma faasoa atu i isi.) Atonu e te manao e faailoa atu e faapea na ta’ua faapitoa lava e Nifae o le a avatu ia upu o le Tusi a Mamona “i le toe vaega o a tatou fanau,” o lona uiga o e tupuga mai ia Liae.

Uunaia tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 30:4–8, tagai mo fasifuaitau o loo faaalia ai le auala o le a faamanuiaina ai tagata pe a latou mauaina le Tusi a Mamona.

  • O a ni auala o le a faamanuiaina ai e tupuga mai ia Liae a o latou aoao e uiga i o latou tuaa?

  • O a ni mea o loo aoao mai e nei fuaiupu e uiga i le aafiaga o le Tusi a Mamona e mafai ona oo i ai tagata uma?

Ia faamautinoa ua malamalama tamaiti aoga e faapea e mafai ona fesoasoani le Tusi a Mamona i tagata uma ia iloaina Iesu Keriso ma ola i Lana talalelei. Atonu e te manao e tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa.

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia e fesoasoani ai i isi ia iloaina Iesu Keriso e ala i le Tusi a Mamona?

  • Na faapefea ona fesoasoani le Tusi a Mamona ia te oe ia iloaina le Faaola?

Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai se aafiaga na latou maua i le faasoaina atu o le Tusi a Mamona. Uunaia tamaiti aoga ia tatalo mo ni avanoa e faasoa atu ai le Tusi a Mamona i isi.

2 Nifae 30:9–18

Ua valoia e Nifae tulaga o le lalolagi i le taimi o le Meleniuma

Faamalamalama atu e faapea na vavalo foi Nifae e faatatau i le Meleniuma—le 1,000 tausaga e sosoo ma le Afio Mai Faalua o le Faaola.

Aotele le 2 Nifae 30:9–10 e ala i le faamalamalama atu e faapea i le Afio Mai Faalua o le Alii, o le a faaumatiaina ai e amioleaga. Fai atu i tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 30:12–18, tagai mo ni faamatalaga o le olaga i le taimi o le Meleniuma. Valaaulia tamaiti aoga e vaai faalemafaufau o loo latou tusia se tusiga o talafou i le taimi o le Meleniuma, o loo faamatala ai se tulaga na latou mauaina. Fai atu ia i latou e tusi ni ulutala mo le tusiga ma fefaasoaai a latou ulutala i le tasi ma le isi.

  • Mai tulaga faameleniuma ua e suesueina i le 2 Nifae, o le fea le tulaga e aupito sili ona e tulimatai atu i ai? Aisea?

Taulai atu le gauai o tamaiti aoga i le faamatalaga lenei i le 2 Nifae 30:18: “O le a le toe i ai se mana o Satani i luga o loto o le fanauga a tagata, mo se taimi umi lava.” Atonu e te manao e fautua atu e faailoga e tamaiti aoga lenei faamatalaga i a latou tusitusiga paia.

  • Aisea e aoga ai le iloaina o le a manumalo le amiotonu i le amioleaga i le taimi mulimuli?

A uma ona tali mai tamaiti, molimau atu e faapea o le a le toe i ai se mana o Satani i luga o loto o le fanauga a tagata i le taimi o le Meleniuma, ma o le a manumalo le amiotonu ma le filemu. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoga lenei a Peresitene George Q. Cannon o le Au Peresitene Sili. Fai atu i le vasega e faalogo mo ni mafuaaga o le a le maua ai e Satani se mana i le taimi o le Meleniuma.

“Ua tatou talanoa e uiga i le saisaitia o Satani. O le a saisaitia Satani e le mana o le Atua; ae o le a saisaitia foi o ia e ala i le naunautaiga o tagata o le Atua ia aua nei faalogo ia te ia, ina ia le puleaina e ia. O le a le saisaitiaina o ia e le Alii ma aveesea lona mana mai le lalolagi ae o loo i ai pea alii ma tamaiti aoga o loo naunau pea ina ia puleaina i latou e ia. Ua feteenai lena mea ma le ata o le faaolataga. O le aveesea mai tagata o lo latou faitalia ua feteenai lena ma faamoemoega o lo tatou Atua. Sa i ai se taimi i lenei konetineta, lea o loo i ai se faamaumauga ia i tatou, lea na matua amiotonu ai tagata na le mafai ai e Satani ona maua se mana ia i latou. E toetoe lava fa augatupulaga ua mavae atu i le amiotonu. Sa latou ola i le mama, ma feoti e aunoa ma se agasala. Sa mafua lena mea ona o lo latou tetee e gauai atu ia Satani. O loo faamaumauina e faapea na leai se mana o Satani i isi vaega o le lalolagi i lena vaitau. E tusa ai ma le talafaasolopito atoa ua tatou mauaina, sa i ai ia Satani le mana lava e tasi i luga o tagata o e sa naunau e faalogo ia te ia. Ae i lenei laueleele sa ia le maua ai le mana, ma na saisaitia moni ai lava o ia. Ou te talitonu o le tulaga lenei o le a oo i ai i le meleniuma; ma ua ou faamalamalama atu ai e pei ona ou faia e tusa ma lena tulaga fiafia o loo faamatalaina i le faamaumauga lea ou te tautala atu ai. Ou te faamoemoeina a o lei saisaitia atoatoa Satani o le a faaumatiaina e amioleaga” (i le Conference Report, Oct. 1897, 65).

  • O le a faapefea ona saisaitia Satani i le taimi o le Meleniuma?

Uunaia tamaiti aoga e ola amiotonu ina ia leai ai se mana o le tiapolo ia i latou.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

2 Nifae 30:9-10. “O le a faia e le … Atua se vaevaega tele”

I le 2 Nifae 30:9–10, o loo valoia ai e Nifae se taimi lea “o le a faia ai e le Alii le Atua se vaevaega tele i totonu o tagata, ma o le a faaumatiaina e ia e amioleaga; ma o le a faasao e ia ona tagata.” Fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama e faapea ina ia faitaulia faatasi ma le nuu o le Alii i lena aso, e manaomia ona tatou tuueseina i tatou lava mai ala faalelalolagi i le taimi nei. Na saunoa mai Peresitene Boyd K. Packer, o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“O le mamao i le va o le Ekalesia ma se lalolagi ua i ai i luga o se ala lea e le mafai ona tatou mulimuli i ai o le a faasolosolo lava ina faateleina” (“O Le Tamā ma le Aiga,” Liahona, Iul. 1994, 26).

Sa aoao mai Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“I le avea ai ma Au Paia o Aso e Gata Ai e le manaomia ai ona tatou foliga e pei o le lalolagi. E le manaomia ona tatou faafiafia atu e pei o le lalolagi. O a tatou mausa faaletagata e tatau ona ese mai. O a tatou mea faafiafia e tatau ona ese mai” (“Gifts of the Spirit,”Ensign, Feb. 2002, 17).

Sa saunoa mai Elder Larry W. Gibbons o le Fitugafulu:

“I lenei vaitaimi o le le mautonu po o le a le mea e sao pe sese e tatau a ona tatou saunia e tutulai ma faapea atu, ‘O le mea lea e sao ae sese le mea lea.’ E le mafai ona tatou faataitai i isi ona o loo latou faia foi! Ia, ou te le o fautua atu, ia tatou siitia atu i le togavao ma loka a tatou faitotoa. E mafai lava ona tatou i ai i le lalolagi, o i aoga, o i galuega, auai i faalapotopotoga aoga i alalafaga, ma isi lava mea. Ae e tatau ona tatou taofimau i tulaga faatonuina a le Alii.

“Uso e ma tuafafine, tumau i le ala sao ma le vaapiapi. leai, tumau i le ala ogatotonu o le ala sao ma le vaapiapi. Aua le faaopeopea; aua le feosoosofai; aua le faataalo; ia faaeteete.

“Ia manatua, aua le faatafai i le tiapolo. Aloese mai le teritori a le tiapolo. Aua nei tuuina atu ia Satani se avanoa e manumalo ai. O le ola i poloaiga o le a aumaia ai ia te outou le fiafia, lea o loo sailia e le toatele i isi nofoaga” (“O Lenei, Ia Tuu Lenei Mea i o Outou Loto,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2006, 103–4).

2 Nifae 30:9-18. O le a le Meleniuma?

“O se meleniuma o se vaitau o le 1,000 tausaga. Pe a tatou talanoa e uiga i ‘le Meleniuma,’ tatou te faasino atu i le 1,000 tausaga e sosoo ma le Afio Mai Faalua o le Faaola (tagai i le Faaaliga 20:4; MF&F 29:11). I le taimi o le Meleniuma, ‘o le a nofotupu lava Keriso i le lalolagi’ (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:10).

“O le Meleniuma o le a avea ma se taimi o le amiotonu ma le filemu i le lalolagi. Ua faaali mai e le Alii e faapea ‘i lena aso o le feitagai o tagata, ma le feitagai o manu, ioe, o le feitagai o meaola ma tagata uma, o le a taofia’ (MF&F 101:26; tagai foi i le Isaia 11:6–9). O le a ‘noatia Satani, o le a le maua ai e ia se nofoaga i totonu o loto o le fanauga a tagata’ (MF&F 45:55; tagai foi i le Faaaliga 20:1–3).

“I le taimi o le Meleniuma, o le a lelei ma amiotonu uma tagata i le lalolagi, ae toatele o le a le mauaina le atoaga o le talalelei. O le mea lea, o le a auai ai tagata o le Ekalesia i galuega faafaifeautalai.

“O le a auai foi tagata o le Ekalesia i galuega faalemalumalu i le taimi o le Meleniuma. O le a faaauau pea ona fausia e le Au Paia ia malumalu ma mauaina sauniga e fai ma sui o o latou aiga ua maliliu. I le taialaina ai e faaaliga, o le a latou saunia ai ni faamaumauga o o latou tuaa e oo atu lava i tua ia Atamu ma Eva.

“O le a faaauau pea le amiotonu ma le filemu atoatoa seia oo atu i le faaiuga o le 1,000 tausaga, pe a toe ‘tatala ai [Satani] mo se vaitau itiiti, ina ia mafai ona faapotopoto faatasi e ia ana autau.’ O autau a Satani o le a tau faasaga i au a le lagi, o e o le a taitaia e Mekaeli, po o Atamu. O le a faatoilaloina Satani ma e mulimuli ia te ia ma lafo ese ai e faavavau. (Tagai i le MF&F 88:111-115.)”Faamaoni i le Faatuatua: O Se Tusitaiala o le Talalelei (2004), 138–39.

Lolomi