Potutusi
Lesona 32: 2 Nifae 12–15


Lesona 32

1 Nifae 12–15

Faatomuaga

Na tausalaina e Isaia le amioleaga o tagata o ona aso faapea ai foi ma le amioleaga o le toatele o tagata i aso e gata ai. Na ia lapatai mai e faasaga i le ta’ua o le leaga o le lelei ma le lelei o le leaga. Na ia faamamafa mai foi le Toefuataiga o le talalelei i aso e gata ai, e aofia ai le taua o le malumalu ma le taua o le faamamaina mai agasala o le lalolagi. Mo nisi faamatalaga e uiga ia Isaia, tagai i le lesona 21 i le tusi lesona lenei.

Fautuaga mo le Aoaoga

2 Nifae 12–15

Ua faailogaese e Isaia ia Isaraelu amioleaga mai Isaraelu amiotonu

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i le talaaga o le lesona o le asō, ia amata le vasega i le faamanatu atu ia i latou e faapea i le lesona na sei mavae atu, sa latou aoao ai e uiga i le valaauga o Isaia e avea ma se perofeta. O le asō o le a latou aoao ai e uiga i le nuu na ia aoaoina.

Fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama e faapea ina ua faamatala e Isaia ia amioga o le nuu o le feagaiga a le Alii i ona aso, na ia faamatala foi nisi o tagata i o tatou aso. Sa faamalamalama mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O le tusi o Isaia o loo i ai le tele o valoaga ia e foliga mai ua tele ina faataunuuina. … O le mea moni e faapea o le tele o nei valoaga e mafai ona tele ni uiga, ua faamamafa ai le taua o lo tatou sailia o faaaliga mai le Agaga Paia e fesoasoani ia i tatou e faaliliu na valoaga” (“Scripture Reading and Revelation,” Ensign, Jan. 1995, 8).

A o lei amataina le vasega, ia kopi le siata lenei i luga o le laupapa pe faasaunia e fai ma se tufaaga. Tuu ia lava se avanoa mo tamaiti aoga e tusi ai i koluma taitasi.

2 Nifae 12:5–12, 17–19; 13:8–9

2 Nifae 13:16–26

O a ni uiga ma ni faiga ua atagia mai ai agasala a nei tagata?

O le a le mea o le a tupu i nei tagata ona o se taunuuga o a latou agasala?

Faamalamalama atu o le a fesoasoani lenei siata i le vasega e suesue ai taunuuga o amioga a tagata na ola e ese mai ia latou feagaiga.

Vaelua le vasega. Fai atu i le afa o tamaiti aoga e suesue le 2 Nifae 12:5–12, 17–19; 13:8–9. Fai atu i le isi afa e suesue le 2 Nifae 13:16–26. Valaaulia tamaiti aoga e faitau a latou fuaiupu atofaina ma faailoa ni tali i fesili e lua i le koluma agavale o le siata. Afai o loo faaali le siata i luga o le laupapa, valaaulia se tamaitiiti aoga mai vaega taitasi e tusi a latou tali i le koluma talafeagai. Afai na tufatufa atu le siata o se tufaaga, tuu atu i tamaiti aoga e faamaumau a latou tali i a latou tufaaga.

Faamalamalama atu i le vaega lona lua na muai vaai Isaia i taunuuga o ofu taugata ma amioga a tamaitai o le lalolagi i ona aso ma i le lumanai. O loo faamatala i le 2 Nifae 13:16–26 mea na ia vaai i ai. E ui lava na ta’ua faapitoa e Isaia “afafine o Siona,” ae o ana upu e faatatau foi i alii. (Atonu e te manao e faailoa atu faapea o le valoaga i le 2 Nifae 14:1 e le o faatatau lea i le tele o ava. O loo faatatau lea i alii o feoti i le taua o loo faamatalaina i le 2 Nifae 13:25–26, ma tuua ai le tele o tamaitai o ni fafine ua oti a latou tane.)

A lava se taimi na tuu atu i tamaiti aoga e tali ai fesili i le siata, ia fesili atu i ai:

  • O a agasala na soli e nei tagata? (O tali e mafai ona aofia ai le faamaualuga, ifo i tupua, faalelalolagi, ma le faafefeteina.) O a ni fasifuaitau ua faailoa ai le tausalaina o tagata i nei agasala? O a ni taunuuga o nei agasala?

  • Sa saunoa Isaia e uiga i le laueleele ua “tumu … i tupua” (2 Nifae 12:8). O a nisi o ituaiga o tupua i nei aso?

I le avea ai ma se vaega o lenei talanoaga, faitau atu le fautuaga lenei mai ia Peresitene Spencer W. Kimball:

“O tupu faaonapo nei po o atua sese ua mafai ona foliga mai i lavalava, fale, pisinisi, masini, taavale, vaa e tafafao ai, atoa ma isi lava mea e tele e mafai ona punitia ai le ala e tau atu i le tulaga faale-Atua. … E toatele alii talavou ua filifili e auai i kolisi ae e tatau ona o muamua i misiona. Ona ua sili le manao i le tikeri o le potosalalau, ma le tamaoaiga ma le saogalemu e maua mai ai, ua avea ai le misiona ma mea lona lua. … E toatele ua tapuai i tuligamanu, faiga faiva, o faigamalologa, ma tafaoga i le faaiuga o le vaiaso. O isi foi ua avea ma a latou tupua ia taaloga, pesipolo, lakapi, fetauaiga ma pulu, po o tagapolo. … O loo i ai foi le isi faatusa o loo tapuai i ai tagata, o le mana ma le mamalu” (O Le Vavega o le Faamagalo Atu [1969], 40–41).

  • Na vavalo ia Isaia e uiga i tagata o le a faaalia lo latou faamaualuluga ma le faalelalolagi e ala i le auala e fai ai o latou laei. E mafai faapefea ona tatou puipui faasaga i uiga ma faiga faalelalolagi?

I luga o le laupapa, tusi ai le upu oi talofa. Faamalamalama atu e faapea o le upu oi talofa e faatatau i faanoanoaga ma puapuaga. O nisi taimi e faaaoga ai e perofeta anamua lenei upu e faamamafa ai taunuuga o agasala. (Atonu e manatua e tamaiti aoga le vaaia o lenei upu o ta’ua soo i le 2 Nifae 9:27–38.) Valaaulia tamaiti aoga e faalogo a o e faitaua leotele le 2 Nifae 15:18–23. (Atonu e te manao e uunaia tamaiti aoga e faailoga le upu oi talofa ma fasifuaitau o loo faamatalaina ai amioga ma uiga o le a aumaia ai faanoanoaga ma puapuaga. E mafai foi ona e fautua atu latou te tusia le uiga o le oi talofa i le laina e sosoo ma nei fuaiupu.)

  • O le a le uiga o le 2 Nifae 15:20 ia te oe?

  • O a ni auala na e vaaia ai tagata o ta’ua le “leaga o le lelei, ma le lelei o le leaga” i o tatou aso?

Tau atu i tamaiti aoga o le a latou faitau nei e uiga i se vaega o tagata na tausia a latou feagaiga. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele mai le 2 Nifae 14:2–4.Tuu atu i le vaega o totoe o le vasega e tagai mo faamatalaga a Isaia e uiga i lenei vaega o tagata.

  • O a ni upu po o ni fasifuaitau ua faailoa ai sa ese lenei vaega mai isi vaega sa tatou suesueina? (Mafaufau e tusi tali a tamaiti aoga i luga o le laupapa.)

Fai atu i tamaiti aoga e faitau lemu le 2 Nifae 14:5–6, ma tagai mo nofoaga e tolu na ta’ua e Isaia ia o le a maua ai le puipuiga faaleagaga. Ia mautinoa e matau e tamaiti aoga ma malamalama i upu o le nofoaga (e nonofo ai) (fale po o le aiga), faapotopotoga (nofoaga o faapotopotoga, e pei o paranesi, uarota, po o siteki), ma le fale apitaga (malumalu). Faamalamalama atu e faapea o le “ao ma le asu i le ao ma le susulu o le afi mumu i le po” o loo faatatau i le puipuiga ma le taitaiga lea na maua e Mose ma lona nuu mai le Alii i le togavao (tagai i le Esoto 13:21–22). Ua faamanatu mai e nei upu ia i tatou le puipuiga ma le taitaiga e mafai ona tatou maua mai le Alii. Ia faailoa atu foi na faatatau e Isaia le malumalu i se malutaga malupuipuia mai le vevela ma se “maluapapa,” po o se malutaga, mai afa ma uaga.

  • O le a se taimi na e lagonaina ai le puipuiga po o se taitaiga a le Alii i lou fale po o le falelotu?

  • O le a se taimi na e maua ai se toomaga po o se puipuiga faaleagaga i le malumalu?

  • O a ituaiga tagata o le a nonofo i fale o aiga ma tapuai i falelotu ma malumalu o loo faamatala mai i fuaiupu 5–6?

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia e avea ai o tatou aiga ma paranesi po o uarota ma nofoaga o le puipuiga e faasaga i le lalolagi?

Aotele ia mataupu 12–15 e ala i le faamalamalama atu i nei mataupu ua tatou aoao ai e faapea o le tausia o a tatou feagaiga e aumai ai faamanuiaga o le puipuiga faaleagaga, ae o le solia o feagaiga e tuua ai tatou e aunoa ma se puipuiga a le Alii. Faamautinoa atu i tamaiti aoga faapea e mafai ona latou fatuai i o latou lava olaga se siosiomaga e pei o lena e faamatala mai i le 2 Nifae 14:5–6.

2 Nifae 12:1–5; 15:26

Ua valoia e Isaia ia malumalu ma le faatuina o le Ekalesia a le Alii i aso e gata ai

Tusi le ata lenei o se mauga ma se malumalu i luga o le laupapa:

Ata
mauga ma le malumalu
  • O a nisi o mea e tali tutusa ai se mauga ma se malumalu? (O tali faigofie e mafai ona aofia ai e faapea malualii ma mamalu uma ma e musuia uma i tatou e vaai atu i le lagi.)

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 12:2–5, tagai mo mea na folafola mai e le Atua e faatuina i aso e gata ai ma le auala o le a faamanuiaina ai olaga o tagata.

  • O le a le mea o loo faatatau i ai le faaupuga o le “mauga o le Alii”? (O loo i ai se faasinoga patino i le Malumalu o Sate Leki, ae e mafai foi ona faatatau i isi malumalu o le Alii ua faatuina i aso e gata ai.)

  • O a ni faamanuiaga e oo mai mai “le fale o le Alii” i aso e gata ai? (O le tasi mataupu faavae e mafai ona faailoa e tamaiti aoga e faapea ua faatutuina e le Atua ia malumalu e aoao ai i tatou i Ona ala ma fesoasoani ai ia i tatou e savavali i Ona ala [tagai i le 2 Nifae 12:3].)

  • E faapefea ona fesoasoani malumalu ia i tatou e savavali i ala o le Alii?

Faitau le faamatalaga lenei lea na saunoa ai Peresitene Gordon B. Hinckley e uiga i le taua o malumalu:

“O nei maota uiga ese ma le matagofie, ma sauniga o loo faia ai, ua fai ma faatusa o le tumutumuga i la tatou tapuaiga. O nei sauniga ua avea ma faailoaga aupito sili ona maoae o o tatou talitonuga faalelotu. Ou te augani atu i o tatou tagata i soo se mea, faatasi ai ma le faatauanauga uma ou te mafaia, ia ola agavaa e umia se pepa faataga o le malumalu, ia puipuia ma faia o se meatotino faapelepele, ma ia faia se taumafaiga sili atu e o i le maota o le Alii ma taumamafa i le agaga ma faamanuiaga o le a maua ai iina” (“O Misiona, Malumalu, ma le Taitaiga,” Liahona, Ian. 1996, 66).

  • E mafai faapefea ona fesoasoani malumalu ia i tatou ia aloese mai taunuuga o le amioleaga ua faamatalaina i le 2 Nifae 12–15? (E mafai ona aofia ai tali nei: O le osia ma le tausia o feagaiga o le malumalu e faamalolosia ai i tatou ma o tatou aiga e tetee i le amioleaga. O le tapuai soo i le malumalu e faamanatu mai ai ia i tatou le Faaola, Lana taulaga togiola, ma feagaiga ua tatou osia. Pe a tatou ola agavaa e umia se pepa faataga o le malumalu, ua tatou maua foi le faamoemoe mo faamanuiaga o le ola e faavavau. E uunaia i tatou e le faamoemoe ia tumau pea i le ola amiotonu.)

  • Na faapefea ona musuia ma faamanuiaina i tatou e le malumalu?

Tuu atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele mai le 2 Nifae 15:26. Fai atu i le vasega e faailoa mai le fasifuaitau lea e faaalia ai le mea o le a “sii a’e i luga” e le Alii ina ia mafai ai ona faapotopoto tagata i aso e gata ai. Faamalamalama atu e faapea o le upu tagavai e faatatau i se fu’a e faaaoga o se faailoga o le mea e potopoto ai po o se faailo ia faatasitasi i se mea, aemaise lava i taua.

  • O le a le “tagavai i atunuu” lea na valoia e Isaia?

Faitau le faamatalaga lenei a Peresitene Iosefa Filitia Samita:

“O lena tagavai o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, lea ua faatuina mo le taimi mulimuli, ma o le a le toe faaumatiaina lava pe tuuina atu i isi tagata. O le mea aupito silisili lea na tupu ua vaaia e le lalolagi talu mai le taimi na siitia ai le Togiola i luga o le satauro ma galueaiina le togiola le mafuatia ma faavavau. E sili atu sona uiga i tagata nai lo soo se mea lava na tupu talu mai lena aso” (Doctrines of Salvation, 3 vols. [1954–56], 3:254–55).

  • O a ni auala ua avea ai Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma “se tagavai i atunuu”?

  • O a ni faamanuiaga ua oo mai i lou olaga ona o le avea o oe ma se tagata o le Ekalesia?

  • Mafaufau i faamanuiaga uma ua e mauaina ma upumoni ua e aoaoina o se tagata o le Ekalesia. O le a se tasi upumoni e mafai ona e faasoa atua i isi lea e mafai ona fesoasoani ia i latou e faapotopoto ai i le “tagavai i atunuu”?

Molimau atu e faamanuiaina e le Alii i tatou i le fesoasoaniga sili e ola ai ma le faamanuiaina i aso e gata ai. O le a ia faamanuiaina ma faapaiaina i latou e filifili e o mai ia te Ia. A o tatou osia ma faamamalu feagaiga ma Ia, o le a Ia fesoasoani ia i tatou ia savavali i Ona ala.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

2 Nifae 12:2-5. “O le mauga o le fale o le Alii”

Sa faamalamalama mai e Peresitene Gordon B. Hinckley e faapea o le 2 Nifae 12:2–5 o loo faatatau i le Malumalu o Sate Leki:

“Talu mai le taimi na faapaiaina ai le Malumalu o Sate Leki, ua tatou faaliliuina lena mau mai ia Isaia … e pei ona faatatau i lenei maota paia o le Alii. Ma o lenei nofoaga, talu mai le aso o lona faapaiaga, ua mataalia le faamatalaina e se aofaiga ua matua faatoateleina o tagata mai le salafa o le lalolagi, ‘O mai ia, ma sei tatou o ae i le mauga o le Alii, i le fale o le Atua o Iakopo, ina ia mafai ona Ia aoao mai ia te i tatou e uiga i Ona ala, ina ia mafai ona tatou savavali i Ona ala’” (“O Se Tagavai i Malo, o se Malamalama Foi i le Lalolagi,” Liahona, Nov. 2003, 82).

2 Nifae 13:16-24. “Afafine o Siona”

Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita e faapea o lapataiga a Isaia i “afafine o Siona” e faatatau i alii faapea foi ma tamaitai:

“O tulaga faatonuina na faailoa mai e le Au Pulega Aoao o le Ekalesia e faapea o tamaitai, faapea ai foi ma alii, e tatau ona laei ma le tauagafau. Ua aoaoina i latou i amioga ma uiga tauagafau e tatau ai i taimi uma. I la’u lava faamasinoga, o se vaaiga faanoanoa i ‘afafine o Siona’ pe a latou laei ma le le tauagafau. Ma le isi, e faatatau foi lenei saunoaga i alii faapea ai ma tamaitai. Na tuu atu e le Alii ia Isaraelu anamua e faapea e tatau uma i alii ma tamaitai ona ufiufi o latou tino ma tausia le tulafono o le legavia i taimi uma” (Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 5:174).

Manatua o lenei valoaga o se faataitaiga e lua vaega. E faatatau i tagata i aso o Isaia, ma e faatatau foi i tagata i aso nei.

Lolomi