Potutusi
Lesona 17: 1 Nifae 16


Lesona 17

1 Nifae 16

Faatomuaga

I le mae’a ai ona tuia o latou loto i upu a Nifae, na faamaulaloina e Lamana ma Lemuelu i laua lava i luma o le Alii. Na faaauau e le aiga la latou malaga i le vao, ma sa faamanuiaina i latou e le Alii e ala i le Liahona, lea na Ia taitaia ai i latou i la latou malaga. A o latou faimalaga, na latou feagai ma faigata, e aofia ai le gau o le aufana a Nifae, lea na avea ma auala sili mo le mauaina o meaai. O le toatele o le aiga —e oo lava ia Liae—na amata ona muimui faasaga i le Alii. Na aoaia e Nifae ona uso mo le faitioina o ia, fausia se aufana fou, ma saili atu i le fautuaga a lona tama, e tusa ai ma le mea e tatau ona alu atu e tutuli ai.

Fautuaga mo le Aoaoga

1 Nifae 16:1–6

Ua tali atu Nifae i le muimui a ona uso

Fai atu i tamaiti aoga e manatunatu e uiga i se taimi na aoaiina ai i latou mo le faia o se mea sese, ma le auala na latou tali atu ai. Ona fai atu lea i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 16:1. A o le’i faitauina, valaaulia le vasega e faalogologo mo tali a Lamana ma Lemuelu i aoaoga a Nifae. Faamanatu i tamaiti aoga na aoao atu Nifae faapea, o tagata amioleaga o le a vavaeeseina mai tagata amiotonu ma tuli esea mai le afioaga o le Atua (tagai i le 1 Nifae 15:33–36).

Valaaulia tamaiti aoga e faitau lemu le 1 Nifae 16:2. Atonu e te manao e fautua atu e makaina le faaupuga na faaaogaina e Nifae e faamatala ai le auala e tali atu ai nisi tagata i le faalogo ai i le upu moni, pe afai latou te le o ola ai.

  • O le a sou manatu o le uiga o le faapea “e ave e tagata ua sala le upumoni o se mea faigata?” O le a sou manatu o le uiga o le faaupuga “e tuia ai i latou i le totonugalemu lava”?

  • O a nisi o auala atonu tatou te tali atu ai, pe afai ua faigata ona tatou tatalia se upumoni?

Valaaulia tamaiti aoga e faitau lemu le 1 Nifae 16:3–4. Atonu e te manao e fautuaina i latou e makaina le upu afai ma le ona i le fuaiupu 3. Uunai i latou e vaavaai mo le fautuaga na tuuina atu e Nifae i ona uso, e tusa ai ma le auala e tatau ona latou tali atu ai i “mea faigata” na ia fai atu ai. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faamalamalama i a latou lava upu le mea na aoao atu e Nifae i ona uso.

  • E tusa ai ma le 1 Nifae 16:5, na faapefea ona tali atu uso o Nifae i ana faatonuga?

  • O le a le mea ua fautua mai e le 1 Nifae 16:5 e uiga i le auala e tatau ona tatou tali atu ai, pe a “tuia ai i [tatou] i le totonugalemu lava” e le upumoni?

1 Nifae 16:7–33

Ua taitaiina e le Alii le aiga o Liae e ala i le Liahona

Ata
The Book of Mormon prophet Lehi portrayed kneeling on the ground. Lehi is holding the Liahona in his hands. Nephi is standing behind Lehi and is also looking at the Liahona. Other members of the family of Lehi are gathered around Lehi and Nephi.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 16:9–10. Faapipii i luga le ata O Le Liahona (62041; Tusi Ata O Le Talalelei [2009], nu. 68). Faasino i le faauigaga a le tusiata o le Liahona

  • O a auala e te manatu ai o sea ituaiga meaalofa sa fesoasoani tele ia Liae ma lona aiga i lo latou tulaga na i ai?

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai o le 1 Nifae 16:16–19.

  • Na faapefea ona aoga le Liahona i le aiga o Liae?

  • Ina ua mae’a ona maua e le aiga o Liae le Liahona, pe sa faigofie ea la latou malaga, pe sa faigata? O le a le mea ua faamatala mai e Nifae i le 1 Nifae 16:17–19 e lagolagoina ai lau tali?

  • Aisea e te manatu ai o tagata amiotonu, e pei o Liae ma Nifae, i nisi taimi e feagai ai ma tofotofoga? (Atonu e te manao e faamalamalama atu faapea o le tele o tofotofoga tatou te faafeagai, e le faapea o taui mo filifiliga sese. Peitai ane, o ia tulaga o avanoa e aoao ma tuputupua’e ai, o se vaega o la tatou malaga i le olga faitino.)

Mafaufau e faaaoga le vaega lenei mai i Vitio o le Tusi a Mamona a o e aoao atu le vaega lenei (tagai i le Vitio o le Tusi a Mamona: Faatonuga mo Faiaoga Seminare).

Valaaulia le afa o le vasega e sailiili le leoa le 1 Nifae 16:20–22, i le sailiaina o le auala na tali atu ai nisi o le aiga o Liae i le tofotofoga o le gausia o le aufana a Nifae. Valaaulia le isi afa o le vasega e sailiili le 1 Nifae 16:23–25, 30–32, i le sailiaina o le tali a Nifae i lenei tofotofoga, ma pe na faapefea ona aafia ai lona aiga. A uma ona lipoti mai vaega taitasi i mea na latou mauaina, fesili atu faapea:

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai i le faatusatusaina o nei tali e lua i le tofotofoga lava e tasi?

  • Aisea e taua ai le faapea na alu atu Nifae i lona tama mo se taitaiga, e ui lava sa muimui Liae? O a mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai lenei mea, ina ia faatatau i o tatou olaga? (Atonu e te manao e faamalamalama atu faapea, i le alu atu ai ia Liae mo le taitaiga, na faaalia ai e Nifae lona faaaloalo ia te ia, ma fesoasoani ai e faamanatu ia te ia e liliu atu i le Alii. O le saili atu i fautuaga mai matua ma taitai perisitua, e ui lava i o latou le atoatoa, o se auala o le faamamaluina o i latou ma le faatinoina o le faatuatua i le Alii.)

  • O a mataupu faavae faaopoopo e mafai ona tatou aoaoina mai le tali e Nifae i faigata na feagai ma lona aiga? (A o faasoa mai e tamaiti aoga o latou manatu, ia mautinoa ua faamamafa atu faapea afai tatou te faia mea uma e mafai ona tatou faia, ma saili atu foi i le taitaiga a le Alii, ona Ia fesoasoani mai lea ia i tatou i o tatou faigata.)

Mafaufau e faaaoga le vaega lenei mai i Vitio o le Tusi a Mamona a o e aoao atu le vaega lenei (tagai i le Vitio o le Tusi a Mamona: Faatonuga mo le Faiaoga Seminare).

Fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 16:26–29. Valaaulia le vasega e vaavaai mo auiliiliga e uiga i le auala na faaaogaina ai e le Alii le Liahona e taitai ai le aiga o Liae. Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e malamalama ma faaaoga mea ua aoao mai e nei fuaiupu e uiga i le mauaina o le taitaiga a le Alii, fai atu fesili nei:

  • O le a le eseesega i le va o le mulimuli i le taitaiga a le Alii ma le le manatu i ai, ma le mulimuli i le taitaiga a le Alii ma le faatuatua ma le filiga?

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 1 Nifae 16:29, Alema 37:6–7, ma le Alema 37:38–41, ma vaavaai mo mataupu faavae ua aoaoina mai i mau uma e tolu.

  • O le a le mataupu faavae ua aoao mai i nei mau e tolu? (Ia mautinoa ua malamalama tamaiti aoga faapea e ala i auala faatauvaa, e mafai e le Alii ona faataunuu ai mea tetele. Atonu e te manao e tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.)

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o a “ala faatauvaa” ua saunia e le Alii ina ia tuuina mai ai ia i tatou le taitaiga?

Tusi fesili nei i luga o le laupapa, ma ia faamanino atu o fesili taitasi o loo i ai se upu, po o se faaupuga o loo misi. (Atonu e te manao e faia lenei gaoioiga a o le i amataina le vasega.)

  1. O a ni auala se lua pe tolu faapea … e tutusa ai ma le Liahona?

  2. O a nisi o mea atonu e mafua ai ona misi ia i tatou savali taua mai ia … ?

  3. O anafea na faamanuiaina ai oe e ala i le mulimuli atu i le taitaiga a … ?

Vaevae le vasega i vaega se tolu, ma ia i ai se taitai mo vaega taitasi. Tuu atu i taitai taitasi se kopi o se tasi o nei galuega fai, lea o le a suesue ai e la latou vaega se “ala faatauvaa” lea e faaaogaina e le Alii e taitai ai i tatou. (Afai e toatele la outou vasega, atonu e te manao e vaevae tamaiti aoga i le sili atu i le tolu vaega, ina ia faaitiitia ai le tetele o vaega. Afai e te faia lena mea, o le a manaomia lou tuuina atu i le tasi po o le sili atu o vaega, le galuega lava e tasi.)

Vaega 1: O se Faamanuiaga Faapeteriaka

Faitau atu i le vaega le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Thomas S. Monson:

“O le Alii lava e tasi lea na saunia le Liahona mo Liae, ua ia saunia mo oe ma a’u i aso nei se meaalofa lē taatele ma taua e aumaia le taitaiga i o tatou olaga, e faailoa ai ala faigata i lo tatou saogalemu—e le o se ala i se nuu folafolaina, ao lo tatou aiga i le lagi. O le meaalofa la o loo ou faasino i ai, o lou faamanuiaga faapeteriaka lea. …

E le tatau ona gaugau faalelei lou faamanuiaga ma teuina.E le tatau ona faavaa pe faaali foi i tagata.Ae, e tatau ona faitauina.E tatau ona e auau i ai.E tatau ona mulimuli i ai. O lou faamanuiaga faapeteriaka e fesoasoani ia te oe i po pogisa.Na te taitaia oe mai mea matautia o le olaga. … O lou faamanuiaga faapeteriaka o se Liahona patino lea ia te oe lava e faasino ai lou ala ma taitai ai oe” (“O Lou Faamanuiaga Faapeteriaka: O Se Liahona o le Malamalama,” Liahona, Ian. 1987, 65–67).

Ia faafetaui fesili o loo i luga o le laupapa, ina ia faatatau i faamanuiaga faapeteriaka. I le avea ai o se vaega, talanoa i na fesili. Tofi se tagata se toatasi i la outou vaega e faasoa mai i le vaega o totoe o le vasega, mea na aoaoina e la outou vaega. Ia valaaulia foi se tagata mai la outou vaega e faasoa mai sona ia lava aafiaga mai le fesili e 3.

Vaega 2: O Tusitusiga Paia ma Saunoaga a Perofeta o Aso e Gata Ai

Faitau atu i le vaega le faamatalaga lenei mai ia Elder W. Rolfe Kerr o le Fitugafulu:

“E mafai ona avea afioga a Keriso ma Liahona mo i tatou taitoatasi, e faasino mai ia i tatou le ala. Aua nei o tatou faapaie ona o le faigofie o le ala. Ia tatou tuuina ma le faatuatua ia afioga a Keriso i totonu o o tatou mafaufau ma loto, e pei ona tusia i tusitusiga paia ma e pei foi ona fofogaina mai e perofeta soifua, tagata vaai ma talifaaaliga. Ia tatou faatuatua ma maelega i le fiafia ai i afioga a Keriso, aua o afioga a Keriso o le a avea ma o tatou Liahona faaleagaga, latou te tau mai ia i tatou mea e tatau ona tatou faia” (“O Afioga a Keriso—O La Tatou Liahona Faaleagaga” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 37).

Ia faafetaui fesili o i luga o le laupapa ina ia faatatau i tusitusiga paia ma saunoaga a perofeta o aso e gata ai. I le avea ai o se vaega, talanoa i na fesili. Tofi se tagata se toatasi i la outou vaega e faasoa mai i le isi vaega o le vasega, mea na aoaoina e la outou vaega. Ia valaaulia foi se tasi mai la outou vaega e faasoa mai ona aafiaga mai le fesili lona 3.

Vaega 3: O Le Agaga Paia

Faitau i le vaega le faamatalaga lenei mai ia Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“A o tatou taumafai ina ia ogatasi o tatou uiga faaalia ma faatinoga ma le amiotonu, ona avea lea o le Agaga Paia mo i tatou i aso nei, e faapei ona faia e le Liahona mo Liae ma lona aiga i o latou taimi. O mea tonu lava na mafai ai ona galue le Liahona mo Liae, o le a faapena foi ona valaaulia ai le Agaga Paia i o tatou olaga. O mea tonu foi na mafua ai ona le galue le Liahona i ona po anamua, o le a faapea foi ona tatou aveesea ai i tatou lava mai le Agaga Paia i ona po nei” (“Ina ia Tatou Maua Pea Lona Agaga e Faatasi ma i Tatou,” Ensign po o le Liahona, Me 2006, 30).

Faafetaui fesili o i le laupapa ina ia faatatau i le Agaga Paia. I le avea ai o se vaega, talanoa i na fesili. Tofi se tagata e toatasi i la outou vaega e faasoa mai i le isi vaega o le vasega mea na aoaoina e la outou vaega. Ia valaaulia foi se tasi mai la outou vaega e faasoa mai ona aafiaga mai le fesili e 3.

Faaaliga mo le Faiaoga: A uma le ono po o le valu minute, fai atu i vaega taitasi e aoao atu i le vasega mea na latou aoaoina mai la latou talanoaga. Atonu foi e te manao e valaaulia tamaiti aoga e tusi i totonu o a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, po o api e tusi ai faamatalaga i le vasega, e uiga i se taimi na taitaiina ai i latou e le Alii e ala i ala faatauvaa. Ia mafaufau e faamatala atu e uiga i se taimi na e mauaina ai le taitaiga mai le Alii e ala i ala faatauvaa.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

1 Nifae 16:10. O se Liahona tau le tagata lava ia

Sa faatusaina e Peresitene Spencer W. Kimball o tatou lagona loloto i le Liahona:

“E ao ona outou iloaina o loo ia te outou se mea e faapei o le tapasa, faapei o le Liahona, i totonu ia te outou. O tamaiti taitasi ua tuuina atu i ai lena mea. Pe a valu tausaga le matua, ua ia iloa le lelei mai le leaga, pe afai sa lelei ona aoaoina o ia e ona matua. Afai na te le amanaiaina le Liahona ua faapea ona i ai i totonu ia te ia, atonu o le a le lagonaina e ia o musumusu atu ia te ia. Ae, afai tatou te manatuaina faapea o i tatou taitoatasi ua i ai le mea e taitaiina o ia e faia le mea sa’o, o lo tatou vaa o le a le sese lava lona alavaa, ma o le a le oo mai le mafatia, ma o fulu a u o le a le gausia, ma o aiga o le a le fetagisi i le fiaaai—pe afai tatou te faalogo atu i taitaiga a a tatou Liahona, lea ua tatou taua o lagona loloto” (“Our Own Liahona,” Ensign,Nov. 1976, 79).

Lolomi