Potutusi
Lesona 15: 1 Nifae 14


Lesona 15

1 Nifae 14

Faatomuaga

1 Nifae 14 ua faaiuina ai le tala o le faaaliga a Nifae. I lenei vaega o le faaaliga, na tauina atu ai ia Nifae faamanuiaga folafolaina ia i latou o e salamo ma faalogo atu i le Alii, ma o fetuu faapea o le a oo mai i e amioleaga, o e faamaaa o latou loto faasaga i le Alii. Na faaalia foi ia Nifae faapea o le a fesoasoani ma puipuia e le Alii i latou o e ola amiotonu ma tausi a latou feagaiga, ma faapea o le a Ia faaumatiaina le ekalesia tele ma le inosia a le tiapolo.

Fautuaga mo le Aoaoga

1 Nifae 14:1–7

Ua vaai Nifae i taunuuga mo augatupulaga i le lumanai ona o le usitaiaina, po o le le usitaiaina o le Alii

Valaaulia tamaiti aoga e tatala a latou tusitusiga paia i le 1 Nifae 14. Faamalamalama atu faapea o le aso lenei, o le a latou faaauau ai le suesueina o le faaaliga a Nifae. Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau loloto pe faapefea ona latou faaumaina fuaiupu nei:

  • Afai ou te mulimuli i le Alii, ona …

  • Afai ou te musu e mulimuli i le Alii, ona …

A uma ona faasoa mai e tamaiti aoga a latou tali, ia faasino atu faapea o le upu afai e faatatau i le filifiliga. E tusa ai ma le mea tatou te filifiliaina, o le a tatou maua ai taunuuga eseese. Faamalamalama atu faapea na vaai Nifae i augatupulaga i le lumanai ma iloaina ai faapea afai latou te amiotonu, o le a faamanuiaina i latou; po o le, afai latou te filifilia le amioleaga, o le a fetuuina i latou. Valaaulia le vasega ina ia mafaufau i le gasologa atoa o le lesona, pe faapefea e le filifiliaina ia usiusitai i le Alii, ona aumaia ai faamanuiaga ia i latou.

Tusi le ata lenei i luga o le laupapa:

Ata
If Then Diagram

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 14:1–2. Fai atu i le vasega e saili (1) filifiliga a Nifae na faailoa mai e Nifae atonu e mafai e Nuuese ona faia, ma le (2) o faamanuiaga na vaai Nifae o le a oo mai i Nuuese, pe afai latou te faia lena filifiliga. A o faasoa mai e tamaiti aoga mea na latou mauaina, faatumu avanoa i luga o le laupapa ina ia foliga o se ata faapei o lenei:

Ata
If Then Diagram 2

Atonu e manaomia lou faamalamalamaina atu faapea i totonu o tusitusiga paia, o le faaupuga “maa tū’ia” (1 Nifae 14:1) e masani ona faasino i toatuga ia e taofia tagata mai le mulimuli atu i le Alii. Ina ia “faitauina i latou i totonu o le aiga o Isaraelu” (1 Nifae 14:2) o lona uiga o le faitauina faatasi ma le nuu o le feagaiga a le Alii.

  • Aisea e taua ai le avea ma nisi o le nuu o le feagaiga a le Alii? (Ina ia maua ai faamanuiaga o le feagaiga faa-Aperaamo [tagai i le MF&F 132:30–31].)

  • O le a le uiga o le “faalogo atu i le Tamai Mamoe a le Atua”?

  • Mai taui uma mo le usiusitai ua lisiina i luga o le laupapa, o fea e sili ona taua ia te oe? Aisea?

  • O anafea na e faalogo atu ai i le Alii ma vaaia Ana faamanuiaga i lou olaga? (Faamanatu i tamaiti aoga faapea e le manaomia ona latou faasoa maia aafiaga ia e sili ona patino ia i latou lava, pe le tatau ona faalauaiteleina.)

I se isi vaega o le laupapa, tusi ai le ata lenei:

Ata
If Arrows

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 14:5–7. Fai atu i le vasega e vaavaai mo (1) faamanuiaga e oo mai ia i latou o e salamo, ma (2) taunuuga le lelei e oo mai ia i latou o e faamaaa o latou loto. Faauma le ata, e pei ona sa outou faia i le gaoioiga faatoa uma atu. (Afai e salamo tagata, “o le a lelei ia te i latou” [1 Nifae 14:5] ma o le a latou mauaina “le filemu ma le ola e faavavau” [1 Nifae 14:7]. Afai e faamaaa e tagata o latou loto, o le a latou “fano” [1 Nifae 14:5] ma “aumai ai latou i lalo i le faatagataotauaina” ma le “faafanoga” [1 Nifae 14:7].)

A o tali mai tamaiti aoga, atonu e manaomia lou faamalamalama atu faapea o le “galuega tele ma le ofoofogia” ua taua i le 1 Nifae 14:7 e faasino i le toefuataiga o le perisitua, le talalelei, ma le Ekalesia a le Alii i aso e gata ai.

  • E faapefea ona avea Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma “galuega tele ma le ofoofogia” ia te oe? O faapefea ona aumai ai ia te oe le filemu? O faapefea ona aumai ai ia te oe le faamoemoe mo le ola e faavavau?

Mafaufau e tuuina atu i tamaiti aoga se taimi e mafaufau loloto ai e aunoa ma se leo, po o fea le ala ua faaalia i luga o le laupapa o loo latou tulituliloaina. Molimau atu faapea o le usitaiaina o le Alii ma le salamo ai i a tatou agasala, e taitai atu ai i faamanuiaga silisili. Atonu foi e te manao e molimau atu faapea o le faamaaaina o o tatou loto faasaga i le Alii ma Lana Ekalesia, e taitai atu ai i le faatagataotauaina ma le faafanoga faaleagaga.

1 Nifae 14:8–17

Ua vaai Nifae i le taua i le va o le Ekalesia a le Tamai Mamoe a le Atua ma le ekalesia tele ma le inosia

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau faapea ua faatoa valaauliaina i latou e tau i se taua.

  • Faamata o le a le mea e te faia e saunia ai mo le taua?

Faamalamalama atu faapea na aoaoina e le agelu Nifae e uiga i se taua tele o le a faatinoina i aso e gata ai.

Valaaulia ni tamaiti aoga se toatolu e feauauai i le faitauina leotele o le 1 Nifae 14:9–11. Fai atu i le isi vaega o le vasega e saili vaega e lua o loo fetauai. (Atonu e te manao e faamanatu i tamaiti aoga faapea o le ekalesia tele ma le inosia, ua faaalia i soo se tagata taitoatasi, po o se vaega e taitaieseina tagata mai le Atua ma Ana tulafono.)

  • O a upu ma faaupuga o loo faaaogaina e faamatala ai le “ekalesia tele ma le inosia”?

  • E tusa ai ma le faaaliga a Nifae, o fea o le a maua ai le “ekalesia tele ma le inosia” i aso mulimuli?

Fai atu i nisi tamaiti aoga se toatolu e feauauai i le faitauina leotele o le 1 Nifae 14:12–14. Valaaulia le vasega e vaavaai mo mafuaaga e mafua ai ona mafai ona tatou maua le faamoemoe e uiga i le lumanai.

  • E tusa ai ma le 1 Nifae 14:12, o fea le ekalesia o le a toatele atu tagata e i ai?

  • Aisea o le a sili atu ai ona toaitiiti tagata o le Ekalesia a le Tamai Mamoe, nai lo le ekalesia tele ma le inosia?

  • E tusa ai ma le 1 Nifae 14:13, mo le a le faamoemoega o le a faapotopotoina faatasi ai e le ekalesia tele ma le inosia tagata e toatele?

Molimau atu faapea ua tatou auai i le taua lea ua faamatalaina e Nifae—o se taua faaleagaga o aso e gata ai faasaga i le tiapolo. I le avea ai ma tagata auai o le Ekalesia a le Tamai Mamoe, ua sili atu ona toaitiiti i tatou, ma tatou te manaomia le fesoasoani pe afai e ao ona tatou manumalo faasaga i au a le tiapolo.

  • O le a le mea ua outou faitau i ai i le 1 Nifae 14:14 lea e aumaia ia te outou le faamoemoe?

Faamamafa atu faapea o folafolaga ua tuuina mai i totonu o nei mau, e faatatau faapitoa lava ia i latou o e osia ma tausia feagaiga ma le Alii. Faamanatu i tamaiti aoga faapea, ua uma ona latou osia se feagaiga faapapatisoga ma le Alii. Ia tata’i atu mafaufau o tamaiti aoga i le faaupuga “faaauupegaina i latou i le amiotonu ma le mana o le Atua” o loo i totonu o le 1 Nifae 14:14.

  • O le a le uiga ia te oe o le faaupuga, “faaauupegaina i le amiotonu ma le mana o le Atua”?

  • O a auala e mafai ai ona avea ai le “faaauupegaina i le amiotonu ma le mana o le Atua” faapei o le i ai o le ufifatafata ma auupega i a tatou taua faasaga i le tiapolo?

  • O anafea na e lagonaina ai faapea ua “faaauupegaina oe i le amiotonu ma le mana o le Atua”? Na faapefea ou lagona?

Fai atu i tamaiti aoga pe faapefea ona latou otootoina le savali o loo i le 1 Nifae 14:1–14. Ia mautinoa ua latou malamalama faapea afai tatou te ola amiotonu ma tausia a tatou feagaiga, o le mana o le Atua o le a fesoasoani ia i tatou e manumalo ai i le tiapolo.

Valaaulia tamaiti aoga e iloilo o latou olaga ma mafaufau po o a mea atonu e tatau ona latou faia ina ia sili atu ai ona faaauupegaina i le amiotonu. Ia uunaia i latou e faatino soo se uunaiga lava latou te mauaina. Faamautinoa atu ia i latou faapea, a o latou tumau i le faatuatua, o le a latou mauaina le avanoa e ulufale atu ai i malumalusa paia ma osia isi feagaiga ma le Alii. O folafolaga ma feagaiga latou te osia iina, o le a aumaia ai le mana tele ma le puipuiga i o latou olaga.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le1 Nifae 14:3–4. Fai atu i se isi tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 14:15–17.

  • O le a le mea o le a tupu i le ekalesia tele ma le inosia?

  • O le a le taunuuga mulimuli o le taua i le va o le Ekalesia a le Tamai Mamoe (le malo o le Atua) ma au a le tiapolo?

  • E mafai faapefea e le iloaina o le taunuuga o lenei tauiviga ona fesoasoani ai ia te oe?

Faitau atu i le vasega le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“O i tatou [tagata o le Ekalesia] o se fuainumera laitiiti lea pe a faatusatusa atu i le faitau piliona o tagata o le lalolagi. Ae, o i tatou lava o tagata ua tatou i ai, ma ua tatou iloa mea tatou te iloa, ma e tatau ona tatou o atu ma talai atu le talalelei.

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“O loo faamanino mai e le Tusi a Mamona o le a le mafai ona sili i fuainumera. Ae, ua ia i tatou le pule o le perisitua [tagai i le 1 Nifae 14:14]. …

“E mafai, ma i le taimi e tatau ai, o le a tatou uunaia tagata uma. O le a iu ina iloa pe o ai i tatou, ma le pogai ua avea ai i tatou ma ituaiga tagata ua tatou i ai. Atonu e foliga mai e leai se faamoemoe, ua matuai faigata lava, ae, e le gata ina mafai ona e mautinoa lava o le a tatou manumalo i le taua ma Satani” (“O Le Mana o le Perisitua,” Ensign po o le Liahona, Me 2010, 7).

Faamautinoa atu i tamaiti aoga faapea o le malo o le Atua o le a manumalo i aso mulimuli. Faaali atu le talitonuga faapea e mafai ona latou faalagolago i le Atua, ma faapea o Lona mana o le a faatoilaloina le amioleaga uma. Uunai i latou ina ia avea ma malosiaga mo le lelei i le faaaafiaina o isi.

1 Nifae 14:18–27

Ua vaai Nifae ia Ioane le Tali Faaaliga

Tusi fesili nei i luga o le laupapa:

O le fea o Aposetolo e Toasefululua a le Faaola na vaai i ai Nifae i le faaaliga?

O le a le mea o le a tusi faatatau i ai lenei Aposetolo?

Aisea na poloaiina ai Nifae ina ia aua ne’i tusiaina le vaega na totoe o lana faaaliga?

Valaaulia tamaiti aoga e faitau lemu le 1 Nifae 14:18–27. Ona talanoa lea faapuupuu i tali o fesili o loo i luga o le laupapa.

Faamalamalama atu faapea o nei fuaiupu e faasino, i se vaega itiiti, i tusitusiga a Ioane i le tusi o Faaaliga. O se autu tele o lena tusi o le faapea o le a manumalo le Atua i au a le tiapolo. Faapei o Ioane, sa vaaia foi e Nifae se faaaliga o le iuga o le lalolagi, ae sa poloaiina o ia ina ia aua le faamaumauina, ona o Ioane sa tuuina atu i ai le tiutetauave ina ia faia lena mea. Pe a lava le taimi, atonu e te faaiuina le lesona faatasi ma se talanoaga puupuu e uiga i le auala e galulue faatasi ai le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona e “faatuina le upu moni” o le tasi ma le isi ma avea ma “tasi” (1 Nifae 13:40–41).

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

1 Nifae 14:7. “O Se Galuega Tele ma le Ofoofogia”

Ua faamatalaina e tusitusiga paia le Toefuataiga o le talalelei ma le faatulagaga o le Ekalesia o se “galuega tele ma le ofoofogia” (1 Nifae 14:7;3 Nifae 21:9). I lenei faaaogaaga, o le upu tele o lona uiga o le taua ma aoga, a o le ofoofogia o lona uiga o le matagofie ma ofo ai. O le galuega o loo tautala i se faatinoga po o le faataunuuga.

1 Nifae 14:14. “Faaaupegaina i le amiotonu ma le faatasi ma le mana o le Atua”

Na faamalamalama mai e Elder Neal A. Maxwell, o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le auala e mafai ai e i tatou ona avea ma e ua“faaauupegaina i le amiotonu ma le mana o le Atua” (1 Nifae 14:14):

“O lea ia tatou vaai ia i tatou lava. Ua tau mai e tusitusiga paia se iloiloga vave ma le faatupuina o le faaleagaga ma le toatele o le Ekalesia—ae muamua mai nei mea uma le taimi o le a ‘faaauupegaina ai i le amiotonu ‘tagata o le Atua’—e le o ni auupega o se taua—ma le taimi e sasaa mai ai le mamalu o le Alii ia i latou (1 Nifae 14:14; tagai foi i le 1 Peteru 4:17; MF&F 112:25). Ua finagalo le Alii ina ia i ai ni tagata ua tofotofoina, mama, ma faamaonia (tagai i le MF&F 100:16; 101:4; 136:31), aua, ‘e leai se mea e finagalo i ai le Alii lou Atua i lona loto e faia na te le faia’ (Aperaamo 3:17)” (“Aua o le a Ou Taitaiina Outou,” Liahona, Iulai 1988, 9).

“Ua i ai i tagata o le Ekalesia se faamoemoe ia latou tausia uso ma tuafafine. Sa vaai i ai Nifae. E i ai le aso, ana upu ia, ‘o le a faalaeiau ai i le amiotonu ma le mana o le Atua i le mamalu tele,’ tagata ‘faasalalauina o le feagaiga a Iesu, i luga o le fogaeleele.’(1 Ni.14:14.) O le a faataunuuina lena mea, pe a oo ina toatele tagata o le Ekalesia e avea ma tagata paia ma amio paia atili” (“Salamo,” Liahona, Ian. 1992, 37).

Lolomi