Potutusi
Lesona 111: Helamana 10


Lesona 111

Helamana 10

Faatomuaga

O le faamasinoga e iloa ai po o ai na fasiotia le faamasino sili, sa faamutaina ina ua faamaonia le faaaliga a Nifae e uiga i le fasioti tagata. O le sao mai le faasalaina ona o tuuaiga sese sa faatūtū atu ia te ia, sa amata ai ona savali Nifae i le fale. Sa mafaufau loloto o ia i mea sa faaali atu e le Alii ia te ia, lagona faanoanoa ona o le amioleaga o le nuu. I lenei taimi o le manatunatu loloto ma le faanoanoa, sa ia faalogoina ai le siufofoga o le Alii. Sa faamanuiaina o ia e le Alii i le mana o faamauga ma poloaiina o ia e faaauau ona tala’i atu le salamo i le nuu. Sa vave lava ona usitai Nifae i le poloaiga a le Alii.

Fautuaga mo le Aoaoga

Helamana 10:1–11

Maua e Nifae le mana o faamauga

Faamanatu atu i tagata o le vasega, o le faaaliga a Nifae e uiga i le fasiotiga o le faamasino sili, o loo tusia i le Helamana 8–9. Fai atu i tamaiti e vaai faalemafaufau ia i latou lava i le tulaga o Nifae, i le faatoa uma ai lava ona faaali atu ia te ia o le tagata sa fasiotia le faamasino sili.

  • O a ni ou lagona o i ai? O a ni uiga faaalia e te faamoemoe e faaali atu e isi tagata?

  • O le a se tala e te fia fai atua i tagata?

  • O le a sou lagona pe afai e le amanaia oe e tagata ma tuua na o oe?

Faamatala atu ina ua uma ona taumamaina i le fasiotiga o le faamasino sili, sa amata ona toe foi atu Nifae i le fale. Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Helamana 10:1–3, ma fai atu i le vasega e vaai mo le mea sa fai e Nifae a o savali atu o ia i le fale. Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti e faailoga le upu manatunatu loloto o loo ta’ua i nei fuaiupu.

  • Aisea na “faanoanoa” ai Nifae?

  • O le a le mea na tupu a o manatunatu loloto Nifae? (Sa oo mai ia te ia le siufofoga o le Alii.) O le a le sootaga i le va o le manatunatu loloto ma le mauaina o faaaliga?

A o tali mai tagata o le vasega, fesoasoani ia latou iloa le mataupu faavae lenei: O le manatunatu loloto i mea a le Atua e saunia ai i tatou e maua faaaliga. Atonu e te manao e tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa.

Fai atu i tagata o le vasega pe mafai ona latou mafaufau i ni tala i tusitusiga paia po o le talafaasolopito o le Ekalesia, i se taimi na maua ai e tagata faaaliga o se taunuuga o le manatunatu loloto i mea a le Alii. (O faataitaiga e aofia ai Nifae le atalii o Liae, o lē sa maua se faaaliga ina ua manao e vaai i mea sa vaai i ai lona tamā ma “manatunatu loloto ai i [lona] loto” [tagai i le1 Nifae 10:17; 11:1]; Iosefa Samita, o lana Uluai Faaaliga lea sa oo mai ina ua uma ona ia “mafaufau … pea lava pea” i le Iakopo 1:5 [tagai i le Iosefa Samita —Talafaasolopito 1:11–17]; ma Iosefa F. Samita, o lē sa mauaina le faaaliga o le togiolaina o e ua maliliu ina ua uma ona manatunatu loloto ma mafaufau i afioga a le Alii [tagai i le MF&F 138:1–6, 11].)

  • O le a se taimi sa fesoasoani ai le manatunatu loloto ia te oe e te maua ai faaaliga patino? (Atonu e te manao e ta’u atu o le mauaina o faaaliga patino e le masani ona tulaga ese e pei o nisi o faataitaiga i tusitusiga paia. O aafiga faafaaaliga e masani lava o taimi o le faamalamalamaina faafuasei, e pei o se taimi pe a faafuasei ona tatou malamalama i se mea sa faigata muamua ia i tatou.)

  • O a nisi o taimi po o tulaga o le a faapitoa ona talafeagai ai le manatunatu loloto i mea a le Alii? (O faataitaiga o taimi faapena e aofia ai le faagasologa ma le maea ai o le sauniga faamanatuga, a o le’i faia ma le pe a uma foi tatalo faaletagata lava ia, suesuega o tusitusiga paia, pe a uma ona matamata pe faalogologo i konafesi aoao, a o anapogi, a o auauna ai i le malumalu, ma a o faamamaluina le Alii i le Sapati.)

Ia mautinoa e faaavanoa e le aunoa e tagata o le vasega ni taimi e manatunatu loloto ai. Ia fautua atu ia latou tusia i lalo lagona latou te maua pe a latou manatunatu loloto.

Ina ia saunia tagata o le vasega e faaauau le suesueina o le mea na oo ia Nifae, fai atu ia i latou e vaai faalemafaufau e faapea o le a o ese o latou tuaoi mo se taimi ma e manaomia se tagata e vaaia lo latou fale ma meatotino.

  • O le a lou manatu, o le a le ituaiga tagata o le a manao lou tuaoi e vaaia lo latou fale?

  • Mata e faapefea ona e faaali atu i ou tuaoi ua e saunia e tuuina atu ia te oe se na ituaiga o tiutetauave?

Fai atu i tagata o le vasega e faitau filemu le Helamana 10:4–5, ma vaavaai mo mafuaaga na tuuina mai ai e le Alii ia Nifae ia faamanuiaga ma tiutetauave e tele. (Atonu e manaomia lou faamatala atu o lele faavaivai o lona uiga o le le vaivai po o le filiga.) Fai atu i tagata o le vasega e faasoa mai mea na latou maua.

  • E faapefea ona faaalia i auaunaga le faavaivai e mafai e le Alii ona tuuina mai ia i tatou faamanuiaga ma tiutetauave?

  • E mafai faapefea i le mulimuli ai i le faataitaiga a Nifae o le le fefe i tagata ona fesoasoani ia i tatou e saunia ai mo le tiutetauave i le malo o le Alii?

  • O le a le uiga ia te oe o le fuaitau “sa e le sailia lou lava ola”?

Tusi le mea lenei i luga o le laupapa: E tuuina mai e le Alii ia i tatou faamanuiaga ma tiutetauave pe a tatou . … Fai atu i tagata o le vasega pe faapefea ona latou faaumaina le faamatalaga lenei, e faavae i luga o mea ua latou aoaoina e uiga ia Nifae i le Helamana 10:4–5. O se tasi o auala e ono faamaea ai e tagata o le vaega le faamatalaga e faapenei: E tuuina mai e le Alii ia i tatou faamanuiaga ma tiutetauave pe a tatou faamuamua Lona finagalo nai lo o tatou lava loto. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e tusi lenei upumoni i totonu o a latou tusitusiga paia po o tusigamanatu po o api talaaga mo suesuega o tusitusiga paia.

Fai atu i tagata o le vasega e manatunatu loloto i fesili nei ma tusi a latou tali i se tasi o ia fesili:

  • O le a se mea na e faia i lou olaga lata mai nei e faaali atu ai i le Alii o Lona finagalo e sili atu le taua nai lo o lou lava [manao]?

  • O le a se vaega e tasi o lou olaga e sili atu ai lou sailia o le finagalo o le Alii?

Molimau atu e uiga i le naunau o le Alii e tuuina mai ia i tatou le anoano o faamanuiaga a o tatou sailia Lona finagalo ma tausi Ana poloaiga.

Fai atu i tagata o le vasega e faitau filemu le Helamana 10:5–7, ma vaavaai mo faamanuiaga ma tiutetauave na tuuina mai e le Alii ia Nifae. A o faitau le vasega, tusi mea nei i luga o le laupapa:

Fuaiupu 5

Fuaiupu 6

Fuaiupu 7

Fai atu i ni nai tamaiti e tusi i luga o le laupapa, i autafa o le numera o le fuaiupu, ia faamanuiaga sa tuuina mai e le Alii ia Nifae.

Ia faamamafa atu o se tasi o faamanuiaga sa tuuina atu e le Alii ia Nifae o le mana o faamauga. Ona tusi lea o upumoni nei i luga o le laupapa: O le mana o faamauga e fusifusia ma tatalaina i le lalolagi ma i le lagi. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e tusi lenei upumoni i totonu o a latou tusitusiga paia i autafa o le Helamana 10:7.

Fai atu i tagata o le vasega pe latou te iloa ni isi e ese mai ia Helamana o le sa tuuina atu i ai le mana o faamauga. A uma ona tali mai tamaiti, atonu e te manao e fai atu ia i latou e faafesootai le Helamana 10:7 i mau nei: 1 Tupu 17:1 (Elia); Mataio 16:15–19 (Peteru); Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:46 (Iosefa Samita).

Faamatala atu o ki o lenei lava mana e tasi o loo umia i le taimi lenei e le Peresitene o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. E faapei o Nifae, sa auauna atu foi ma le le faavaivai Peresitene o le Ekalesia ma faaalia ai e mafai foi e le Alii ona tuuina mai ia i latou faamanuiaga ma tiutetauave maoae. E tele ina tatou ta’ua le mana o faamauga e faatatau i le faamauina o aiga e ala i sauniga o le malumalu.

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama lelei i le mana o faamauga, fai atu i se tamaitiiti e faitau le faamatalaga lenei mai ia Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Russell M. Nelson

“O malumalu, sauniga, feagaiga, faaeega paia, ma faamauga ua toefuataiina mai, i le tulaga tonu lava e pei ona valoia. O sauniga o le malumalu ua tuuina mai mo le toe faatasia ma le Alii ma faamau faatasi ai aiga e faavavau. O le usiusitai i feagaiga paia na osia i totonu o malumalu tatou te agavaa ai mo le ola faavavau—o le meaalofa silisili lena a le Atua i le tagata”” (“Ia Saunia Mo Faamanuiaga o le Malumalu,” Liahona, Oke. 2010, 42).

  • O a ni auala ua faamanuiaina ai oe e le malamalama e faapea, e mafai ona toe faatasia aiga e faavavau?

  • E mafai faapefea ona e sailia faamanuiaga o le mana o faamauga i le lumanai? (O tali e ono aofia ai le, e mafai e tagata o le vasega ona saunia mo faaipoipoga i le malumalu ma e mafai ona latou faia i le taimi nei galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga, ma o le a mafai ai ona faamauina i latou i o latou tuaa ua maliliu.)

Faasoa atu ou lagona e uiga i faamanuiaga o le mana o faamauga ma le taua o le mauaina o sauniga o faamauga i le malumalu.

Helamana 10:12–19

Sa usitai Nifae i le poloaiga a le Alii e talai atu le salamo i tagata

Fai atu i tagata o le vasega pe sa i ai se taimi sa latou faatuai ai le faiga o se mea sa faatonuina i latou e fai. (O faataitaiga e ono aofia ai le tolopoina o le faaumaina o se galuega i le fale po o se meaaoga i le aoga po o le galuega.)

  • O le a se savali tatou te ono auina atu i isi pe a tatou tolopoina se mea sa latou fai mai ai ia i tatou?

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Helamana 10:11–12. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le auala sa tali atu ai Nifae ina ua poloaiina o ia e le Alii e talai atu le salamo i tagata.

  • O le a le mea tatou te faaali atu i le Alii pe a tatou tali vave atu i Ana fautuaga ma poloaiga?

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Helamana 10:13–14. Ona fai atu lea i se isi tagata e faitau leotele le Helamana 10:15–17.

  • O a ni mea o aoao mai ia i tatou e le faataitaiga a Nifae i nei fuaiupu?

  • Na faapefea ona fesoasoani le Alii ia Nifae?

Fesoasoani i tagata o le vasega ia iloa ona o le faamaoni o Nifae, sa puipuia ma faamanuiaina ai o ia e le Alii i le mana tele. Sa naunau Nifae e faataunuu le misiona sa tuuina atu e le Alii ia te ia.

  • E mafai faapefea ona faaali atu lou naunau e auauna i le Alii?

Uunaia tagata o le vaega e saili mo ni auala e faamuamua ai le finagalo o le Alii nai lo o latou lava loto ma ia usitai vave. Molimau atu i faamanuiaga e oo mai pe a tatou usitai i le Alii.

Iloiloga o le Mau Tauloto

O le umi o lenei lesona e ono maua ai se taimi mo le gaoioiga o le toe faamanatuina o mau tauloto o loo i lalo.

Tofi tamaiti taitoatasi ia tofu ma fuaiupu o mau tauloto nei e faitau filemu: 1 Nifae 3:7; 2 Nifae 2:27; 2 Nifae 31:19–20; Mosaea 2:17. Fai atu i tagata o le vasega e faitau le fuaitau sa tofi atu ia i latou ma mafaufau pe faapefea ona faatatau ia Nifae ma lana galuega e pei ona tusia i le Helamana 10. A mavae sina taimi, valaaulia ni nai tamaiti e tali atu.

Lolomi