Potutusi
Lesona 139: Mamona 5–6


Lesona 139

Mamona 5–6

Faatomuaga

Na valoia e Mamona faapea o lana faamaumauga o le a oo mai i aso e gata ai e faatauanau ai i latou e faitau i ai, o Iesu o le Keriso. Na ia fautuaina i latou o le a faitau i le talafaamaumau ia salamo ma saunia mo lo latou lava faamasinoga i luma o le Atua. I totonu o ona lava tagata, na toe mafaufau ai Mamona i lana faamavaega i le avea ai ma taitaiau i le autau a Nifae, ma lotomalie ai e toe taitai i latou i le taua. Ae ui i lea, na mumusu tagata e salamo, ma na tulia i latou e sa Lamana seia oo ina faaumatia uma le nuu o sa Nifae. A o vaai atu Mamona i lenei vaaiga o le oti ma le faaumatiaga, na ia aue i le pau o lona nuu ma lo latou le naunau e toe foi mai ia Iesu Keriso.

Fautuaga mo le Aoaoga

Mamona 5:1–9

Na filifili Mamona e toe taitai le autau a sa Nifae, ae na manumalo sa Lamana

Tau atu se mala faanatura lena na avea o se taufaamatau i lo outou eria—mo se faataitaiga, se mafuie, galulolo, sasao o se maugamu, po o se afa. Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau faapea na lapataia i latou e uiga i lenei mala faalenatura o le a oo mai i lo latou nuu i ni nai aso.

  • O fea o le a outou liliu i ai mo se fesoasoani?

Faamanatu i tamaiti aoga na feagai sa Nifae ma se tulaga matautia faapena, ae o lo latou mala o loo faamalumalu mai sa faaleagaga. Faamanatu atu foi i tamaiti aoga faapea na feagai sa Nifae ma le taua ma ona o lo latou amioleaga, na musu ai Mamona e taitai a latou autau (tagai Mamona 3:16).

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mamona 5:1–2. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai po o ai na talitonu i ai sa Nifae e mafai ona laveaiina i latou mai o latou puapuaga.

  • E ui lava e moni e mafai e Mamona ona taitai sa Nifae i se taua, ae aisea na talitonu ai Mamona o le a le laveaiina tagata mai o latou puapuaga?

  • O a mea e mafai ona tatou aoao mai le Mamona 5:1–2 po o fea tatou te liliu muamua i ai mo se fesoasoani i o tatou puapuaga? (E tatau ona tatou liliu muamua i le Atua, o le o le a tali ia i latou e salamo ma valaau ia te Ia mo le fesoasoani i o latou puapuaga?)

Aotele le Mamona 5:3–7 e ala i le faamatalaina faapea i lalo o le taitaiga a Mamona, na tetee atu sa Nifae i nai osofaiga sosoo a sa Lamana. Ae sa oo lava ina “soli i lalo o o latou vae tagata sa Nifae” (Mamona 5:6). A o solomuli sa Nifae, o i latou na le mafai ona sosola vave, na faaumatia.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le Mamona 5:8–9. Fai atu i le vasega e vaavaai mo mafuaaga na le tusia ai e Mamona se tala atoa o mea na ia vaaia.

  • Aisea na taofia ai Mamona mai le tuuina atu o se tala atoa o le mea na ia molimauina?

Mamona 5:10–24

Na faamatalaina e Mamona faapea o le faamoemoega o le talafaamaumau o le Tusi a Mamona o le faatauanauina o tagata ia talitonu ia Iesu Keriso

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mamona 5:10–11. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai se upu na faaaoga faatolu e Mamona e faamatala ai lagona o tagata i aso e gata ai ao latou aoao e uiga i le pau o le nuu o sa Nifae. (Na ia fai mai o le a tatou “faanoanoa.”)

  • O le a se mea faanoanoa e te maua i lenei tala?

Ia faagauai mai manatu o tamaiti aoga i le faamatalaga a Mamona i le Mamona 5:11 faapea a na salamo lona nuu, semanu ua mafai “ona opoina i latou i aao o Iesu.”

  • O le a sou manatu i le uiga o le “opoina i latou i aao o Iesu”? (Atonu e te manao e tau atu faapea o le upu opoina o lona uiga o le taofi mau po o le saogalemu po o le fusi mai.)

  • O le a le mea ua aoaoina ai i tatou e lenei fuaitau e uiga i le taunuuga o lo tatou lava salamo? (Fesoasoani i tamaiti aoga e faailoa le mataupu faavae lenei: E ala i le salamo, e mafai ona tatou “opoina i latou i aao o Iesu.”Tusi lenei mataupu faavae i le laupapa.)

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama atili i lenei mataupu faavae, valaaulia se tasi o i latou e faitau le saunoaga lenei a Elder Kent F. Richards o le Fitugafulu:

“O i latou uma lava e o mai e mafai ona ‘opoina i latou i aao o Iesu.’ [Mamona 5:11.] E mafai ona faamaloloina agaga uma i Lona mana. E mafai ona faamalieina ia tiga uma. E mafai ona tatou ‘maua le malologa o o [tatou] agaga’ ia te Ia. [Mataio 11:29.] Atonu o le a le vave suia o tatou tulaga i la le tino, ae e mafai ona faaumatia o tatou tiga, mafatiaga, ma le fefe i Lona filemu ma le pulupasama faamalolo” (“O Le Togiola e Aofia ai Tiga Uma,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 16).

Valaaulia tamaiti aoga e tusi se tali i se tasi o fesili nei i le api po o le api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia. (Atonu e te manao e tusi nei fesili i le laupapa pe faitau faagesegese ina ia mafai ona tusi e tamaiti.

  • O anafea na e lagona ai ua “opoina i aao o Iesu”?

  • O le a se mea e mafai ona e fai ina ia sili atu ona maua atoa ai le faamafanafanaga, puipuiga, ma le faamagaloga a le Alii?

Faamatala atu o le Mamona 5:12–13 o loo i ai le valoaga a Mamona faapea o ana tusitusiga o le a natia ona oo mai lea ina ia faitauina e tagata uma. Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa Mamona 5:14–15, ma vaai mo le mea na faamoemoe le Alii i tusitusiga a Mamona e faia mo tagata i aso e gata ai. Atonu e te manao e fautuaina tamaiti aoga e faailoga fuaitau e taua ia i latou.

  • E tusa ai ma le Mamona 5:14–15, o a faamoemoega o le Tusi a Mamona? (Ia mautinoa ia faamatala e tamaiti aoga faapea o le Tusi a Mamona na tusia e faatauanau ai tagata uma o Iesu o le Keriso, ia fesoasoani i le Atua ia faataunuu Ana feagaiga ma le aiga o Isaraelu, ma ia fesoasoani i e tupuga mai ia sa Lamana ia talitonu atoatoa i le talalelei.)

A o tali mai tamaiti aoga faapea o tusitusiga a Mamona ua faamoemoeina e faatauanau ai tagata o Iesu o le Keriso, faasoa atu lau molimau e uiga i lenei mea faapea o le faamoemoega autu lea o le Tusi a Mamona.

  • O a auala e faamanuiaina ai e lenei faamoemoega o le Tusi a Mamona i latou e faitau i ai?

  • Na faapefea ona fesoasoani lau suesuega o le Tusi a Mamona ia sili atu ai lou talitonu atoatoa ma alofa ia Iesu Keriso?

Tau atu o loo fesoasoani i le taimi nei le Tusi a Mamona i le toatele ia salamo ma ia “opoina i latou i aao o Iesu” ae o loo tele pea tagata o e mumusu e talitonu ia Keriso.

I le laupapa i tafatafa o le mataupu faavae e uiga i le salamo na e tusia muamua i le lesona, tusi ai mea nei: Afai tatou te mumusu e salamo … Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le Mamona 5:16–19, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo taunuuga o le mumusu o sa Nifae e salamo. Fai atu i tamaiti aoga e faaaoga mea na latou mauaina i nei fuaitau e faatumu ai fuaiupu i le laupapa. A o latou tali mai, e mafai ona e fai atua nisi o nei fesili e fesoasoani ai ia i latou e malamalama ai i upu ma fasifuaitau i fuaiupu:

  • O le a sou manatu i le uiga o le “e aunoa ma Keriso ma le Atua i le lalolagi’? (Mamona 5:16). (O tali e ono aofia ai faapea o lona uiga o le ola e aunoa ma le faatuatua ia Iesu Keriso po o le Tama Faalelagi ma aunoa ma le uunaiga ma le taitaiga mamana.)

  • O le aputi o se pa’u manifi i le pito i fafo o le fatusaito. Pe a seleseleina le saito, e lafoai le aputi. O le a sou manatu i le uiga o le fuaitau “fetulinai solo i latou e pei o aputi i luma o le matagi”? (Mamona 5:16).

  • Pe faapei le i ai i luga o se vaa e le mafai ona faafolau pe uli pe leai foi se taula? (Tagai Mamona 5:18.) E faapefea ona tutusa lenei tulaga ma le tulaga o sa Nifae?

  • O a mea ua aoaoina ai i tatou e upu a Mamona e uiga ia i latou e mumusu e salamo? (O tali a tamaiti aoga e tatau ona faamatalaina ai faapea o le musu e salamo e iu i le le maua o le taitaiga mai le Alii. Faauma le fuaitau i le laupapa e ala i le tusia o le mea moni lenei: Afai tatou te mumusu e salamo, o le a aluese le Agaga ma o le a tatou le maua le taitaiga a le Alii.)

Fai atu i tamaiti e mafaufau loloto le leoa pe o faapefea ona latou vaaia lenei mataupu faavae i o latou olaga po o olaga o isi.

Valaaulia tamaiti aoga e iloilo vave le Mamona 5:11, 16–18 ma mataupu faavae e lua na e tusia i le laupapa.

  • I au lava upu, e faapefea ona e faamatalaina le eseesega i le va o le iuga o le salamo faamaoni ma le iuga o le musu e salamo?

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le Mamona 5:22–24, ma vaavaai mo le mea na manao Mamona i tagata i aso e gata ai ia faia. Atonu e te manao e fautuaina tamaiti aoga e faailoga mea ua latou maua.

Molimau atu i le moni o mataupu faavae eseese e lua i le laupapa.

Mamona 6

Ua faamatalaina e Mamona le taua mulimuli a sa Nifae ma faavauvau i le faatafunaga o lona nuu

Fai atu fesili nei:

  • Mata o le a sou lagona i le oti o se e pele na faamaoni i le Atua i lona olaga atoa?

  • Mata o le a sou lagona i le oti o se e pele na le usitai i poloaiga a le Atua i lona olaga atoa?

Faamatala atu na lagona e Mamona le faanoanoa tele i le oti o ona tagata uma ona sa ia iloa e lei saunia i latou e fetaiai ma le Atua. Aotele le Mamona 6:1–6 e ala i le faamatalaina faapea na faatagaina e sa Lamana ia sa Nifae e faapotopoto i le laueleele o Kumora mo le taua. Ua toeaina Mamona, ma na ia iloa o le “taua faaiu lea a [lona] nuu” (Mamona 6:6). Na ia tuuina atu ni nai talafaamaumau paia i lona atalii o Moronae, ma na ia natia isi talafaamaumau i le Mauga o Kumora. Na ia faamaumauina mea na ia molimauina i le faatafunaga mulimuli o lona nuu. Fai atu i tamaiti e faitau le leoa le Mamona 6:7–15, ma mafaufau pe na faapei lagona o Mamona ao ia tusia nei upu.

  • Aisea i na faatalitali ai sa Nifae i le oti ma le “matau tele”? (Mamona 6:7).

Faitau leotele le Mamona 6:16–22 i tamaiti aoga ao latou mulimuli i le faitauga ia latou tusitusiga paia. Ona fai atu lea ia i latou e tusi i api po o api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia mafaufauga ma uunaiga na oo mai ia i latou ao latou faitau ma faalogo i nei fuaiupu. A uma ua lava se taimi, atonu e te manao e tuu atu ia i latou se avanoa e faasoa mai ai nisi o mafaufauga na latou tusia.

Molimau atu i tamaiti e uiga i le alofa o le Tama Faalelagi, Iesu Keriso, perofeta, taitai, ma matua mo i latou. Fautuaina i latou e faaaoga le faatuatua ia Iesu Keriso ma salamo ia latou agasala ina ia mafai ona “opoina i latou i aao o Iesu” (Mamona 5:11).

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mamona 5:11. “Opoina i latou i aao o Iesu”

Na faamatala e Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua se sootaga i le va o le upu Togiola ma le fuaitau “opoina i latou i aao o Iesu”:

“O uiga mauoa e maua i le suesue i le upu togiola i le gagana a le ituaiga o Semu i le taimi o le Feagaiga Tuai. I le faa-Eperu, o le upu faavae mo le togiola o le kaphar, o se veape o lona uiga ‘ia ufiufi’ po o le ‘ia faamagalo.’ E taulalata atu i ai le upu faa-Arameta ma le faa-Arapi o le kafat, o lona uiga ‘o se opo felatai’—e le taumateina foi le fesootai ma le sauniga feopoai faa-Aikupito. O mau e faatatau i lena opo ua maua lea i le Tusi a Mamona. Ua ta’ua mai e le tasi ‘ua faatauina lo’u agaga e le Atua … ; Ua ou vaai i lona mamalu, ma ua siosiomia a’u e faavavau i aao o lona alofa.’2 Nifae 1:15. O le tasi o loo faaalia mai ai le faamoemoega fiafia o o tatou tagata ina ia ‘opoina i latou i aao o Iesu.’[Mamona 5:11.]” (“O Le Togiola,” Liahona, Ian. 1997, 38, 39).

Mamona 5:16. Pe a aluese le Agaga o le Alii

Na aoao mai Peresitene Harold B. Lee:

“Na faamatalaina e Mamona nisi tagata, o lona nuu, o e na aluese mai ai le agaga o le Alii [tagai 2 Nifae 26:11].… E foliga ua manino mai ia te au o le mea na ia talanoa mai ai e le na o le le maua o le mafutaga po o le meaalofa a le Agaga Paia, ae na talanoa mai o ia e uiga i le malamalama o le upumoni [le Malamalama o Keriso] lena e mafai ona maua e tagata uma e fananau mai i le lalolagi ma o le a le mafai lava ona faaitiitia le tauivi ma le tagata vagana ua ia le mauaina ona o ana lava agasala” (i le Conference Report, Ape. 1956, 108).

Mamona 6:16–22 Aua le teenaina aao mafola o Keriso

Na mafatia Mamona i le feoti o ona tagata ma na faanoanoa ona latou te lei suia o latou ala. Na ia fai mai pe ana faapea latou te tuuese lo latou faamaualuga ma salamo ia latou agasala, semanu o le a olioli i la latou feiloaiga ma le Faaola (tagai Mamona 6:17). Na faamatala e Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili le olioli o le a tatou lagonaina pe afai tatou te saunia e tutu i luma o le Alii i le Faamasinoga:

“Tatou te matuai mananao mo faamanuiaga tupito o le Togiola—ina ia tasi ma Ia, ina ia i ai i lona afioaga paia, ina ia valaauina taitoatasi i igoa a o Ia faafeiloaia i tatou i le aiga ma se laufofoga fiafia, ma talotalo mai ia i tatou ma aao o loo faaloaloa mai ina ia fusia i Lona alofa e le mavae. E maeu le faagaeetia o lenei mea o le a i ai pe afai e mafai ona tatou lagonaina le agavaa e i ai i Lona afioaga! O le meaalofa na tuuina fua mai o Lana taulaga togiola mo i tatou uma taitoatasi e na o le pau lea o le ala e mafai ai ona lava lo tatou faaeaina ina ia tutu atu ai i Ona luma ma vaai atu i Ona fofoga. O le savali laualuga o le Togiola o le alofa atoatoa lea o le Faaola mo i tatou uma taitoatasi. O se alofa e tumu i le alofa mutimutivale, onosai, faapalepale, ma le sili o na mea uma o le faamagalo atu.

“O uunaiga faatiapolo a Satani o le a faaumatiaina soo se faamoemoe o loo ia i tatou ina ia faatoilaloina a tatou mea sese. O le a ia taumafai ina ia tatou lagonaina o loo se i tatou, ma ua leai se faamoemoe. I le faatusatusa atu i ai, na afio ifo Iesu i lalo ia i tatou ma sii a’e tatou i luga. O lo tatou salamo faapea ma le meaalofa o le Togiola, e mafai ai ona tatou saunia ina ia agavaa e tutu atu i Lona afioaga” (“O Le Togiola: O Lo Tatou Faamoemoega Sili,” Liahona, Ian. 2002, 22).

Lolomi