Potutusi
2 Nifae


FAATOMUAGA I Le Tusi Lona Lua a Nifae

Aisea e suesue ai lenei tusi?

O le a fesoasoani le tusi o le 2 Nifae i tamaiti aoga ia malamalama i aoaoga faavae autu o le talalelei, e pei o le Pa’ū o Atamu ma Eva, le Togiola a Iesu Keriso, ma le faitalia. Ma le isi, ua faatumulia lenei tusi i valoaga mai ia Nifae, Iakopo, ma Isaia, o e na avea ma molimau faapitoa o le Faaola. Na latou valoiaina le Toefuataiga o le talalelei i aso e gata ai, le faataapeapeina ma le faapotopotoina o le nuu o le feagaiga a le Atua, le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso, le oo mai o le Tusi a Mamona, ma le Meleniuma. Ua i ai foi i le tusi o le 2 Nifae le faamalamalamaga a Nifae o le mataupu faavae a Keriso ma faaiuina ai i le molimau a Nifae e uiga i le Faaola.

O ai na tusiaina lenei tusi?

Sa tusia e Nifae le atalii o Liae le tusi lenei. Sa avea Nifae ma se perofeta ma o le taitai muamua maoae lea o le nuu o sa Nifae ina ua vavaeeseina mai ia sa Lamana. O ana tusitusiga ua faaalia mai ai na ia iloaina le mana togiola o le Alii (tagai i le 2 Nifae 4:15–35; 33:6) ma manao ai ma lona agaga atoa ina ia aumai le faaolataga i lona nuu (tagai i le 2 Nifae 33:3–4). Ina ia ausia lenei faamoemoega, sa ia aoaoina ai lona nuu ina ia talitonu ia Iesu Keriso ma faatu se malumalu.

O ai na tusi i ai lenei tusi ma aisea foi?

Na tusia e Nifae ma e toatolu ni vaega o tagata sa i lona mafaufau: o e tupuga mai i lona tama, le nuu o le feagaiga a le Alii i aso e gata ai, ma tagata uma i le lalolagi (tagai i le 2 Nifae 33:3, 13). Sa tusiaina le tusi o le 2 Nifae i luga o papatusi laiti a Nifae, ia na mamanuina e le Alii e avea ma se faamaumauga o “auaunaga ma valoaga” a Nifae ma e tupuga mai ia te ia (1 Nifae 19:3–5). I luga o nei papatusi, sa faamaumau ai e Nifae “mea o [lona] agaga, ma le tele o tusitusiga paia ia [na] togitogia i luga o papatusi apamemea.” Sa ia faamalamalama mai na ia tusia “mo le aoaoga ma le manuia o [lana] fanau” (2 Nifae 4:15). Sa ia tautino mai “Ua matou tautalatala e uiga ia Keriso, ua matou olioli ia Keriso, ua matou talai atu Keriso, ua matou vavalo e uiga ia Keriso, ua matou tusitusi foi e tusa ma a matou valoaga, ina ia mafai ona iloa e a matou fanau po o le a le puna e mafai ona latou tepa taulai i ai mo se faamagaloga o a latou agasala” (2 Nifae 25:26). Sa ia faaiuina ana faamaumauga e ala i le valaauliaina o tagata uma ina ia “faalogologo i [ana] upu ma talitonu ia Keriso” (2 Nifae 33:10).

O anafea ma o fea na tusia ai?

Sa amata tusia e Nifae le tala lea na avea ma 2 Nifae pe tusa o le 570 T.L.M., 30 lena o tausaga talu ona ia tuua ma lona aiga ia Ierusalema. Na ia tusiaina a o i ai o ia i le nuu o Nifae (tagai i le 2 Nifae 5:8, 28–34).

O a nisi o vaaiga uigaese o lenei tusi?

E ui o Nifae o le tusitala o le 2 Nifae, ae o le tusi o se tuufaatasiga lea o aoaoga mai puna eseese. E pei ona faaalia i le lisi lenei, o le tele o mataupu i totonu o le tusi o loo aofia ai upusii mai isi perofeta. Ona sa vaai ia Liae, Iakopo, ma Isaia ia Iesu Keriso ma o ni molimau ia te Ia, o lea na faaaofia ai e Nifae nisi o a latou aoaoga i se taumafaiga e faatauanau le au faitau ina ia talitonu ia Iesu Keriso. Na ta’ua foi e Liae ma Iakopo isi perofeta i a la’ua lauga.

O loo ta’ua foi i le tusi o le 2 Nifae le maliu o Liae (tagai i le 2 Nifae 4:12) ma le vaeluaina o le fanau a Liae i nuu e lua—o sa Lamana ma sa Nifae (tagai i le 2 Nifae 5).

Otootoga

2 Nifae 1–4 A o latalata i lona maliu, sa fautua ma faamanuia atu Liae i ana fanau.

2 Nifae 4–8 Ua viia e Nifae le Alii. Ua ia taitaia ē na mulimuli ia te ia i le nuu sa latou faaigoaina ia Nifae. Ua ia faamaumauina aoaoga a Iakopo e uiga i le faataapeapeina ma le faapotopotoina o Isaraelu.

2 Nifae 9–10 Ua aoao atu Iakopo e uiga i le Togiola a Iesu Keriso. Ua ia vavalo foi e uiga i le teenaina e Iutaia o Iesu Keriso ma le faapotopotoina i le lumanai o Iutaia ma Tagata o Nuu Ese i le nuu folafolaina.

2 Nifae 11–24 Ua faailoa e Nifae lona fiafia e molimau atu ia Iesu Keriso. Ua ia sii maia valoaga a Isaia e faatatau i le faataapeapeina ma le faapotopotoina o Isaraelu, le faalotomaualaloina o e faamaualuluga ma amioleaga a o lei oo i le Afio Mai Faalua, ma le soifua mai, misiona, ma le nofotupu o le Mesia i le meleniuma.

2 Nifae 25–27 Ua vavalo Nifae e uiga i le Faasatauroga o le Faaola, Toetu, ma le asiasiga i sa Nifae; le faataapeapeina ma le faapotopotoina o Iutaia; le faafanoga o sa Nifae; le Liliu ese; le oo mai o le Tusi a Mamona; ma le Toefuataiga.

2 Nifae 28–30 Ua lapatai atu Nifae e uiga i le amioleaga i aso e gata ai, faamalamalama atu le matafaioi i le lumanai o le Tusi a Mamona, ma valoia le faapotopotoina o agaga i totonu i le feagaiga.

2 Nifae 31–33 Ua apoapoai mai Nifae ia tatou mulimuli ia Keriso, taumamafa i ana afioga, ma tumau e oo i le iuga. Ua ia molimau mai ua ia tusia afioga a Keriso.

Lolomi