Potutusi
Lesona 28: 2 Nifae 6–8


Lesona 28

2 Nifae 6–8

Faatomuaga

Ina ua faamaumau e Nifae auaunaga a lona nuu, sa ia faaaofia ai ma le lauga e lua aso a lona uso laitiiti o Iakopo. O le lauga o loo maua i le 2 Nifae 6–10, o le lesona muamua lenei o lesona e tolu e faatatau i ai. I le amataga o le lauga, sa faitau atu ai e Iakopo valoaga a Isaia e faatatau i le faataapeapeina ma le faapotopotoina o Isaraelu, ma faaali atu e faapea “o le a faataunuuina e le Alii le Atua ana feagaiga na faia e ia i ana fanau” (2 Nifae 6:12).

Fautuaga mo le Aoaoga

2 Nifae 6

Ua molimau mai Iakopo o le a manatuaina e le Alii Lona nuu o le feagaiga

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa ua fesootai aoaoga a Iakopo i o latou olaga, fai atu ia i latou e mafaufau loloto pe faapefea ona latou tali atu pe a taulimaina ma le le alofa i latou e se uo po o se tagata o le aiga, musu e talitonu i mea sa latou fai atu ai, pe faaali atu e ala i a latou amioga po o uiga ua le toe taua la latou sootaga ia i latou.

Fai atu i tamaiti aoga ia mafaufau lemu i fesili nei:

  • Pe sa e faaali atu ni amioga po o ni uiga faapena i le Alii?

Faamalamalama atu o le 2 Nifae 6–8, tatou te iloa ai le ala e tali mai ai le Alii ia i latou ua liliu ese mai ia te Ia. O loo i ai i nei mataupu ia faamaumauga a Nifae se vaega o se lauga a lona uso o Iakopo. O le vaega o totoe o le lauga a Iakopo o loo faamaumauina i le 2 Nifae 9–10. O nei mataupu o le a talanoaina i lesona e lua e sosoo ai.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 6:3–4 ma le 9:1, 3. Fai atu i le vasega e faailoa mai ni mafuaaga na tuu mai ai e Iakopo lenei lauga.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e galue o se tusiupu. Fai atu ia te ia e tusi le ulutala O Faamoemoega o le Lauga a Iakopo i luga o le laupapa. Ona fai atu lea i tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou mauaina i fuaiupu ia faatoa uma ona faitauina. Tuu atu i le tusiupu e tusi a latou tali i lalo o le ulutala. Fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa na aoaoina e Iakopo lona nuu mo le “manuia o o [latou] agaga” (2 Nifae 6:3). Sa ia manao e fesoasoani ia i latou ia “viia le suafa o lo [latou] Atua” (2 Nifae 6:4), “ia iloa e uiga i feagaiga a le Alii” (2 Nifae 9:1), ma “olioli, ma faaea i luga o [latou] ulu” (2 Nifae 9:3). Faamautinoa o loo aofia nei faamoemoega i le lisi a tamaiti aoga. Fautua atu faapea a o suesue e tamaiti aoga le lauga a Iakopo, atonu e mafai ona latou tagai mo aoaoga ia e fesoasoani e faataunuu nei faamoemoega.

Kopi le faasologa o taimi lenei i luga o le laupapa: (Atonu e te manao e kopi a o lei amataina le vasega.) Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le 2 Nifae 6:4. Faailoa atu e faapea sa amata e Iakopo lana lauga i le fai atu lea o le a ia tautala e uiga i tulaga na tutupu i ona aso ma o le a tutupu foi i le lumanai (“mea o i ai nei, ma mea o le a oo mai”).

Ata
Timeline

Tusi i le numera 1 i le faasologa o taimi

  • I le 2 Nifae 6:8, o le a se mea na fai mai ai Iakopo na tupu i tagata Iutaia i Ierusalema ona sa latou liliu ese mai le Alii? (O nisi sa fasiotia, ma nisi sa ave faatagataotauaina. Atonu e te manao e faamanatu atu i tamaiti aoga e faapea na valoiaina e Liae, Ieremia, ma isi perofeta le tutupu o nei mea. Na faataunuuina a latou valoaga pe tusa o le 587 T.L.M., ina ua faatoilaloina e Papelonia ia Ierusalema ma ave faatagataotaua ai le toatele o tagata Iutaia i Papelonia. Tagai i le “Faasologa o Mea na Tutupu” i le Taiala o Tusitusiga Paia mo le aso lenei faapea ma isi.)

Tusi i le numera 2.

  • E tusa ai ma le fuaiupu muamua o le 2 Nifae 6:9, o le a se mea na tupu mulimuli ane i e na tupuga mai Iutaia ia na ave faatagataotaua i Papelonia? (O le a toe foi atu i Ierusalema. Sa faataunuuina lenei valoaga pe tusa o le 537 T.L.M., ina ua faatagaina e le Tupu o Kuresa tagata Iutaia e toe foi atu i lo latou atunuu.)

Tusi i le numera 3, ma faamalamalama e faapea na valoia e Iakopo le soifua ai o le Faaola i la le tino faatasi ma tagata Iutaia.

  • I le 2 Nifae 6:9–10, o a fasifuaitau o loo faamatala ai lagona ma uiga o tagata Iutaia e agai i le Faaola i le taimi o Lana galuega i le olaga faaletino? (O tali e mafai ona aofia ai le “sasa ia te ia,” “faasatauro o ia,” ma “faamaaa o latou loto ma faamalolo o latou ua e faasaga” ia te Ia.)

  • E tusa ai ma le 2 Nifae 6:10–11, o le a le mea e tupu i tagata Iutaia o e o le a teenaina le Mesia? (O le a mafatia i latou i la le tino, faataapeapeina, taia, ma inosia.)

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 6:6–7, 11–12, 14, 17. Atonu e te manao e faamalamalama atu e faapea i fuaiupu 6–7, o loo faitau ai e Iakopo se valoaga a Isaia e uiga i le Toefuataiga o le talalelei ma le faapotopotoina o le aiga o Isaraelu. Fai atu i tamaiti aoga e faailoa mai ni fasifuaitau o loo faamatala ai le auala o le a tali atu ai le Alii i le aiga o Isaraelu, le nuu o le feagaiga a le Alii, e ui lava o le a latou teenaina o Ia. Fai atu i tamaiti aoga e faasoa mai fasifuaitau ua latou mauaina. Fesoasoani ia i latou ia malamalama i le uiga o nai fasifuaitau nei e ala i le fai atu o fesili nei:

  • I le 2 Nifae 6:7, o le a sou manatu i le uiga o le “faatalitali” i le Alii?

  • Na folafola mai e Iakopo “o le a alofa mutimutivale le Alii” ia Isaraelu (2 Nifae 6:11). O a ni auala e faatatau ai nisi o fasifuaitau ua e faailoaina i le alofa mutimutivale o le Alii?

  • Na folafola mai foi e Iakopo o le a “toe aumai” e le Alii ia Isaraelu (2 Nifae 6:14). O le a sou manatu i le uiga o le a toe aumai e le Faaola se tagata?

  • E tusa ai ma le 2 Nifae 6:11–12, 14, o le a se mea e tatau ona tatou faia e maua ai le alofa mutimutivale o le Alii?

A o faasoa mai e tamaiti aoga o latou malamalamaaga, ia mautinoa ua latou malamalama e faapea e alofa mutimutivale le Alii ia i latou e toe foi mai ia te Ia.

Faailoa atu e faapea i le 2 Nifae 6, o loo faamatala ai e Iakopo le alofa mutimutivale o le Alii i Lona nuu o le feagaiga e oo lava i le taimi na latou amioleaga tele ai. Faamautinoa atu i tamaiti aoga e faapea afai e alofa mutimutivale le Alii i nei tagata, e mautinoa foi e alofa mutimutivale o Ia ia i tatou taitoatasi a o tatou o mai ia te Ia ma tausi a tatou feagaiga ma Ia. Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto i auala na alofa mutimutivale ai le Alii ia i latou. Fai atu ia i latou e tusi le fasifuaitau lenei i a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia po o api e tusi ai faamatalaga i le vasega. Ou te iloa e alofa mutimutivale le Alii ona. … Ona valaaulia lea o i latou e tusi o latou manatu ma lagona e faauma ai le faamatalaga. A lava le taimi na tuu atu ia i latou e tusi ai, atonu e te manao e valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou tusia.

2 Nifae 7–8

Ua faasoa mai e Iakopo le valoaga a Isaia e uiga i le mana o le Faaola e togiola Lona nuu o le feagaiga

Faamalamalama atu e faapea i le 2 Nifae 7 ma le 8, o loo faitau ai e Iakopo se valoaga mai tusitusiga a Isaia. O loo i ai i le Mataupu e 7 le fetalaiga a le Alii i tagata o le aiga o Isaraelu o e na faataapeapeina ma ave faatagataotauaina ona o se taunuuga o a latou agasala. Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau le 2 Nifae 7:1. Atonu e te manao e valaaulia le vasega e faailoga ia fesili na fesili atu ai le Alii.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i fesili i le fuaiupu e 1, faamalamalama atu e faapea o fasifuaitau “tuueseina ea oe,” “le tusi alei o le faateaga o lou tina,” ma le “faatau atu … oe” o loo faatatau i le manatu o le solia po o le talepeina o se feagaiga. Fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama e mafai ona toe faaupuina ia fesili a le Alii faapenei: “Pe ua Ou liliu ese mai ea ia te outou? Pe ua Ou tuu ese ea le feagaiga na tatou faia?”

  • O le a le tali i nei fesili? (O le tali e leai. O le a le liliu ese lava le Alii mai ia i tatou pe faagalo foi feagaiga na Ia faia.)

  • E tusa ai ma le faaiuga o le 2 Nifae 7:1, aisea ua vavaeese ai nei tagata mai le Alii ma puapuaga ai i le faatagataotauaina? (Ona ua latou agasala ma liliu ese mai le Alii.)

Faailoa atu e faapea i le 2 Nifae 7:2, sa fesiligia ai e le Alii se isi fesili lea e mafai ona fesoasoani ia i tatou ia iloa o loo finagalo o Ia e fesoasoani mai ia i tatou ma o loo ia te Ia le mana e faia ai. Valaaulia tamaiti aoga e sue ma vase lalo o le fesili. (“Pe ua faapuupuu ea lo’u lima ua le mafai ai ona togiola, ma pe ua leai ea se mana ia te a’u e laveai ai?”)

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i lenei fesili, fesili atu ia i latou pe faapefea ona latou toe faaupuina le fesili i a latou lava upu. (Afai e faigata ona latou malamalama i le faaupuga “pe ua faapuupuu ea lo’u lima,” valaaulia se tamaitiiti aoga e faaloaloa atu lona lima i se isi tamaitiiti aoga e pei o ia ofoina atu se fesoasoani. Ona fai atu lea i le tamaitiiti aoga muamua lea e “faapuupuu” lona lima, e faaalia ai le manatu o le aveese mai le fesoasoani po o le taofia.) E mafai e tamaiti aoga ona toe ta’ua le fesili a le Alii e ala i le fai o se tala faapenei: “Pe o o’u taofia ea pe le o aapa atu ea e togiola oe? E te talitonu ea ua ia te au le mana e laveai ai oe?”

Tau atu i tamaiti aoga e faapea i le taliina o lenei fesili, o le vaega o totoe o le 2 Nifae 7 ma le 8 o loo i ai nisi faataitaiga o loo faaali ai le naunau o le Faaola e togiola Lona nuu o le feagaiga atoa ai ma faataitaiga o loo faailoa ai o loo ia te Ia le mana e faia ai.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa faamaoniga e faapea o loo naunau le Faaola e togiola Lona nuu o le feagaiga ma o loo i ai le mana e faia ai, ia vaevae fuaitau o tusitusiga paia nei e ono mai le 2 Nifae 8 i vaega a tamaiti aoga: fuaiupu 1–3, 4–6, 7–8, 10–11, 12–13, ma le 14–16. (Afai e 12 pe sili atu tamaiti aoga i lau vasega, atofa atu fuaitau i vaega taitoalua po o isi vaega toalaiti. Afai e laiti ifo nai lo le 12 tamaiti, atofa atu e sili ma le tasi le fuaitau i nisi vaega.) Fai atu i vaega taitasi e sue se fasifuaitau i a latou fuaitau atofaina o loo faaalia ai le naunau o le Alii e togiola i tatou ma Lona mana e faia ai. A lava le taimi na tuu atu, valaaulia vaega taitasi e faitau mai i le vasega le fasifuaitau na latou filifilia. Fai atu ia i latou e faasoa mai mea na latou aoaoina mai le fuaitau. Atonu e te manao e valaaulia tamaiti aoga e faailoga ia fasifuaitau ia sa faasoa mai e tamaiti aoga o le vasega.

Ina ia faamaea, faasino atu i le lisi o faamoemoega a Iakopo sa tusia i luga o le laupapa. Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau e uiga i feagaiga na latou faia ma le Alii ma faamanuiaga na Ia folafola mai ia i latou pe a latou tausia a latou feagaiga. Faasoa atu lau molimau e uiga i le faamaoni o le Alii ia i tatou ma Ana feagaiga ma i tatou, ma molimau atu e uiga i le alofa mutimutivale ma le togiola e mafai ona tatou mauaina pe a tatou faamaoni i a tatou feagaiga ma Ia.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

2 Nifae 6:2. O le a le Perisitua sa umia e Liae, Nifae, ma Iakopo?

Sa fai mai Iakopo na “valaauina [o ia] e le Atua, ma [sa] faauuina e tusa ma lana faatulagaga paia” ma sa “faauuina [o ia] e [lona] uso o Nifae” (2 Nifae 6:2). Ina ua ia tautala e uiga i lenei “faatulagaga paia,” sa faatatau o ia i le Perisitua Mekisateko. Sa tusia e Peresitene Iosefa Filitia Samita e faapea “sa taitai e sa Nifae sauniga i le pule o le Perisitua Mekisateko mai taimi o Liae e oo atu i le taimi na faaali atu ai lo tatou Faaola ia i latou” ((Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 1:124).

2 Nifae 8. Faapotopotoina o Aso e Gata Ai

O le valoaga a Isaia o loo ta’ua i le 2 Nifae 8 o loo tautala e uiga i le faapotopotoina o Isaraelu i aso e gata ai. Sa aoao mai Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le natura faaleagaga o lenei faapotopotoina:

“O le a la le mea o loo aofia ai i le faapotopotoina o Isaraelu? O loo aofia ai i le faapotopotoina o Isaraelu le talitonu ma le taliaina ma le ola ai i le fealofani i mea uma ia e pei ona ofoina atu e le Alii i lona nuu filifilia anamua. E aofia ai le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, o le salamo, o le papatisoina ma le mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia, ma le tausia o poloaiga a le Atua. E aofia ai le talitonu i le talalelei, auai i le Ekalesia, ma o mai i le malo. E aofia ai le mauaina o le perisitua paia, mauaina o faaeega paia i nofoaga paia i le mana mai luga, ma mauaina ia faamanuiaga uma o Aperaamo, Isaako, ma Iakopo, e ala i le sauniga o le faaipoipoga faaselesitila” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 515).

Lolomi