Potutusi
Suesuega i le Fale Iunite 27


Lesona mo Suesuega e Faia i le Aiga

3 Nifae 23–30 (Iunite 27)

Sauniuniga o Anomea mo le Faiaoga o Suesuega e Faia i le Aiga

Aotelega o Lesona o Suesuega e Faia i le Aiga i Aso Taitasi

O le otootoga lenei o aoaoga faavae ma mataupu faavae na aoaoina mai e tamaiti, a o latou suesueina le 3 Nifae 23–30 (iunite 27) ua le faamoemoeina e aoao atu o se vaega o lau lesona. O le lesona e te aoao atu, e taulai atu i le na o sina vaega o nei aoaoga faavae ma mataupu faavae. Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia, a o e mafaufau i manaoga o au tamaiti aoga.

Aso 1 (3 Nifae 23)

Na faaauau e tamaiti ona suesue afioga a Iesu Keriso i sa Nifaē. Na latou aoaoina faapea, na poloaiina e le Faaola tagata ia suesue ma le filiga i upu a Isaia ma isi perofeta. Ina ua aoaiina e le Faaola tagata mo le lē tausiaina o talafaamaumau sa’o o a latou lava talafaasolopito faaleagaga, na aoao mai ai e tamaiti faapea, pe a tatou faamaumauina aafiaga faaleagaga, ua tatou valaaulia le Alii e tuu mai ia i tatou nisi faaaliga sili atu.

Aso 2 (3 Nifae 24–26)

A o mafaufau loloto tamaiti i upu a Malaki ia na faasoa atu e Iesu Keriso i tagata sa Nifaē, na faamanatu ai ia i latou faapea, i le Afio Mai Faalua o le Faaola, o le a Ia faamamaina Lona nuu ma faamasinoina tagata amioleaga. O le toe tomanatu atili ai i le mataupu faavae o le sefuluai, ma le valoiaina o le toe foi mai o Elia i aso e gata ai, ua fesoasoani i tamaiti aoga e iloa ai faapea, pe a tatou foi i le Alii, o le a ia foi mai ia te i tatou, ma faapea, a o liliu atu o tatou loto i o tatou tamā, ua tatou fesoasoani e saunia le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. O le faamalamalamaga a Mamona i le mafuaaga na ia lē faaaofiaina ai aoaoga uma a le Faaola i totonu o sa Nifaē, ua fesoasoani ai i tamaiti aoga e iloaina faapea, a tatou talitonu i mea ua faaali mai e le Atua, ua tatou saunia i tatou lava e maua faaaliga sili atu.

Aso 3 (3 Nifae 27)

A o faaauau ona tatalo ma anapogi le au soo sa Nifaē e toasefululua, na asiasia i latou e le Faaola ma faamalamalama atu faapea, o le Ekalesia moni a Iesu Keriso e valaauina i Lona suafa ma e atiae i luga o Lana talalelei. Mai mea na aoao atu e le Faaola i Lona au soo, na aoaoina ai foi e tamaiti aoga faapea o le faavae o le talalelei a Iesu Keriso, na Ia faia le finagalo o Lona Tama i le faataunuuina o le Togiola. Faatasi ma lenei malamalamaaga i le talalelei, na aoaoina ai foi e tamaiti aoga faapea, pe a tatou ola i mataupu faavae o le talalelei, ona mafai lea ona tatou tutu ma le lē pona i luma o le Atua i le aso mulimuli.

Aso 4 (3 Nifae 28–30)

A o faamamaluina e Iesu Keriso toetu manaoga o Lona au soo sa Nifae, na aoao ai e tamaiti aoga faapea, e faamanuia e le Alii i tatou e tusa ma o tatou manaoga amiotonu. Mai le faataitaiga a Mamona o le ole atu i le Alii mo se malamalama faaopoopo e faatatau i le au Nifae e Toatolu, ua aoao ai e tamaiti aoga faapea, a tatou ole atu i le Alii mo le malamalama, o le a tatou mauaina se faaaliga. O le faaiuga a Mamona i le auaunaga a le Faaola i totonu o sa Nifaē, ua aoao ai tamaiti aoga faapea, o le o’o mai o le Tusi a Mamona, o se faailoga ua faataunuuina e le Alii Lana feagaiga ma le aiga o Isaraelu, ma afai tatou te o mai ia Keriso, e mafai ona faitaulia i tatou faatasi ma tagata o Lona nuu.

Faatomuaga

E ui e tele mataupu faavae taua o loo maua i le 3 Nifae 23–30, o le afa muamua o lenei lesona, e taula’i atu i mea e mafai ona aoaoina e tamaiti aoga mai le 3 Nifae 24–25 e uiga i le sauniuniga mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. O le afa lona lua o le lesona e taulai atu i mataupu faavae o loo i le 3 Nifae 27 ia e mafai ona fesoasoani i tamaiti aoga e tomanatu ai i le uiga o le avea ma se soo o Iesu Keriso, ma le auala e mafai ona sili ona avea ai i latou e faapei o Ia.

Fautuaga mo le Aoaoga

3 Nifae 23–26

Ua faamalamalama atoatoa e le Iesu Keriso toetu ia tusitusiga paia i tagata sa Nifaē

Valaaulia tamaiti aoga e tuuina mai ni faataitaiga o mea, ia e manaomia ai se sauniuniga ma le faaeteete mo se taimi umi. (O faataitaiga atonu e aofia ai se tuuga tamoe mamao, o se konaseti faamusika, po o se tala faamomoiloto.) Fai atu i tamaiti aoga e faamatala mai mea e ono tupu i se tasi, o lē o loo taumafai e auai i nei mea e aunoa ma le sauniuniga manaomia.

Valaaulia se tamaititi aoga e faitau le 3 Nifae 24:2, ona fesili atu lea i le vasega poo le a le mea lea na muai tauina mai e le perofeta o Malaki. A mafai loa ona faailoa mai e tamaiti faapea “o le aso o lona afio mai” e faatatau i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso, valaaulia i latou e faailoga le fesili na fesili ai Malaki: O ai se e mafai ona lavatia le aso o lona afio mai, ma o ai se e tulai pe a faaali mai o ia?”

Fesili atu: Aisea e taua ai lenei fesili mo i latou o loo ola i aso mulimuli e mafaufau i ai?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faamalamalamaga lenei mai ia Peresitene Henry B. Eyring e faatatau i le auala e mafai ai e le totogiina o le sefuluai, ona fesoasoani ia i tatou e saunia ai mo le Afio Mai Faalua o le Faaola:

“E ala mai i a tatou filifiliga i le taimi nei, ia avea ma se tagata e totogi atoa le sefuluai, ma a tatou taumafaiga tumau e usitai, o le a faateleina lo tatou faatuatua, ma e i ai le taimi e faamalūlūina ai o tatou loto. O le suiga lena o o tatou loto e ala i le Togiola a Iesu Keriso, e sili atu nai lo le ofoina atu o a tatou tupe po o mea e maua, e mafai ai e le Alii ona folafola mai ia i latou o e totogi atoa sefuluai le puipuiga i le aso gataaga. E mafai ona tatou maua le faamautinoga o le a tatou agavaa mo lena faamanuiaga o le puipuiga pe a tatou tautino nei e totogi atoa le sefuluai ma ia tumau ai i le faia o lena mea” (“Sauniuniga Faaleagaga: Ia Vave Amata ma Ia Tumau Ai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2005, 40).

Fesili atu: E tusa ai ma le saunoaga a Peresitene Eyring, e mafai faapefea e le totogiina o le sefuluai ona fesoasoani ia i tatou e sauni e feiloai ma le Faaola?

Valaaulia se tamaititi e faitau leotele le valoaga a Malaki faatatau i le sau o Elia 3 Nifae 25:5–6. Ina ia fesoasoani ia latou malamalama lelei i le auala e mafai ona aafia i latou i le faataunuuga o lenei valoaga, valaaulia se tamaitiiti e faitau le valaaulia lenei mai ia Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“Ou te valaau atu i tupulaga talavou o le Ekalesia ina ia aoao ma ia iloa le Agaga o Elia. …

“A o outou tali atu ma le faatuatua i lenei valaaulia, o le a liliu atu o outou loto i tamā. O folafolaga na faia ia Aperaamo, Isaako, ma Iakopo o le a totoina i o outou loto. … O le a faateleina lou alofa ma lou lotofaafetai mo ou augatama. O le a loloto ma mausali lau molimau ma lou liua i le Faaola. Ma ou te folafola atu ia te oe o le a puipuia oe mai uunaiga faateleina a le tiapolo. A o outou auai i le faatinoga ma outou fiafia i lenei galuega paia, o le a malupuipuia outou i lo outou talavou ma i o outou olaga” (“O Le a Liliu Atu Loto o Fanau i o Latou Tama,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 26–27).

Fesili atu: O a aafiaga na e maua i le faia o galuega o talafaasolopito o aiga ma faalemalumalu, ia ua faamalosia ai oe faaleagaga?

3 Nifae 27–30

Ua faaali mai e Iesu Keriso le igoa ma vaega autu o Lana Ekalesia ma faamamaluina manaoga amiotonu o Lona au soo; Ua faamae’a e Mamona Lana talafaamaumau o le auaunaga a le Faaola i totonu o sa Nifaē

Tusi le saunoaga lenei mai le Perofeta o Iosefa Samita i luga o le laupapa (atonu e te manao e faia lenei mea, a o lei amata le vasega ma ufiufi seia o’o i lenei vaega o le lesona). Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faamatalaga. (O lenei faamatalaga o loo maua i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 49.)

“O mataupu faavae autu o lo tatou talitonuga o molimau a le au Aposetolo ma Perofeta, e faatatau ia Iesu Keriso, na Ia maliu, ma tanumia, ma toetu mai i le aso tolu, ma afio ae i le lagi” (Iosefa Samita).

Faamalamalama atu faapea, e faapei ona tautino mai e le Perofeta o Iosefa Samita, na aoao e le Faaola tagata sa Nifaē faapea, o le totonugalemu o Lana talalelei o Lana taulaga togiola lea. Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: O le faavae o le talalelei a Iesu Keriso e faapea, na Ia faia le finagalo o Lona Tama e ala lea i le faataunuuina o le Togiola.

Valaaulia tamaiti aoga e vave le faitauina o le 3 Nifae 27 ma faailoa mai fuaitau ia na aoao atu ai e le Faaola lenei aoaoga faavae. Fai atu i tamaiti aoga e faasoa mai fuaitau na latou mauaina.

Faamalamalama atu faapea o le 3 Nifae 27:16–20 o loo aofia ai aoaoga a le Faaola i le auala e mafai ona tatou valaaulia ai le mana o Lana Togiola i totonu o o tatou olaga. Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: Afai tatou te … , ona tatou. … Valaaulia tamaiti aoga e faitau lē leoa le 3 Nifae 27:20 ma vaavaai mo upu, po o fuaitau e mafai ona latou faaaogaina e faatumu ai avanoa o loo i luga o le laupapa. Fesili atu: E mafai faapefea e le mulimuli i lenei mataupu faavae, ona fesoasoani ia i tatou ia avea ma soo moni o Iesu Keriso?

Faamalamalama atu i le vasega faapea, o le luitau sili ma le tumutumuga o lo tatou avea ma soo o loo maua i le 3 Nifae 27:21, 27. Valaaulia tamaiti aoga e faitau lē leoa nei fuaiupu. A o latou faitau, tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: Ua faamoemoe mai le Alii o Iesu Keriso i Ona soo ina ia faia Ana galuega ma avea. …

Fesili atu i tamaiti aoga pe faapefea ona latou faaumaina lenei faamatalaga, e faalagolago i mea na latou faitau i ai i le 3 Nifae 27:27. (A o tali mai tamaiti aoga, faauma le faamatalaga o loo i le laupapa ina ia faitauina faapenei: Ua faamoemoe le Alii o Iesu Keriso i Ona soo ina ia faia Ana galuega ma avea faapei o Ia. Faitau leotele atu le saunoaga lenei a Peresitene James E. Faust – o le Au Peresitene Sili:

“Sei o tatou iloiloina nisi o mea sa faia e Iesu ia e mafai ona tatou faataitaia.

“1. Sa ‘femaliuai [Iesu] ma agalelei.’ [Galuega 10:38.] E mafai e i tatou uma ona faia se mea lelei i aso taitasi—mo se tagata o le aiga, se uo, po o se tagata ese foi—pe afai o le a tatou saili mo na avanoa.

“2. O Iesu o le Leoleo Mamoe Lelei, o le sa leoleo i Ana mamoe ma sa popole mo i latou na leiloloa. E mafai ona tatou sailia e ua tuua na o i latou po o i latou o e ua le toe toaaga mai ma faauo ia i latou.

“3. Sa agaalofa Iesu i le toatele, e aofia ai se lepela mativa. E mafai foi e i tatou ona maua le agaalofa. O loo faamanatu mai ia i tatou i totonu o le Tusi a Mamona e ao ona tatou ‘faanoanoa faatasi ma e faanoanoa.’ [Mosaea 18:9.]

“4. Sa molimau atu Iesu i Lana misiona paia faapea le galuega tele a Lona Tama: O la tatou vaega, e mafai ona tatou ‘laulaututu e avea ma molimau a le Atua i taimi uma.’ [Mosaea 18:9.]” (“Avea ma Soo,” Ensign poo le Liahona, Nov. 2006, 21).

Vaevae tamaiti i paga po o vaega laiti. Valaaulia paga taitasi po o vaega, e tusi i lalo ni auala se lua pe tolu, e mafai ai ona latou faaaogaina i o latou olaga, fautuaga e fa na tuuina mai e Peresitene Faust.

Pe a uma ona latou faia lea tulaga, valaaulia paga po o vaega taitasi e faasoa mai se manatu se tasi mai a latou lisi. I luga o le laupapa, tusi o latou manatu mo auala e mafai ai ona tatou faia galuega a le Faaola ma sili ai ona avea faapei o Ia. Valaaulia tamaiti aoga e tuutō atu lē leoa e faatino se tasi po o le lua o nei manatu i le vaiaso a sau. Tuu atu lau molimau faapea e mafai ona avea i tatou uma faapei o le Faaola, pe afai tatou te faatinoina le faatuatua ia te Ia.

Iunite e Sosoo ai (4 Nifae 1Mamona 8)

Uunai tamaiti aoga e vaavaai mo tali i fesili nei, a o latou suesueina le iunite e sosoo ai: E mafai faapefea e se nuu ona suia mai le filemu ma manuia i le amioleaga? Na faapefea ona suia sa Nifaē mai se nuu sili ona manuia ma fiafia na mafai ona ola i luga o le fogaeleele, i le avea ma tagata amioleaga atoatoa? O a upu faai’u na tuuina mai e Mamona?

Lolomi