Potutusi
Lesona 113: Helamana 13


Lesona 113

Helamana 13

Faatomuaga

O ni nai tausaga a o lumanai le soifua mai o le Faaola, sa auina atu ai e le Alii se perofeta sa Lamana e igoa ia Samuelu e tala’i atu le salamo i sa Nifae. Sa ia folafola atu ia sa Nifae i Saraemila le tala fiafia o le faaolaina e ala i le Togiola a Iesu Keriso. Sa ia luiina foi i latou e uiga i lo latou teena o perofeta ma o latou uiga faaalia e saili le fiafia i le [faia] o le agasala. Sa ia lapataia i latou e uiga i le faatafunaga o le a oo mai ia i latou pe afai latou te le salamo.

Fautuaga mo le Aoaoga

Helamana 13

Ua lapatai atu Samuelu ia sa Nifae e uiga i lo latou faatafunaga pe afai latou te le salamo

A o le’i amataina le vasega, ia saunia ia pepa e tufa atu o loo maua i le faaiuga o le lesona lenei. Atonu e te manao e otioti taitolu ia le pepa, ma le tofiga a se vaega se tasi i luga o fasipepa taitasi. Ma le isi foi, a o le’i amataina le vasega, ia tusi i luga o le laupapa le otootoga lenei o le Helamana 13.

Helamana 13:1–4. Ua valaauina e le Alii ia Samuelu le sa Lamana e talai atu i sa Nifae.

Helamana 13:5–23. Ua lapataia e Samuelu ia sa Nifae e uiga i le faatafunaga o le a oo mai i o latou luga pe afai latou te le salamo.

Helamana 13:24–39. Ua lapatai atu Samuelu i tagata e uiga i taunuuga o le teenaina o perofeta ma le mumusu e salamo.

Ata
O Samuelu le Sa Lamana i luga o le Papuipui

Amata le lesona i le faaali atu o le ata o Samuelu le sa Lamana i luga o le Puipui (62370; Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 81). Fai atu i tagata o le vasega pe latou te fia iloa le mafuaaga sa mananao ai sa Nifae e fasioti Samuelu. A uma ona tali mai tagata o le vasega, faamatala atu o le Helamana 13–16 o loo i ai le tala i le perofeta sa Lamana o Samuelu. E tulaga ese lenei tala ona na o le pau lea o le taimi i le Tusi a Mamona, ua tatou faalogo ai i se perofeta sa Lamana ua valaau atu ia sa Nifae e salamo. I le taimi lenei, ua sili atu le amiotonu o sa Lamana nai lo sa Nifae. Tagai i le otootoga o loo i luga o le laupapa e tuuina atu ai i tagata o le vasega se aotelega puupuu o le Helamana 13.

Vaevae le vasega i ni vaega se tolu. (Afai e mafai, e tatau ona tutusa le aofai o vaega taitasi.) Tuu atu i tagata taitoatasi o le vasega se kopi o le galuega a lana vaega (o loo maua i le faaiuga o le lesona). Ta’u atu i tagata o le vasega o le a latou suesueina taitoatasi se vaega o le Helamana 13 ona aoao lea e le tasi le isi i mea latou te aoaoina. Fai atu i tamaitai taitoatasi e sauni e aoao atu ni mataupu faavae mai lana mau fuaitau atofaina ma ia saunia tali i fesili o loo avatu faatasi ai. Tuu atu i tagata o le vasega le filifiliga e tusi i lalo a latou tali. (O lenei gaoioiga o le a mafai ai e tagata uma o le vasega ona auai ma o le a tuuina atu ai foi se siosiomaga saogalemu lea e mafai ai e tamaiti ona fefaasoaa’i lagona, manatu, ma molimau i le tasi ma le isi.)

A uma se taimi talafeagai na tuu atu i tagata o le vasega e suesue taitoatasi ai, tofitofi i latou i vaega taitoatolu. Afai e mafai, e tatau i vaega taitasi ona aofia ai se tamaitiiti se toatasi sa suesueina le Helamana 13:1–7, 11, se tasi sa suesueina le Helamana 13:17–23, ma se tasi sa suesueina le Helamana 13:24–33. Tuu atu ia lava se taimi mo tagata taitoatasi o le vasega e faasoa atu ai ana tali i isi tamaiti o le vaega. I le taimi o le talanoaga i vaega laiti, savalivali solo i le potuaoga ma mataitu tali a tamaiti. Pe a talafeagai ai, ia faaopoopo atu ou manatu i talanoaga e te lagona atu.

Ina ua i ai se taimi o tagata o le vasega e aoao atu e le tasi le isi, fai atu i ni isi o i latou e faasoa atu i le vasega atoa se upumoni po o se malamalamaaga ua latou aoaoina mai le isi tamaitiiti i le taimi o le gaoioiga.

Otooto le Helamana 13:9–14 i le faamatala atu lea e faapea, o le a faatamaiaina sa Nifae i totonu o le 400 tausaga (tagai i le Helamana 13:9–10), ma na pau lava le mafuaaga sa le’i faatamaiaina ai i le taimi lea ona sa i ai lava ia i latou ni tagata amiotonu (tagai i le Helamana 13:13–14). Molimau atu sa auina atu Samuelu ia sa Nifae e le Alii, ma sa ia tautala atu i upu sa tuu e le Alii i totonu o lona loto, ao ia valaauliaina sa Nifae e salamo ma foi atu i le Alii (tagai i le Helamana 13:11).

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Helamana 13:27–28. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu sa Nifae i perofeta pepelo.

  • E tusa ai ma le faamatalaga a Samuelu, na faapefea ona tali atu sa Nifae ia i latou sa aoaoina atu mea sese? Aisea e te manatu ai na taliaina ai e isi ana apoapoaiga ae teena e isi?.

  • O faapefea ona vaaia i o tatou aso ia faamatalaga ma amioga faaalia ua tatou faitau i ai i le Helamana 13:27?

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Ezra Taft Benson:

“O le ala tatou te tali atu ai i saunoaga a se perofeta soifua pe a ia ta’u mai ia i tatou mea e manaomia ona tatou iloa, ae e sili ai le aua le faalogo i ai, o se suega o lo tatou faamaoni” (“Fourteen Fundamentals in Following the Prophet” [BYU devotional address, Feb. 26, 1980], 3–4, speeches.byu.edu).

  • O a ni fautuaga mai perofeta e ono faigata i nisi o tagata ona mulimuli ai i aso nei?

  • O le a se faataitaiga o fautuaga faaperofeta ua e filifili e usitai i ai? Ua faapefea ona faamanuiaina oe ona ua e mulimuli i lenei fautuaga?

Fai atu i tagata o le vasega e tusi i a latou api po o api talaaga o suesuega i tusitusiga paia, se auala se tasi e mafai ona latou faaleleia i le mulimuli ai i fautuaga a perofeta soifua.

A ua lava se taimi o tagata o le vasega e tusi ai, fai atu i se tagata e faitau leotele le Helamana 13:33–37. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaai po o le a le mea o le a iu ina oo i ai sa Nifae lē salamo ma o le a foi la latou tala o le a fai e uiga ia i latou lava. Ona fai atu lea i se isi tagata e faitau leotele le Helamana 13:38. Fai atu i le vasega e vaavaai mo le upumoni faanoanoa sa folafola atu e Samuelu e uiga i augatupulaga sa Nifae i le lumanai.

  • O le a le upumoni faanoanoa sa folafola atu e Samuelu e uiga i augatupulaga sa Nifae i le lumanai?

  • E te manatu o le a le uiga o le faamatalaga a Samuelu ina ua fai atu “ua mavae aso o lo [latou] vaavaaiga”? (O le a faatuai e augatupulaga o sa Nifae i le lumanai lo latou salamo seia oo ina tuai tele mo i latou ona salamo. Ma talu ai o le a latou le salamo, o a latou agasala o le a taitai atu ai i lo latou faatafunaga.)

  • O le a le mea e sese i le sailia “o le fiafia i le faia o le agasala”? (Fesoasoani i tagata o le vasega ia iloa na pau lava le auala e oo mai ai le fiafia moni o lo tatou tausia lea o poloaiga a le Atua.)

  • O a nisi o auala e saili ai e tagata le fiafia i le faia o le agasala?

Faamanatu atu i tagata o le vasega e uiga i isi tala i le Tusi a Mamona lea sa tumau ai ni tagata taitoatasi i le tetee ma le amioleaga seia oo ina faamaaaina o latou loto i uunaiga a le Agaga Paia. (O faataitaiga e aofia ai Lamana ma Lemuelu, o e sa “te’a atu ma le toe lagonaina” [1 Nifae 17:45] ma mumusu e faalogo i le Atua, ma le Tupu o Noa ma lona nuu, o e sa mumusu e salamo e ui lava i lapataiga a le perofeta o Apinati.) Sa faamamafa atu e Samuelu, o le mumusu o sa Nifae e salamo o le a oo atu ai i le faatafunaga o ona tagata i augatupulaga i le lumanai.

Fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama, i se tulaga faaletagata lava ia, o loo i ai le faamoemoe mo tagata uma o le a filifili e salamo. E ala atu i le salamo, e mafai ai ona tatou maua le faamagaloga a le Alii ma puipuia ai o tatou loto mai le maaa. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e malamalama e mafai ona tatou faasa’oina lo tatou auala e ala i le salamo, faitau le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Dieter F. Uchtdorf o le Au Peresitene Sili:

I le taimi o a’u aoaoga faatino ina ia avea ma se kapeteni o vaalele, sa ou aoao pe faapefea ona faafoeina se vaalele i malaga mamao. O malaga e laasia ai vasa tetele, o toafa tetele, ma malaga mai le konetineta i lea konetineta e manaomia ai lava le fuafuaina ma le faaeteete, ina ia mautinoa ua taunuu saogalemu i le taunuuga sa fuafuaina. O nisi o nei malaga e leai se malolo e mafai ona oo atu i le 14 itula ma e toetoe lava atoa le 9,000 maila e aofia ai.

“E i ai se itu taua o se faaiuga i le taimi o na malaga uumi e masani ona iloa o le itu o le toe foi saogalemu. E oo atu i le itu lea o loo lava lelei le suauu o le vaalele e toe liliu ai ma toe foi saogalemu i le malaevaalele na aluese mai ai. O le pasia o le vaega tonu o le toe foi saogalemu, ma ua leai ai foi ma se filifiliga a le kapeteni, o lea e tatau ai lava ona [ia] faaauau pea. O le mafuaaga lena e masani ona ta’ua ai le vaega tonu lenei o le vaega tonu o le le toe foi mai.

“… E manao Satani ina ia tatou mafaufau faapea a tatou agasala ua tatou pasia se ‘vaega tonu o le le toe foi mai’—e faapea ua fai si tuai ona sui lo tatou auala. …

“… Ina ia aveesea lo tatou faamoemoe, lagona le faanoanoa e pei o ia lava, ma talitonu ua le mafai ona faamagaloina i tatou, e ono faaaoga sese foi e Satani upu mai tusitusiga paia o loo faamamafa mai ai le faamasinotonu o le Atua, ina ia mafai ona faapea mai e leai se alofa mutimutivale. …

“Na afio mai Keriso e laveai i tatou. Afai ua tatou uia se auala sese, o le Togiola a Iesu Keriso e mafai ona aumaia ia i tatou le faamautinoaga o le agasala e le o se vaega tonu o le le toe foi mai. E mafai ona maua se toe foi mai saogalemu pe afai o le a tatou mulimuli i le fuafuaga a le Atua mo lo tatou faaolataga” (“Vaega Tonu o le Toe Foi Saogalemu,” Ensign po o le Liahona, Me 2007, 99).

  • E faapefea ona tuuina atu e le saunoaga a Peresitene Uchtdorf le faamoemoe i se tagata ua agasala?

Ia uunaia tagata o le vasega e mafaufau loloto i upumoni sa latou talanoaina. Ia uunaia i latou e mulimuli i soo se uunaiga ua latou maua mai le Agaga Paia. Molimau atu o le a oo mai le fiafia ia i latou o e usitai i le valaaulia a le Alii ia salamo.

Manatua: Saunia pepa e tufa atu o loo i lalo mo vaega e tolu lea sa ta’ua muamua i le lesona.

Vaega 1—Helamana 13:1–7, 11

E saunoa mai Perofea i savali e tuu e le Atua i totonu o o latou loto.

  1. O le fea o ia fuaiupu e te manatu o loo aoao mai i lenei upumoni?

  2. O le a le savali sa tuu e le Atua i totonu o le loto o Samuelu?

  3. Aisea e te manatu ai atonu sa faigata ia Samuelu le momoliina atu o lenei savali?

  4. O le a se aafiaga sa faamoemoe Samuelu o le a faia e lana savali ia sa Nifae?

  5. O le a se taimi sa e lagona ai sa musuia se matua po o se taitai o le Ekalesia e tuuina atu se savali mo oe? Na faapefea ona uunaia ai oe?

  6. O a ni upumoni faaopoopo e mafai ona e maua i nei fuaiupu?

Vaega 2—Helamana 13:17–23

O le taimi tatou te le manatua ai le Alii, ua tatou lilifa atu ai i le faamaualuga ma le agasala.

  1. O lea fea o fuaiupu e te manatu o loo aoao mai ai lenei upumoni?

  2. O le a le fetuu sa fai mai Samuelu o le a oo mai i luga o sa Nifae pe afai latou te faaauau pea i le agasala?

  3. O a isi agasala sa oo i ai sa Nifae ona o lo latou fiafia i oa?

  4. O a nisi o mea e ono tosina i ai loto o le autalavou ma oo atu ai i le faamaualuga ma le agasala?

  5. Aisea e te manatu ai e taua ona “manatua le Alii lo outou Atua i mea ua ia faamanuiaina ai outou”? (Helamana 13:22).

  6. O a ni upumoni faaaopoopo e mafai ona e mauaina i nei fuaiupu?

Vaega 3—Helamana 13:24–33

Afai tatou te teena saunoaga a perofeta a le Alii, o le a tatou oo i le faanoanoa ma le faavauvau.

  1. O le fea fuaiupu e te manatu o loo aoao mai i lenei upumoni?

  2. I le faamatalaga a Samuelu, aisea na teena ai e sa Nifae ia perofeta moni?

  3. Aisea e te manatu ai e talia e nisi o tagata ia perofeta pepelo, e pei ona ta’ua e Samuelu?

  4. O a nisi o aoaoga faapitoa a perofeta soifua ma aposetolo?

  5. O a nisi o “taitai valelea ma tauaso” (Helamana 13:29) ua lapataiina i tatou e perofeta soifua ma aposetolo ia aloese mai ai?

  6. O a ni upumoni faaopoopo e mafai ona e mauaina i nei fuaiupu?

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Helamana 13:3. “Mea uma e oo mai i lona loto”

Sa le’i tauaveina e le perofeta o Samuelu i ona luga e filifili po o le a le mea e tala’i atu ia sa Nifae. Tatou te faitau i le Helamana 13:3 sa ia aoao mai “i soo se mea e oo mai i lona loto.” Sa faamalamalama mai e Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ala e masani ona oo mai ai faaaliga faapena ia i tatou:

“E oo mai faaaliga e pei o ni upu tatou te lagona e sili atu nai lo le faalogoina. Sa tau atu e Nifae i ona uso faalogogata, o e sa asiasi i ai se agelu, ‘A ua le toe lagona, e outou, ua le mafafai outou ona lagona ana fetalaiga’1 Nifae 17:45; faaopoopo le faamamafa.

“Ua tumu tusitusiga paia i gagana faapena e pei o le ‘Sa aveesea le veli mai o maua mafaufau, ma sa tatalaina mata o o ma’ua malamalama,’ [MF&F 110:1]] po o le ‘O le a ou ta’u atu ia te oe i lou mafaufau ma lou loto,’ [MF&F 8:2] po o le ‘Sa ou faapupulaina lou mafaufau,’ [MF&F 6:15] po o le ‘Tautala atu mafaufauga o le a Ou tuu i o oulua loto.’MF&F 100:5.] E faitau selau fuaiupu o loo aoao mai e uiga i faaaliga” (“Faaaliga Patino: O Le Meaalofa, o le Suega, ma le Folafolaga,” Liahona, Ian. 1995, 60).

Helamana 13:23–29. Mulimuli i le perofeta soifua

Sa faamamafa mai e Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le taua o le mulimuli i perofeta soifua ma aposetolo:

“Ou uso e ma tuafafine pele, faamolemole ia uai atu i mea na ua aoao mai e taitai o le Ekalesia. Faaaoga aoaoga o le a fesoasoani ia te oe ma lou aiga. Tatou uma, po o a lava tulaga o o tatou aiga, aumai i totonu o o tatou aiga aoaoga a perofeta ma aposetolo e faamalolosia ai a tatou fegalegaleaiga ma le tasi ma le isi faapea ma lo tatou Tama oi le Lagi ma le Alii o Iesu Keriso. Ou te folafola atu ia te outou i le suafa o le Alii, afai o le a outou faalogo e le gata i na o outou taliga ae faapea ma o outou loto, o le a faaali mai e le Agaga Paia ia te outou le moni o savali ua fofogaina atu e [le Peresitene o le Ekalesia], o ona fesoasoani, Aposetolo, ma isi taitai o le Ekalesia. O le a musuia outou e le Alii ia iloa mea e tatau ona outou faia o ni tagata taitoatasi ma o ni aiga ina ia mafai ona mulimuli ia matou fautuaga, ina ia faamalolosia ai a outou molimau ma ia outou maua le filemu ma le fiafia” (“O Le a Outou Maua Lana Upu,” Liahona, Iulai 2001, 67).

Helamana 13:38. E le mafai ona maua le fiafia i le fai o le agasala

Sa lapataia e Samuelu sa Nifae e faapea, afai latou te finafinau i le sailia o le fiafia i le faia o agasala, o le a faaumatia i latou. Sa aoao mai Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, o le fiafia na pau lava le ala e oo mai ai o le amiotonu:

Ua e matauina le ala e galue ai Satani e pue le mafaufau ma lagona i ata emoemo, musika leoleoa, ma le faaosofia o sane faaletino uma ia le mataofiofia? E taumafai malosi o ia e faatumu le olaga i gaoioiga, faafiafiaga, ma mea faaosofia ina ia le mafai e se tagata ona mafaufau loloto i taunuuga o ana valaaulia faatosina. Mafaufau i ai. O nisi ua faaosoina e solia tulafono aupito taua a le Atua ona o amioga faatosina ua faaalia ai e faapea e taliaina. Ua faia ia foliga mai e mataina, ma moomia foi. E foliga mai e leai se taunuuga ogaoga, ae e foliga mai o se olioli tumau ma le fiafia. Ae peitai ia iloa o na faatinoga ua puleaina e faamatalaga tusitusia ma le au fai tifaga. O le taunuuga o faaiuga e faia e faapena foi le faaseseina ia avea ma po o le a lava se mea e manao i ai le tagata e gaosia.

“O le olaga e le faapena. Ioe, o le saolotoga e filifili ai e mafai ai ona e filifili i le mea o le a e faia, ae e le mafai ona e pulea le taunuuga o na filifiliga. E le pei o fatufatuga sese a tagata, o lo tatou Tama oi le Lagi e silafia taunuuga o au filifiliga. O le usiusitai o le a aumaia ai le fiafia, ae o le solia o Ana poloaiga o le a le [maua ai se fiafia]” (“How to Live Well amid Increasing Evil,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 102).

Helamana 13:38. “Matua tuai lava e tumau-faavavau”

Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball:

“E moni o le mataupu faavae sili o le salamo e avanoa i taimi uma, ae mo e amioleaga ma tetee e i ai tulaga faafitauli ogaoga i lenei faamatalaga. Mo se faataitaiga, o le agasala ua matuai avea ma mausa masani ma o nisi taimi e oo atu ai tagata i se tulaga matautia o le le toe foi mai. A aunoa ma le salamo o le a le mafai ona i ai le faamagaloga, ma a leai le faamagaloga, o faamanuiaga uma o le faavavau ua tautau ifo i se tulaga matautia. A o faasolo atu le tagata solitulafono i le loloto atili o lana agasala, ua atili ai ona mauaa le mea sese ma o le a vaivai ai le manao e suia, e oo ina faateteleina le latalata ina leai se faamoemoe, ma seesee atu ai o ia i lalo lava seia oo ina le toe manao e toe a’e mai pe ua leai foi sona malosi e fai ai” (O Le Vavega o le Faamagaloga [1969], 117).

Lolomi