Potutusi
Lesona 137: Mamona 1–2


Lesona 137

Mamona 1–2

Faatomuaga

E ui lava na soifua ae Mamona i se taimi o le matautia o le amioleaga, ae na ia filifili e faamaoni. Ona o lona faamaoni, na tau atu ai ia te ia o le a tuuina atu ia te ia talafaamaumau paia a le nuu i se taimi mulimuli ane o lona olaga. I le 15 o ona tausaga, “na asiasi mai ai le Alii” ia te ia (Mamona 1:15). Na ia manao e fesoasoani ia sa Nifae ia salamo, ae ona o lo latou tetee ma le loto i ai na faasaina ai o ia e le Alii ona talai atu ia i latou. I lenei tausaga talavou, na tofia o ia e taitaia le autau a sa Nifae. Ona o le toatele o sa Nifae na le toe maua le Agaga Paia ma isi meaalofa a le Atua, na tuua i latou i lo latou lava malosi ao latou tau ma sa Lamana.

Fautuaga mo le Aoaoga

Mamona 1:1–5

Ua iloa e Mamona o le a i ai se aso o le a tuuina atu ai ia te ia talafaamaumau paia a sa Nifae

Tusi le fesili lenei i le laupapa a o lei amataina le vasega ina ia mafai ona mafaufau i ai tamaiti aoga pe a taunuu mai: O le a lou lagona pe a valaau oe e tagata o se Mamona?

I le amataga o le vasega, valaaulia tamaiti aoga e tali le fesili o i le laupapa. A maea ona latou talanoaina le fesili, fai atu i se tamaitiiti e faitau le saunoaga lenei a Peresitene Gordon B. Hinckley:

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“E ui ina ou faanoanoa i nisi taimi i le le ta’ua e tagata o le ekalesia lenei i lona igoa sa’o, ou te fiafia o le igoa ua latou faaaogaina, o se igoa mamalu tele na tuuina mai e se alii maoa’e ma se tusi ua tuuina mai ai se molimau e le mafaatusalia, e uiga i le Togiola o le lalolagi.

“Soo se tasi e malamalama i lenei alii o Mamona, e ala i lona faitau ma manatunatu loloto i ana upu, soo se tasi na te faitau lenei oa peleina o le talafaasolopito sa tuufaatasi ma faasaoina e ia, o le a ia iloa o le upu Mamona e le o se upu faatauvaa, ae o se faatusa o le lelei tele—e mai le Atua” (“E Tatau Ona Uiga le Upu Mamona i le ‘Lelei Tele,’” Liahona, Ian. 1991, 56–59).

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i le matalalaga o le Mamona 1–2, faamalamalama atu i le 320 tausaga talu le asiasiga a le Faaola ia sa Nifae, toeitiiti lava o tagata uma i le laueleele na ola amioleaga. O le taimi lena o Amorona, o se tagata amiotonu o le na auauna atu o se tausitalafaamaumau, na “uunaia e le Agaga Paia [ia] natia mau talafaamaumau ia ua paia” (tagai 4 Nifae 1:47–49). I le taimi lava lea, na asiasi atu ai Amorona i se tama e 10-tausaga e igoa ia Mamona ma faatonuina o ia e uiga i lona tiutetauave i le lumanai mo talafaamaumau.

Fai atu i tamaiti aoga e faitau le leoa le Mamona 1:2, ma vaai mo upu ma fuaitau na faaaoga e Amorona e faamatala ai Mamona. Fai atu ia i latou e lipoti mai mea na latou maua. Tusi le igoa Mamona i le laupapa, ma lisi a latou tali i lalo ifo. Atonu e te manaomia ona faamatala atu o le upu mafaufau lelei o lona uiga o le filemu, manatu mamafa, ma le faautauta.

  • O le a sou manatu i le mea e tatau ona tatou mafaufau lelei i ai? (O tali e ono aofia ai le faatautaia ma aai ma feinu i le faamanatuga, suesue i tusitusiga paia, ola mama, ma le tautala ma molimau e uiga i le Faaola.) Aisea e tatau ai ona tatou mafaufau lelei i nei mea?

Faamatala atu e mafai ona mafaufau lelei se tagata ae maua pea le faafiafiaina ma le ata. Ae ui i lea, o se tagata mafaufau lelei e malamalama i le taimi e manatu fiafia ai ma le taimi e sili ai ona mafaufau mamafa.

  • O le a lou manatu i le uiga o le “vave ona matau”?

I le avea ai o se vaega o lenei talanoaga, valaaulia se tamaitiiti e faitau le faamalamalamaga lenei a Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder David A. Bednar

“O lea la, a tatou atamamai, e vave ona vaai pe matau ma usitai. O nei elemene taua uma e lua—o le vaai ma usitai—e taua i le atamai. Ma o le perofeta o Mamona o se faataitaiga lelei lea o le faatinoina o lenei meaalofa. …

“… E taua tele ai le meaalofa faaleagaga o le atamai ia i tatou i le lalolagi o loo tatou ola ai nei ma le lalolagi a sau” (“Ia Atamai,” Liahona, Tes. 2006, 16).

  • E faapefea e le mafaia ona vave vaai ma usiusitai i le fautuaga a le Alii ona fesoasoani ia i tatou?

Valaaulia tamaiti aoga e tusi i api po o api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia e uiga i se mea e tatau ona mafaufau mamafa atili i ai —se mea e tatau ona latou mafaufau lelei atili i ai. Fai atu foi ia i latou e lisi faatonuga mai le Alii e mafai ona sili atu lo latou naunau e usiusitai i ai. Fautuaina i latou e saili ia sili atu ona mafaufau lelei ma vave ona matau.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele Mamona 1:3–5, ma fai atu i le vasega e faailoa mai faatonuga a Amorona ia Mamona.

  • O le a le mea na fai atu Amorona ia Mamona e fai?

  • Aisea i lou manatu na manaomia ai Mamona ia mafaufau lelei ma vave ona matau ina ia faataunuuina nei tiutetauave?

Mamona 1:6–19

Ona o le tetee ma le loto i ai, na faasa ai Mamona e le Alii ona talai ia i latou

Fesili i tamaiti aoga pe na i ai se taimi na leiloa ai se mea latou te faapelepele i ai po o se mea taugata na faoa mai ia i latou. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai nei aafiaga.

Otooto le Mamona 1:6–12 e ala i le faamatalaina ao talavou Mamona, na ia molimauina ni taua i le va o sa Nifae ma sa Lamana. Na ia molimauina foi le sosolo atu o le amioleaga i totonu o tagata i le laueleele.

Faamatala atu ona ua matua amioleaga sa Nifae, na latou le maua ai meaalofa anagata mai le Alii. Vaelua le vasega. Tofi le tasi afa e faitau le leoa le Mamona 1:13–14, 18, ma vaavaai mo meaalofa na amata ona aveese e le Alii mai ia sa Nifae. Tofi le isi afa e faitau le Mamona 1:14, 16–17, 19, ma vaai mo mafuaaga na aveese ai e le Alii nei meaalofa mai ia sa Nifae. Valaaulia tamaiti mai vaega taitasi e faasoa mai i le vasega a latou mea na maua.

  • E tusa ai ma le Mamona 1:13–14, o le a le mea e tupu pe a tetee tagata ma liliuese mai le Alii? (E ono aumai e tamaiti ni tali eseese. Mafaufau e aotele a latou tali i le tusia o mea moni nei i le laupapa: Pe afai e amioleaga ma lē talitonu tagata, latou te le maua meaalofa faaleagaga na latou maua mai le Alii ma le mafai ona maua le uunaiga a le Agaga Paia.)

Tau atu o le tetee o sa Nifae na matua ogaoga. Ae ui i lea, o lenei mataupu faavae e oo ia i tatou taitoatasi pe afai tatou te solia poloaiga a le Atua.

  • O a meaalofa o loo lisiina i le Mamona 1:13–14, 18 o le a sili ona faigata ia te oe ona le maua?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mamona 1:15. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea o loo tupu ia Mamona a o toatele sa Nifae ua le maua meaalofa a le Atua ma le uunaiga a le Agaga Paia.

  • Aisea i lou manatu na mafai ai e Mamona ona maua aafiaga faaleagaga e ui lava na i ai o ia i totonu o le amioleaga matautia?

Mamona 2:1–15

Ua taitai e Mamona autau a sa Nifae ma ua faanoanoa i lo latou amioleaga

Fai atu i se tamaitiiti e 15 tausaga (pe lata i le 15 tausaga) e faitau leotele le Mamona 2:1–2. Valaaulia le vasega e vaavaai mo le tiutetauave na tuuina atu ia Mamona ina ua 15 tausaga le matua (i lona “sefulu ma le ono o tausaga”). Fai atu i tamaitit aoga e mafaufau pe faapei ona taitai e se 15 tausaga le matua se autau.

  • O a auala e ono fesoasoani ai uiga o loo taua i le Mamona 2:1 ia Mamona i le avea ai o se taitai o se autau?

Aotele le Mamona 2:3–9 e ala i le tau atu i tamaiti faapea na osofaia e sa Lamana autau a sa Nifae i le malosi matautia lea na fefefe ai ma solomuli sa Nifae. Na tulia e sa Lamana i latou mai lea nofoaga i lea nofoaga seia oo ina faapotopoto sa Nifae i se nofoaga se tasi. I le iuga, na tatalia e le autau a Mamona le au sa Lamana ma sa latou sosola ai.

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le Mamona 2:10–15, ma vaavaai mo le tulaga faaleagaga o sa Nifae ina ua mavae nei taua.

  • Aisea na faanoanoa ai sa Nifae? (Tagai Mamona 2:10–13. Na faanoanoa aua na le mafai ona latou taofia a latou meatotino. I nisi upu, sa na ona faanoanoa ona o taunuuga o a latou agasala, ae lei salamo ia latou amioga.)

  • E tusa ai ma le Mamona 2:13–14, na faapefea ona iloa e Mamona o le faanoanoa o le nuu e le o se faailoga o le salamo moni?

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e vaai i le eseesega i le va o le “faanoanoa … i le salamo” ma le “faanoanoa o tagata tausalaina,” tusi mea nei i le laupapa:

O i latou e faanoanoa i le salamo …

O i latou o e na ona salamo ona o taunuuga o le agasala …

Fai atu i tamaiti e iloilo le Mamona 2:12–15, ma vaavaai mo uiga o nei ituaiga e lua o tagata. Valaaulia i latou e lipoti mai mea latou te maua. O a latou tali e tatau ona atagia mai ai mea moni nei:

O i latou e faanoanoa i le salamo e iloa le agalelei o le Atua ma o mai ia Keriso ma loto momomo.

O i latou e na ona faanoanoa ona o taunuuga o agasala e faaauau ona tetee i le Atua.

Faamatala atu na faaaoga e Mamona le fuaitau “faanoanoa o tagata tausalaina” (Mamona 2:13) e faamatala ai le faanoanoa o e na puapuagatia ona o taunuuga o a latou amioga ae ua le naunau e salamo. O lenei uiga e le tau atu ai i le faamagaloga ma le filemu. E tau i le faafanoga, o lona uiga o se tagata ua taofia lona alualu i luma i le ola faavavau.

Valaaulia tamaiti e manatunatu loloto pe faapefea ona latou tali atu pe afai ua latou iloa ua latou agasala. Fautuaina i latou e o mai i le Faaola ma se loto momomo ina ia mafai ona faamagaloina i latou, maua le filemu, ma faalelei ma le Atua.

Mamona 2:16–29

Ua maua e Mamona papatusi ma faamaumau se tala i le amioleaga o lona nuu

Aotele le Mamona 2:16–18 e ala i le faamatalaina faapea ao faaauau taua ma sa Lamana, na i ai Mamona i tafatafa o se mauga e igoa o Semi, lea na natia ai e Amorona talafaamaumau a sa Nifae. Na ia aumaia papatusi a Nifae ma amata ona faamaumau mea na ia matauina i totonu o tagata talu mai le taimi ao tamaitiiti.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mamona 2:18–19. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le faamatalaga a Mamona o tulaga faaleagaga o tagata i ona aso. Fai atu ia i latou e vaavaai foi mo lana lava faailoaga o le faamoemoe.

  • Na faapefea ona faamatalaina e Mamona tulaga faaleagaga i ona aso? (“Se vaaiga faaauau pea o le amioleaga ma mea inosia.”)

  • Mai mea na e aoaoina mai ia Mamona, aisea na mafai ai ona ia mautinoa o le a “sii ae au i luga i le aso gataaga”? (Atonu e te manao e fesoasoani i tamaiti ia malamalama ina ua tautala Mamona i le “sii ae au i luga i le aso gataaga,” na ia faatatau i le toetu ma aumaia i le afioaga o le Atua ina ia faatasi ai ma Ia e faavavau.)

  • E faapefea ona fesoasoani le faataitaiga o le amiotonu a Mamona ia te oe? (E ono faasoa mai e tamaiti aoga ni tali eseese se tele. O a latou tali e tatau ona faaalia ai le mataupu faavae lenei: E mafai ona matou filifili e ola amiotonu, e oo lava i totonu o se nuu amioleaga. Atonu e te manao e valaaulia se tamaitiiti aoga e tusi lenei mea moni i le laupapa.)

  • O anafea na e vaai ai i ni uo po o tagata o le aiga o tutu malosi i le usitaia o le finagalo o le Atua e ui lava e le faapena i latou na siomia ai i latou?

Fautuaina tamaiti aoga e mafaufau i se vaega faapitoa o o latou olaga e mafai ai ona sili atu lo latou mafaia ona tutu atu mo le mea moni. Valaaulia i latou e tusi i api po o api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia e uiga i le auala latou te mananao ai e tali atu ai i le isi taimi e luiina ai i latou i lena vaega faapitoa. Molimau atu, e pei o Mamona, e mafai ona tatou filifili e ola amiotonu ma o le a fesoasoani le Alii ia i tatou e tutu atu ma le malosi mo le mea moni, e tusa lava pe le faia e i latou o siomia ai i tatou.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mamona 1:1. “O a’u, o Mamona”

O le lisi lenei ua faamanino ai vaega o le olaga ma le auaunaga a Mamona:

  1. O lona tama na igoa ia Mamona (tagai Mamona 1:5).

  2. Na faaigoaina o ia i le laueleele o Mamona, lea na faatuina ai e Alema le Ekalesia (tagai 3 Nifae 5:12).

  3. Na ia faaigoaina sona atalii ia Moronae (tagai Mamona 6:6).

  4. O ia e tupuga moni mai ia Liae (tagai 3 Nifae 5:20).

  5. Na asia o ia e le Faaola (tagai Mamona 1:15).

  6. O ia o se soo o Iesu Keriso (tagai 3 Nifae 5:13).

  7. Sa avea o ia ma taitaiau o autau a sa Nifae (tagai Mamona 2:1).

  8. Na ia tusitusi e tusa ai ma le finagalo o le Atua (tagai 3 Nifae 5:14).

  9. Na ia molimauina le pau o sa Nifae (tagai Mamona 2:18–19; 3:16; 6:8–22).

Mamona 2:13–15 Faanoanoa i le salamo

Na faavauvau Mamona ona o ona tagata, i le vaaia “o lo latou faanoanoa sa le tupu mai i le salamo” ma le iloa “e le tuua pea i latou e le Alii i taimi uma ia latou fiafia i le agasala” (Mamona 2:13). E pei ona matauina e Peresitene Spencer W. Kimball, “A aunoa ma le salamo e le mafai ona i ai le faamagaloga, ma a aunoa ma le faamagaloga o faamanuiaga uma o le faavavau o le a i ai i se tulaga matautia” (O Le Vavega o le Faamagaloga [1969], 117).

Na aoao mai e Elder Bruce D. Porter o le Fitugafulu le taua o le lagona faanoanoa i le salamo:

“O le loto momomo ma le agaga salamo o le oo i le ‘tiga e tusa i le Atua [e] tupu ai le salamo’ (2 Korinito 7:10). E oo mai lenei mea pe afai o lo tatou manao e matuai malosi ia mama mai agasala lea e tiga ai o tatou loto i le faanoanoa ma tatou mananao ai e faalelei ma lo tatou Tama oi le Lagi. O i latou ua i ai se loto momomo ma se agaga salamo e naunau e fai soo se mea e fetalai mai ai le Atua ia i latou, e aunoa ma le tetee pe le fiafia. E tuu lo tatou faia o mea ia tatou ala ae aoao e faia i le ala a le Atua. I se tulaga faapena o le gauai atu, e mafai ona aoga ai le Togiola ma tupu mai ai le salamo moni. Ona lagona lea e le tagata ua salamo le mana faamama o le Agaga Paia, o le a faapea ona faatumulia ai i latou i le filemu o le mafaufau ma le olioli i le toe lelei ma le Atua” (“O Se Loto Momomo ma se Agaga Salamo,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 32).

Lolomi