Potutusi
Lesona 154: Moronae 6


Lesona 154

Moronae 6

Faatomuaga

A o faasolo ina faaiu tusitusiga a Moronae i papatusi, na ia faamatalaina nisi o agavaa mo tagata taitoatasi e papatiso ai i le Ekalesia. Ona ia otootoina lea o tiutetauave o tagata o le Ekalesia e tausi e le tasi le isi. Na ia faamatalaina foi faamoemoega o sauniga a le Ekalesia ma faamamafa mai le manaomia ona taitaia sauniga a le Ekalesia e le uunaiga a le Agaga Paia.

Fautuaga mo le Aoaoga

Moronae 6:1–3

Ua tuuina mai e Moronae mea e manaomia mo le papatisoga

Fai atu i tamaiti aoga e vaai faalemafaufau faapea e i ai so latou tei e fitu- tausaga o le a atoa le valu ini nai masina. Fai atu foi ia i latou e vaai faalemafaufau ua fai atu o latou matua ia i latou e aoao atu se lesona i le afiafi faaleaiga pe faapefea ona saunia mo le papatisoga. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e tau mai mea o le a latou aoaoina e fesoasoani ai i lo latou tei ia saunia e papatiso.

Faamatala atu o le Moronae 6 o loo i ai le faamatalaga a Moronae i mea e manaomia mo le papatisoga. Valaaulia tamaiti aoga e faitau Moronae 6:1–3 le leoa, ma vaai mo mea e manaomia mo le papatisoga. Ona valaaulia lea o tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou maua. Mafaufau e fai atu fesili nei:

  • O le a sou manatu i le uiga faapea o i latou e mananao e papatiso e tatau ona “fua mai fua e tatau ai e iloa ai [ua] latou agavaa”? (E tatau ona latou ola i le usiusitai i poloaiga a le Atua, ma faaalia ua latou saunia e osia ma tausia feagaiga o le papatisoga.)

  • Aisea i lou manatu e taua ai mo tagata taitoatasi ona i ai “se loto momomo ma se agaga salamo” a o lei papatisoina? (Atonu e te manao e faamatala atu o le fuaitau “se loto momomo ma se agaga salamo” e faatatau i le lotomaualalo ma le naunau o se tagata ia salamo ma usiusitai i poloaiga a le Alii.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau Moronae 6:3 leotele, ma fai atu i le vasega e faailoa mai mea na tatou osi feagaiga e fai i le papatisoga. E tatau i tamaiti aoga ona faailoa mai upumoni nei: E ala atu i le papatisoga, tatou te osi feagaiga e tauave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso ma auauna ia te Ia e oo i le iuga. (Atonu e te manao e fai atu i tamaiti aoga e mafaufau i mea na latou aoaoina i le lesona talu ai e uiga i le tauaveina i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso.)

  • Mai ou aafiaga, aisea e manaomia ai e se tagata e manao e papatiso se naunautaiga e auauna ia Iesu Keriso e oo i le iuga?

  • O le a se mea ua e faia e faatumauina ai ma faamalosia ai lou naunau e auauna i le Alii?

Moronae 6:4

Ua faamatalaina e Moronae pe faapefea ona tausia ma fafagaina faaleagaga tagata o le Ekalesia

Tau atu i tamaiti aoga ina ua uma ona faamatalaina e Moronae mea e manaomia mo le papatisoga, ona ia faamatalaina lea o mea na fai i ona aso e fesoasoani ai i tagata fou faatoa papatiso ina ia tumau ai le faamaoni ia latou feagaiga. Valaaulia tamaiti aoga e faitau le Moronae 6:4 le leoa, ma vaai mo mea na fai e tagata o le Ekalesia e fesoasoani ai i tagata fou liliu mai. Fai atu i tamaiti aoga e lipoti mai mea na latou maua. Tusi a latou tali i luga o le laupapa.

Fai atu i tamaiti aoga e aotele mea o aoao mai Moronae 6:4 e uiga ia tatou tiutetauave agai i tagata o le Ekalesia, ae maise lava tagata fou. (Mo se faataitaiga, e ono tali mai tamaiti aoga faapenei: O loo ia i tatou le tiutetauave e manatua isi tagata o le Ekalesia ma fafaga i latou faaleagaga i le afioga a le Atua. E mafai foi ona latou faapea mai e tatau ona tatou fesoasoani le tasi i le isi ina ia faaauau ona mataala i le tatalo ma e tatau ona tatou fesoasoani le tasi i le isi e faalagolago i le Faaola ma Lana Togiola.)

  • E faapefea ona tatou faataunuuina lo tatou tiutetauave ia manatua le tasi ma le isi?

  • E faapefea ona tatou fafagaina le tasi ma le isi i “afioga lelei a le Atua”?

  • O a faamanuiaga e oo mai i le fafagaina i le afioga a le Atua?

Faitau le saunoaga lenei a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“O le toatele o tagata e le o mai i le lotu e saili na o nai mea moni o le talalelei, pe o mai e vaai ni uo ua leva, e ui lava e taua na mea uma e lua. Latou te o mai e saili se aafiaga faaleagaga. Latou te fia maua le filemu. Latou te mananao ia faamalosia lo latou faatuatua ma faafouina lo latou faamoemoe. Latou te mananao, i se otootoga, ia fagaina i afioga a le Atua, ia faamalosia e mana o le lagi. O i tatou ua valaauina e lauga pe faiaoga pe taitai ua i ai se matafaioi e fesoasoani e saunia lena mea, i le lelei sili e mafai ona tatou faia ai” (“O se Aoao ua Maliu Mai Le Atua,” Liahona, Iulai 1998, 30).

Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau i tagata o loo taumafai, pe na faia se taumafaiga, e manatua ma fafagaina i latou faaleagaga. Fesili atu ia i latou pe na latou mafaufau ea, mo se minute, e uiga i tagata uma na tatalo mo i latou, saunia lesona mo i latou, faamalosiauina i latou ia latou gaoioiga i le Ekalesia, ma fesoasoani ia i latou i taimi faigata na latou feagai. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai pe na faapefea ona faamanuiaina i latou ona sa manatua i latou e se tasi ma fafagaina i latou i le afioga a le Atua. E mafai ona e mafaufau e tuuina atu i tamaiti aoga se taimi e tusi ai ni tusi e faafetai ai i tagata na fesoasoani a latou taumafaiga ia i latou.

Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau i ni tagata faapitoa atonu o loo finagalo le Alii latou te manatua pe fafagaina. Valaaulia tamaiti aoga e tusi i api aoga po o tusi talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia mea e mafai ona sili atu ona latou faia e faataunuu ai tiutetauave o loo ia i latou agai i tagata o le Ekalesia. Fautua atu ia i latou ia faapitoa lo latou mataituina o manaoga o tagata fou.

Moronae 6:5–9

Ua faamatalaina e Moronae faamoemoega o sauniga o le Ekalesia ma auala e taitaia ai sauniga

Fai atu i tamaiti aoga e vaai faalemafaufau faapea o i latou taitoatasi o se matua o se alii po o se tamaitai talavou o le, i nai vaiaso ua tuanai, na faapea mai ua ia le toe manao e alu i le lotu ona e foliga mai e leai se uiga ma e le manaia. Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau pe o le a le mea o le a latou fai atu e faamalosiau ai le talavou e alu i le lotu ma pe faapefea ona latou fesoasoani ia te ia ia malamalama i mafuaaga sao mo le auai soo i le lotu.

Tusi le faamatalaga lenei e lei maea i luga o le laupapa:

I le avea ai ma tagata o le Ekalesia, e tatau ona tatou potopoto soo faatasi e …

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Moronae 6:5–6. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma vaai mo auala e faauma ai le fuaitau i le laupapa. A o lipoti mai e tamaiti aoga mea na latou maua, tusi a latou tali i le laupapa. O a latou tali e ono aofia ai upumoni nei:

I le avea ai ma tagata o le Ekalesia, e tatau ona tatou potopoto soo faatasi e anapogi ma tatalo.

I le avea ai ma tagata o le Ekalesia, e tatau ona tatou potopoto soo faatasi e faamalosiau e le tasi le isi faaleagaga.

I le avea ai ma tagata o le Ekalesia, e tatau ona tatou potopoto soo faatasi e fetagofi atu i le faamanatuga e manatua ai Iesu Keriso.

Na faasoa mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua se vaega o se tusi mai se uo na aoaoina le ala e maua ai le olioli i le auai i le lotu:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“I le tele o tausaga ua mavae, sa ou suia ai lou uiga faaalia i le alu i le lotu. Ua ou le toe alu i le lotu mo au lava, ae ua ou mafaufau i isi. Ua fai ma au masani lou faatalofa i tagata e nonofo na o i latou, faafeiloai tagata asiasi mai, … ua ou ofo atu lava au e faia se tofiga. …

“Pe a faapuupuu, ou te alu i le lotu i vaiaso taitasi, ma le faamoemoe ou te toaga, ou te le faatali sei tau mai se mea e fai, ma ua ou faia se eseesega lelei i olaga o tagata. O le mea lea, na matua sili atu ona ou fiafia ma maua le loto malie i lou auai i sauniga a le Ekalesia” (upusii i “Auaunaga ma le Le Manatu Faapito,” Ensign po o le Liahona, Me 2009, 96).

A o e mafaufau i manaoga o tamaiti aoga o lau vasega, mafaufau e fai atu nisi po o fesili uma nei e fesoasoani ai ia i latou e suesue ma faaaoga mataupu faavae na latou faailoaina mai Moronae 6:5–6:

  • O a aafiaga na aoaoina oe i le taua o le tatalo ma le anapogi faatasi ma tagata o lau uarota po o le paranesi?

  • O le a sou manatu i le uiga o le tatau ona tatou “talatalanoa, o le tasi i le tasi, e uiga i le uelefea o o [tatou] agaga.”? (Moronae 6:5). E faapefea ona tatou faia lenei mea i le lotu?

  • E mafai faapefea ona aafia o tatou olaga i le lotu pe afai tatou te auai ma se manaoga ia faamalosia isi faaleagaga ?

  • O a nisi mea e mafai ona tatou manatua e uiga i le Faaola pe a tatou fetagofi atu i le faamanatuga? E faapefea ona fesoasoani le tagofia o le faamanatuga ia i tatou e manatua ai o Ia i le gasologa o vaiaso taitasi?

  • E mafai faapefea e le alu i le lotu mo faamoemoega ua tatou talanoaina ona fesoasoani e “faatutumau ai i [tatou] i le ala sao”? Moronae 6:4 O le a le mea e mafai ona e fai e faamalosia ai isi talavou ia auai i sauniga o le Ekalesia?

Faitau leotele le faamatalaga lenei a Peresitene Iosefa Filitia Samita:

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

“E leai se nofoaga i Siona mo tagata agasala ma le iloa. O loo i ai le avanoa mo le tagata agasala ua salamo, mo le tagata ua liliuese mai le amioleaga ma saili mo le ola faavavau ma le malamalama o le Talalelei” (in Conference Report, Ape. 1915, 120).

Ona valaaulia lea o tamaiti aoga e faitau le leoa le Moronae 6:7–8, ma vaai mo mea na “tausisi ma le faaeteete” i ai taitai o le Ekalesia i aso o Moronae. Valaaulia tamaiti aoga e lipoti mai mea ua latou aoaoina. Atonu e te manao e faamatala atu o lenei fuaiupu, o le fuaitau “tineia” e faatatau i le tapeina o igoa. Afai e fai e tagata o le Ekalesia ni agasala mamafa ae le salamo, e mafai ona tapeina o latou igoa, po o le lē toe avea ma tagata o le Ekalesia ma lē maua faamanuiaga o a latou feagaiga.

  • O a nisi mea o faia e taitai o le Ekalesia i aso nei e fesoasoani ai ia i tatou e aloese mai le amioleaga?

  • E tusa ai ma Moronae 6:8, o le a le folafolaga ua tuuina mai ia i tatou pe afai tatou te salamo faamaoni i a tatou agasala? (O le tele lava ona tatou salamo ma saili atu le faamagaloga ma le manatu moni i ai, o le a faamagaloina i tatou.)

Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau i avanoa ua latou maua e lagona ai le Agaga Paia i taimi o a latou sauniga o le Ekalesia masani i le Aso Sa (mo se faataitaiga, i taimi o tatalo, taimi o le faamanatuga, pe a tuuina mai e tagata ni lauga po o aoaoga, pe a usuina ni viiga, pe o taimi e manatunatu loloto ai i se mau a o faia se lesona). Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele Moronae 6:9. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai le matafaioi a le Agaga Paia e tatau ona i ai i totonu o a tatou sauniga.

  • O a upumoni ua tatou aoao mai i le Moronae 6:9 e uiga i le ala e taitaia ai sauniga o le Ekalesia? (O sauniga Lotu e tatau ona taitaia i le mana o le Agaga Paia.)

  • O anafea na e lagona ai na taitaia se sauniga o le Ekalesia i le mana o le Agaga Paia?

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e malamalama i le ala e faaaoga ai lenei upumoni i vaega uma o a tatou sauniga o le Ekalesia, fai atu ia i latou e vaai faalemafaufau ia i latou lava i le tulaga o tagata i nei vaega. (Atonu e te manao e tusi nei mea i le laupapa a o lei amataina le vasega pe saunia foi o se pepa e tufa atu.) Valaaulia tamaiti aoga e faamatala mai pe faapefea ona faatatau le mataupu faavae na latou faailoa mai Moronae 6:9 i nei tulaga taitasi.

  1. Ua fesiligia oe e tuuina atu se lauga i le sauniga faamanatuga e uiga i le Togiola a Iesu Keriso.

  2. Ua fesiligia oe e fuafua se polokalama faamusika mo le sauniga faamanatuga a sau.

  3. O loo e nofo i se sauniga molimau ma lagona le uunaiga e faasoa atu lau molimau, ae e te le o mautinoa pe o le a lau tala e fai.

Faamanatu i tamaiti aoga i le amataga o le lesona, na e fesili atu ai ia i latou e mafaufau e uiga i mea e ono fai atu e matua e faamalosia ai se alii po o se tamaitai talavou ia auai i le lotu. Ina ia faaiuina le lesona, fai atu i tamaiti aoga po o le a le mea ua latou mafaufau latou te ono faasoa atu. Ona faasoa atu lea o lau molimau e uiga i faamanuiaga o le auai i le lotu ma soo se mataupu faavae na outou talanoaina ananei.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Moronae 6:2. “O le loto momomo ma le agaga salamo”

Na faamatalaina e Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le uiga o le ofoina atu o se loto momomo ma se agaga salamo i le Alii:

“ A e sailia le faamanuiaga o le liua, e mafai ona e ofoina atu i le Alii le meaalofa o lou loto momomo po o le loto salamo, ma lou agaga nutimomoia po o le agaga usitai. O le mea moni lava, o le ofoina atu lea o oe lava—o le a lava le tulaga o e i ai ma pe o le a foi le ituaiga tagata ua avea ai oe“ (”Pe a Liua Mai Oe,“ Ensign po o le Liahona, Me 2004, 12).

Moronae 6:4.. Aoao mai e ala i le Mana o le Agaga Paia

Tatou te mauaina le mana faamama o le Togiola a le Faaola e ala i le mafutaga a le Agaga Paia (tagai 3 Nifae 27:19–20; Moronae 6:4). Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea:

“O agasala e le faamagaloina i vai o le papatisoga, e pei ona tatou faia i le gagana faatusatusa, ae o le taimi tatou te maua ai le Agaga Paia. O le Agaga Paia e soloiesea le tulaga agasala ma aumaia ai i tatou i se tulaga amiotonu. E avea i tatou ma tagata mama pe a tatou mauaina moni lava le faaaumea ma le mafutaga a le Agaga Paia. O le taimi lena e susunuina ai le agasala ma le eleelea ma leaga mai o tatou agaga e pei ona faia e se afi. O le papatisoga a le Agaga Paia o le papatisoga i le afi” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 290; tagai foi i le itulau 239).

Moronae 6:4.. O la tatou tiute e fafaga e le tasi le isi

Na faasoa mai e Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili le aafiaga lenei:

“Ua faatele ona ou vaai tino i se leoleo mamoe o fafaga ana lafu. O se tasi o se Pereitene o le kolama tiakono. O se tasi o le peresitene o le korama e nofo latalata i lo matou fale. O lena tamaitiiti o le matou tuaoi, e lei alu lava ia i se fonotaga a le korama pe auai faatasi foi i se mea e fai a lana korama. O lona tama fai, e le o se tagata o le ekalesia ma sa le alu foi lona tina i le lotu.

“Sa fono le au peresitene o le korama lenei a tiakono i se taeao o se Aso Sa. … I le latou fonotaga faa-au peresitene, sa manatua ai e na leoleo mamoe e tai 13 tausaga, le tamaitiiti lea e le sau lava. Sa latou talanoa i lona manaomia tele o mea ia latou te mauaina. Sa tofia e le peresitene lona fesoasoani e alu e sue mai le mamoe lea ua se.

“Ou te iloaina le fesoasoani, ma sa matamuli o ia, ma sa ou iloaina le faigata o le tofiga, ma o lea sa ou maitauina ai ma le maofa mai lou faamalama i luma, ao tatoso atu le savali a le fesoasoani i tafatafa o lou fale, ma agai atu ai i le auala i le fale o le tamaitiiti lea e le sau lava i le lotu. Sa tuu lima o le leoleo mamoe i ana taga. Sa savali punou o ia. Sa savalivali lemu, le ituaiga savali foi lea e pei e te le o mautinoa pe e te fia alu i le mea la e te agai i ai. Pe a ma le 20 minute, ae toe foi mai ma le tiakono lea na se, o loo savali mai i ona tafatafa. Sa faifai pea lena vaaiga mo nisi Aso Sa. Ona malaga ese lea o le tamaitiiti lea na se ma na toe maua mai.

“… Ini tausaga mulimuli ane, sa ou i ai i se konafesi faalesiteki i se konetineta e mamao ese mai le potu sa faia ai le fonotaga a lena au peresitene. Sa savali mai se toeaina lauulusina ia te au ma faapea lemu mai, ‘O le tama tama a lou afafine sa nofo i le tou uarota i tausaga ua leva.’ Sa ia faamatalaina mai ma le lotomomomo le olaga o lena tamaitiiti. Ona ia fesili mai lea pe mafai ona ou sailia mai lena tiakono sa tatoso atu lana savali i lena auala. Ma sa manao pe mafai ona ou momoli atu lana faafetai ia te ia, ma tau atu i ai ua matua nei le tama a lona afafine ae o loo ia manatua pea lava” (“Ia Tatou Mataala Faatasi ma Au,” Liahona, Me 2001, 44–47).

Moronae 6:4.. Faamalosia o tagata fou liliu mai

Na fautuaina e Peresitene Gordon B. Hinckley tagata uma o le Ekalesia, e aofia ai le autalavou, ina ia fafaga ma faamalosia i latou ua auai i le Ekalesia:

“E le o se mea faigofie le avea ma tagata o lenei Ekalesia. I le tele lava o tulaga, e aafia ai le tuu ese o mausa tuai, tuua o uo ma paaga ua leva, ma le laa atu i faalapotopotoga fou e ese ma le le maalofia.

“Ona o le faatupulaia o le fuainumera o tagata liliu mai, e ao ona tatou faia se taumafaiga tele naua e fesoasoani ai ia i latou pe a latou mauaina lo latou ala. E manaomia e i latou uma taitoatasi ni mea se tolu: o se uo, o se matafaioi, ma ia faafaileleina i le afioga lelei a le Atua’ (Moronae 6:4). O lo tatou tiute ma le avanoa le sauniaina o nei mea.

“O se galuega lenei mo tagata uma. O se galuega mo faiaoga o aiga ma faiaoga asiasi. O se galuega mo le au epikopo, ma korama a le perisitua, ma le Aualofa, o alii ma tamaitai talavou, e oo lava i le Peraimeri.

“Sa ou auai i se sauniga molimau i le Aso Sa anapogi talu ai. Sa tulai se alii e 15 po o le 16 ona tausaga le matua i luma o le faapotopotoga ma faapea mai ua tonu ia te ia o le a papatiso.

“Ona taitasi lea ona tutulai alii o le korama a aoao i le masini faaleotele leo e faaali atu lo latou alolofa mo ia, ma tau atu ua ia faia le mea tonu, ma faamautinoa atu ia te ia o le a latou tutu faatasi ma ia e fesoasoani ia te ia. O se mea matagofie tele le faalogologo atu i na alii atalavou o tautatala mai i upu o le agaga talisapaia ma le faamalosiau i le latou uo (“Tagata Liliu Mai ma Alii Talavou,” Liahona, Iulai 1997, 57–60).

Lolomi