Potutusi
Lesona 122: 3 Nifae 12


Lesona 122

3 Nifae 12

Faatomuaga

Na aoao e Iesu Keriso le au sa Nifaē i le auala e maua ai faamanuiaga o Lana talalelei, ma faatonu i latou ina ia uunaia isi mo le lelei. Na Ia tautino mai faapea, ua Ia faataunuuina le tulafono a Mose, ma ua Ia tuuina atu i tagata se tulafono maualuga atu, e saunia ai i latou ina ia avea faapei o Ia ma lo tatou Tama oi le Lagi.

Fautuaga mo le Aoaoga

3 Nifae 12:1–12

Ua aoao e Iesu Keriso le motu o tagata e uiga i faamanuiaga tatou te mauaina, a o tatou ola ai i Lana talalelei

A o lei amataina le vasega, tusi fesili nei i luga o le laupapa:

Pe o faamoemoe mai ea le Tama Faalelagi ia tatou atoatoa?

Pe manaomia ea lo tatou avea ma tagata atoatoa i lenei olaga, ina ia ulufale atu ai i le malo selesitila?

Pe mafai ea ona tatou atoatoa?

I le amataga o le lesona, valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto i fesili nei. Fai atu i ai e mafaufau i fesili i le taimi atoa o le lesona.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 12:48 Faamanino atu faapea o se tasi lenei o mau fuaitau e tauloto. Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e faailoga lenei fuaitau i se faiga iloga, ina ia mafai ai ona faigofie ona latou maua pe a sailia.

Ata
Elder Russell M. Nelson

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le faamatalaga lenei mai ia Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le poloaiga ina ia atoatoa:

“Tatou te le manaomia ona faanoanoa pe afai o a tatou taumafaiga lelei agai atu i le atoatoa, e foliga mai nei e matua faigata ma e le muta. O loo faatalitali le atoatoaga. E mafai ona oo mai atoa pe a mavae le Toetu, ma e na o le Alii e mafai ai. E faatalitali mai mo i latou uma o e alolofa ia te Ia ma tausia Ana poloaiga” (“Atoatoaga O Lo o Faatalitali,” Liahona, Ian. 1996, 103).

  • Aisea e te manatu ai o le atoatoa e mafai ona o’o mai “e ala i le Alii”?

Toe iloilo fesili e tolu o loo i le amataga o le lesona. Fai atu i tamaiti pe faamata o le a suia a latou tali i na fesili, pe a mae’a ona faitauina le 3 Nifae 12:48 ma faalogo i le faamalamalamaga a Elder Nelson. Fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama faapea e le o faamoemoe mai le Tama Faalelagi ia tatou atoatoa i le taimi o o tatou olaga faaletino, ae, a o tatou tauivi ma le filiga e tausia poloaiga, ma, a o tatou faalagolago i le Togiola, e mafai ona i’u ina tatou atoatoa.

Tusi le upu amuia i luga o le laupapa. Valaaulia tamaiti aoga e faitau lē leoa le 3 Nifae 12:1–12 ma vaavaai mo uiga na uunaia tatou e le Faaola e atiina ae, ma faamanuiaga na Ia folafola mai o se taunuuga.

  • O a faamanuiaga ua o’o mai i lou olaga, o se taunuuga o le ola i aoaoga a Iesu Keriso o loo i le 3 Nifae 12:1–12?

Faamanino atu le tele o taimi o loo faaaoga ai le upu amuia i nei fuaiupu. Faasoa atu lau molimau i le auala na faamanuiaina ai oe, a o e ola ai e tusa ma aoaoga a le Faaola.

Fai atu i tamaiti aoga e tusi i totonu o api po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, e uiga i se faamanuiaga latou te mananao i ai o loo faamatalaina i le 3 Nifae 12:1–12. Tuu i ai e tusi i lalo le uiga taua e ao ona latou atiina ae, ina ia maua ai lena faamanuiaga. Ona valaaulia lea o i latou e tusi mea ua latou mananao e faia e atiina ae ai lena uiga taua. Valaaulia ni nai tamaiti e faasoa mai mea na latou tusia, ma pe aisea.

3 Nifae 12:13–16

Ua apoapoai atu le Faaola i le motu o tagata, ina ia avea ma faataitaiga amiotonu i le lalolagi

Faaali atu se fagu masima. Fai i le vasega e faailoa mai le aoga o le masima. A o tali mai tamaiti, ia mautinoa ua manino faapea, o le masima e faaoona ai meaai, ma o se mea e faaaoga e puipui ai aano o manu mai le faaleagaina. Atonu foi e te manao e faamalamalama atu faapea, i lalo o le tulafono a Mose, o ositaulaga sa poloaiina e tuuina atu mea e osi ai a latou taulaga faatasi ma le masima (tagai i le Levitiko 2:13). O le mea lea, o le masima na avea o se faailoga o le feagaiga i le va o le Alii ma Lona nuu.

Valaaulia tamaiti e faitau lē leoa le 3 Nifae 12:13 ma faailoa mai po o ai na faatusa e le Faaola i le masima. A o tali mai tamaiti, faamalamalama atu faapea na faatatau le Faaola e lē na o le motu o tagata sa i ai i le malumalu i lena aso, ae mo i latou uma o e ua papatisoina i totonu o Lana Ekalesia ma ola i Lana talalelei.

  • O a auala e mafai ai e i tatou, i le avea ai ma ē mulimuli ia Iesu Keriso, ona faapei o le masima? (E ao ona tatou fesoasoani e faasaoina pe faaolaina tagata, ma ia faaleleia le lalolagi e ala i le uunaia o isi mo le lelei.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le leai o se tofo lelei i le masima?

A o talanoaina e tamaiti lenei fesili, atonu e te manao e faitau le faamatalaga lenei mai ia Elder Carlos E. Asay o le Fitugafulu:

“O le a lē magalo le masima ona o le umi ona tuu. E magalo ona ua fefiloi ma nisi mea ma ua faatamaiaina. … O le oona ma le lelei e aluese mai se tagata, pe a ia faatamaiaina lona mafaufau i manatu lē mamā, faaleagaina lona gutu i le tautala piopio, ma faaleaogaina lona malosi i le faia o amioga faatiapolo” (“Masima o le Lalolagi: Masima mo Tagata ma Faaola mo Tagata,” Liahona Iulai 1980, 42).

  • Aisea e ao ai ona tatou mama atoatoa, ina ia mafai ai ona tatou uunaia isi mo le lelei?

Faamlamalama atu faapea na faaaogaina e le Faaola se isi faailoga e aoao mai ai le auala e tatau ona faia e tagata o le feagaiga o Lana Ekalesia, e uunaia ai isi mo le lelei. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 12:14. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le auala na faaaoga ai e le Faaola le malamalama e aoao mai ai e uiga i le matafaioi a Ona tagata o le feagaiga i le lalolagi. A o le’i faitau le tamaitiiti aoga, atonu e te manao e faamalamalama atu faapea o le pusa fua saito o se ato.

  • Faamata e faapefea ona avea tagata o le Ekalesia ma se malamalama i isi? O le a sou manatu i le uiga o le faasusulu atu o lo tatou malamalama? (A o tali mai e tamaiti lenei fesili, fesoasoani ia i latou ia iloa le auala e mafai ai e a latou faataitaiga amiotonu ona fesoasoani i isi tagata.)

  • Faamata o a auala e faaufiufi ai e nisi tagata o le Ekalesia lo latou malamalama?

  • E tusa ai ma le 3 Nifae 12:16, aisea e finagalo ai le Faaola ia i tatou e faasusulu atu lo tatou malamalama? (A tatou faia se faataitaiga amiotonu, o le a mafai ona tatou fesoasoani i isi e vivii i le Tamā Faalelagi. Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti e tusi lenei mataupu faavae i a latou lava upu, i totonu o a latou tusitusiga paia.)

  • O ai e ana le faataitaiga amiotonu lea na fesoasoani ia te oe e latalata atili ai i le Tama Faalelagi, ma faamalosia ai lou manao e ola i le talalelei?

Valaaulia tamaiti e mafaufau loloto i faataitaiga ua latou faia mo i latou o loo siomia ai i latou. Uunai i latou e manatunatu i le auala e mafai ai e i latou ona sili atu ona fesoasoani i isi ia faateleina lo latou alofa mo le Tama Faalelagi, ma lo latou manao e mulimuli ia te Ia.

3 Nifae 12:17–48

Ua aoao e Iesu Keriso le motu o tagata e uiga i le tulafono maualuga atu, lea o le a fesoasoani ia i latou e avea ai faapei o Ia ma le Tama Faalelagi

Faamalamalama atu faapea na faaauau e le Faaola ona aoao le au sa Nifaē i le auala e o mai ai ia te Ia, ma ulufale atu ai i le malo o le lagi. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 12:19–20. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se upu o loo faaaoga soo i totonu o nei fuaiupu.

  • O le a le upu taua o loo faaaoga faatolu e le Faaola, o se vaega o lenei valaaulia e o mai ia te Ia? (Poloaiga.)

Faamalamalama atu faapea o le 3 Nifae 12:21–47 o loo i ai ni poloaiga patino na tuuina mai e le Faaola, ia o le a fesoasoani ia i tatou e o mai ia te Ia, ma sili atu ai ona faapei o Ia. Ina ua Ia aoao atu nei poloaiga i tagata sa Nifaē, na Ia faatatau i mataupu na avea o se vaega o le tulafono a Mose, ona Ia aoao atu lea o se tulafono e maualuga atu. Na Ia faatatau i le malamalamaaga sa masani ai i le tulafono a Mose, ina ua Ia faaaogaina fuaitau e pei o le “na fai mai i latou o e o taimi anamua” ma le “ua tusia.” Ina ua Ia fetalai, “ae ou te fai atu ia te outou,” ua Ia faalauiloa mai le ala e finagalo o Ia mo i tatou e tausia ai lena poloaiga i aso nei.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e suesueina nei fuaiupu, kopi le siata lenei i luga o le laupapa. Vaevae le vasega i ni vaega se fa. Ia tuu atu i vaega taitasi se laina se tasi o le siata, ma valaaulia i latou e faitau fuaiupu e o faatasi ma la latou laina, ma tali fesili.

O le a le malamalamaaga masani i le tulafono a Mose?

Na faapefea ona fautua mai le Faaola ia i tatou i le tulaga tatou te ola ai?

Faamata o le a se mea e faia e se alii po o se tamaitai talavou, e faaaoga ai le aoaoga a le Faaola?

3 Nifae 12:21

3 Nifae 12:22–26

3 Nifae 12:27

3 Nifae 12:28–30

3 Nifae 12:38

3 Nifae 12:39 –42

3 Nifae 12:43

3 Nifae 12:44–46

Ina ia aoga le faitau a tamaiti aoga o le 3 Nifae 12:22, atonu e te manao e faamalamalama atu faapea o le Raka o se upu lē faaaloalo ma taufaifai e faaalia ai le manatu faatauvaa po o le inoino (tagai i le Mataio 5:22, vaefaamatalaga o). Atonu foi e te manao e faamalamalama atu faapea na aoao mai Elder David E. Sorensen o le Fitugafulu faapea o le fuaitau “ia vave ona e ioe faatasi ma lou fili” (3 Nifae 12:25) o lona uiga o le vave ona faaleleia o tatou feeseeseaiga, ina ne’i faateteleina le malosi o le lagona i lena taimi ma oo ai ina mafatia i la le tino po o lagona, ma tatou nofo pologa ai i lo tatou ita” (“O Le Loto Faamagalo E Suia ai le Oona Matuitui i le Alofa,” Ensign poo le Liahona, Me 2003, 11).

Pe a uma ona suesueina e tamaiti aoga a latou fuaiupu faatonuina, valaaulia vaega taitasi e lipoti mai a latou tali. Atonu e te manao e fai i ai e tusi a latou tali i totonu o le siata o loo i luga o le laupapa.

  • O le a le mea e foliga mai ua suia i le va o le tulafono a Mose ma le tulafono maualuga atu na aoao mai e Iesu Keriso?

Atonu e te manao e faamanino atu faapea, o le tulafono maualuga atu o loo sili atu ona taulai i o tatou faanaunauga, manatu, ma uunaiga nai lo a tatou gaoioiga faatino i fafo.

  • A o tatou tauivi ina ia atoatoa, aisea e matua taua ai le taulai atu i o tatou faanaunauga, manatu, ma uunaiga?

Valaaulia tamaiti aoga e filifili se tasi o aoaoga a le Faaola o loo i le 3 Nifae 12 ma tusi se palakalafa e uiga i le auala o le a latou agai ai i luma i lena vaega.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 12:19–20. Fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama faapea, e ala i le salamo ma le taumafai ma le filigā e tausia poloaiga na aoao mai e le Faaola, e mafai ona tatou atoatoa e ala i le Togiola ma “ulu atu ai i le malo o le lagi” (3 Nifae 12:20).

Pe a uma ona faia e tamaiti nei gaoioiga, valaaulia i latou e faasoa mai mea na sili ona taua ia i latou. Otooto le mataupu lenei e ala i le tusiaina o lenei mataupu faavae i luga o le laupapa: A o tatou o mai ia Keriso ma tausia Ana poloaiga, o le a mafai ona sili atu ona avea i tatou faapei o Ia ma lo tatou Tama Faalelagi, o e ua atoatoa. Toe faamanatu i tamaiti faapea, ina ia mafai ona maua soo se tikerī o le atoatoa, e ao ona tatou faalagolago i le Togiola a Iesu Keriso. Valaaulia tamaiti e tusi se auala se tasi pe lua, atonu latou te mananao e faaaoga ai aoaoga a le Faaola na latou aoaoina i le asō. Faaiu e ala i le faasoa atu o lau molimau e uiga i le mataupu faavae na e tusia i luga o le laupapa.

Mau Tauloto—3 Nifae 12:48

Valaaulia tamaiti e susue a latou tusitusiga paia i le 3 Nifae 12:48. Fai atu ia i latou e faitau leotele faatasi le fuaiupu. Tuu atu se taimi i tamaiti e suesue ai le fuaiupu, ona fai lea i ai e tapuni a latou tusitusiga paia ma tauloto mai le fuaiupu i le sa’o atoatoa latou te mafai ai. Fai atu ia i latou e toe fai le faagasologa o le vaavaai i le fuaiupu, tapuni a latou tusitusiga paia, ona tauloto mai lea mai i o latou mafaufau.

  • Na faapefea ona faaleleia atili faatasi ma le agaga taumafai?

  • E faapefea ona fesoasoani lenei gaoioiga ia te oe, e te malamalama ai i lau faigamalaga agai atu i le atoatoa?

Faamanino atu faapea, e taua tele a tatou taumafaiga i le olaga. Faamanatu i tamaiti aoga faapea, peitai ane, e lē o faamoemoe mai le Alii ia i tatou ia atoatoa i mea uma lava i le taimi o ō tatou olaga faaletino. E ala i le Togiola ma a tatou taumafaiga filigā e mulimuli i le Faaola, o le a mafai lava ona i’u ina tatou atoatoa. Valaaulia tamaiti e manatunatu i se auala se tasi e mafai ai ona latou tauivi e mulimuli i le Faaola.

Manatua: Ona o le umi o lenei lesona, atonu e te manao e faaaoga lenei gaoioiga i se isi aso, pe a lava sou taimi.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

3 Nifae 12:28–30. O le agasala o le tuinanau

Sa faamalamalama mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“Aisea ua avea ai le tuinanau ma se agasala matautia? Ia, e faaopoopo atu i le faatamaiaina o o tatou agaga e ala i le tulieseina o le Agaga, ae ou te manatu o se agasala aua na te faaleagaina le sootaga aupito maualuga ma sili ona paia ua tuuina mai e le Atua ia i tatou i le olaga nei—o le alofa o se alii ma se tamaitai i le tasi ma le isi, ma le naunau o le ulugalii e aumai ni fanau i se aiga ua faamoemoe ina ia faavavau. O le alofa e otometi ai lava ona tatou aapa atu i le Atua ma isi tagata. O le tuinanau, i le isi itu, e matuai aunoa ma se amioatua, ma e fiafia i le faamalieina o le tagata lava ia. O le alofa e oo mai ma lima agalelei ma se loto matala; o le tuinanau e na o le matelaina lava la te o mai” (“Ia Le Toe Ulu Mai I Lo’u Agaga Lē Ita Mai ia te Au,” Ensign po o le Liahona, Me 2010, 44–45).

3 Nifae 12:43–44. “Alofa atu i lou tuaoi” ma “alolofa i o outou fili”

O le aoaoga a le Faaola i tagata sa Nifaē faapea e tatau ona alofa le tasi i le isi ma alolofa i o latou fili, sa fetaui lelei le taimi ma talafeagai. Ina ua mavae seneturi e tele o taua i le va o sa Nifaē ma sa Lamanā, faapea le tele o tausaga o feteenaiga i totonu o i latou, atonu sa faapea ona i ai se faiga masani o le feitagai i le va o itu uma lua. Mo se faataitaiga, Mosaea 10:17 ua tauina mai o sa Lamanā na “aoao a latou fanau ia latou feitai ia te i latou [sa Nifaē], ma ia latou fasioti ia te i latou, ma ia latou gaoi ma fao faamalosi mai ia te i latou, ma fai mea uma e mafai ona latou faia e faaumatia ai i latou.” Pe ana faaauau ona ola tagata i aoaoga a le Faaola i le 3 Nifae 12:43–44, atonu latou te faatumauina le filemu ma faamutaina tumau le tu ma aga masani sesē o le aoaoina o tamaiti e feita i o latou fili. Peitai ane, o tausaga o le filemu na mulimuli mai i le asiasiga a le Faaola na faaumatia ona o nisi o tagata na filifili e “fouvale ma le loto i ai e faasaga i le talalelei a Keriso; ma sa latou aoao ia latou fanau ia latou le talitonu.” Sa latou filifili e taliaina le “amioleaga ma mea inosia a o latou tama, e pei lava ona sa i ai i le amataga. Ma sa aoaoina i latou ia inoino i fanau a le Atua, e pei ona sa aoaoina sa Lamanā mai le amataga ia inoino i fanau a Nifae” (4 Nifae 1:38–39).

Lolomi