Potutusi
Lesona 8: 1 Nifae 3–4


Lesona 8

1 Nifae 3–4 

Faatomuaga

Na poloaiina e le Alii Liae e toe auina atu ona atalii i Ierusalema ina ia maua mai papatusi apamemea mai ia Lapana. Sa le’i mafai e Lamana ma Lemuelu ona vaaia pe faapefea ona latou faataunuuina lenei poloaiga, ae sa i ai le faatuatua o Nifae faapea o le a saunia e le Alii se auala mo i latou e faataunuuina ai le mea ua Ia manaomia mai ia i latou. E ui lava ina fetaiai ma faigata faifaipea, na faaauau pea ma le faatuatua Nifae i le faia o le mea na finagalo ai le Alii mai ia te ia. O le taunuuga o lena mea, sa taitaiina o ia e le Agaga Paia ma faamanuiaina ai i le mauaina o papatusi.

Fautuaga mo le Aoaoga

1 Nifae 3:1–9, 19–20

Ua toe foi atalii o Liae i Ierusalema ina ia maua mai papatusi apamemea

Tusi faamatalaga nei i luga o le laupapa a o le’i amataina le vasega. Fai atu i tamaiti aoga e filifili le faamatalaga e sili ona faamatalaina ai le auala latou te talitonu ai, e fesoasoani mai le Alii ia i tatou, pe a Ia fetalai mai ia i tatou e faia ni mea faigata.

Pe a e tauivi e faataunuu se poloaiga po o se galuega faigata mai le Alii, o le a Ia:

  1. Suia le poloaiga ina ia faafaigofie, ma faigofie ai mo oe ona faataunuuina.

  2. Faamanuia au taumafaiga e ala i le sauniaina o se auala mo oe e faataunuu ai le poloaiga, e ui lava atonu o le a tumau lona faigata.

  3. Faasalaveia ma faia uma le galuega mo oe.

  4. Finagalo ia te oe e faia na o oe le galuega uma e aunoa ma se fesoasoaniga.

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai le tali na latou filifiliaina, ma le mafuaaga na filifilia ai.

Faamalamalama atu faapea e tele auala e mafai ai e le Alii ona faamanuiaina i latou o e tauivi e faataunuu Ana poloaiga. A o suesueina e tamaiti aoga le tala a Nifae i le 1 Nifae 3–4, valaaulia i latou e vaavaai mo faataitaiga o lenei mataupu faavae. Ia uunaia foi tamaiti aoga e vaai pe na faapefea ona eseese le tali atu a Nifae ma ona uso i luitau.

Fai atu i ni tamaiti aoga eseese e auauai i le faitauina leotele mai o le 1 Nifae 3:1–9. Valaaulia le vaega o totoe o le vasega e faalogo mo mafuaaga na naunau ai Nifae e faia le mea na fai atu ai lona tama.

Na manatu Lamana ma Lemuelu faapea o le poloaiga e toe foi atu i Ierusalema mo papatusi apamemea sa “o se mea faigata lea na manaomia mai e [Liae] mai ia i laua” (1 Nifae 3:5). Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e malamalama i nisi o mafuaaga atonu na faapea ai lagona o Lamana ma Lemuelu, atonu e te manao e faamanatu atu ia i latou faapea, ua faatoa mavae ona latou faimalaga i se malaga umi mai Ierusalema.

  • Aisea e te manatu na naunau ai Nifae e faia le mea na fai atu ai lona tama, e aunoa ma le muimui?

Valaaulia tamaiti aoga e toe faamatala le mataupu faavae lea o loo molimau ai Nifae i le 1 Nifae 3:7 e pei o se faaupuga “pe afai-ona”. Mo se faataitaiga, atonu e faapea mai tamaiti aoga pe afai tatou te saili e faia le mea ua poloai mai ai le Alii, ona Ia saunia lea o se auala mo i tatou e faataunuuina ai lena mea. Faasino i ai o le 1 Nephi 3:7 o se faaupuga mai mau tauloto. Faamalamalama i tamaiti aoga o le a latou taulai atu i le 25 mau tauloto i le tausaga atoa (mo nisi faamatalaga, tagai i le faamatalaga faaopoopo i totonu o lenei tusi lesona). O mau tauloto e 25, o loo lisiina atu i tua o le pepa faailoga mau a le seminare. Atonu e te manao e uunaia tamaiti aoga e maka mau tauloto i se auala faapitoa ina ia faigofie ona latou mauaina.

  • O anafea na e lagonaina ai ua “saunia [e le Alii] se auala” mo oe e tausia ai se tasi o Ana poloaiga?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 3:3, 19–20. Fai atu i le isi vaega o le vasega e faalogologo mo faaupuga e ta’u mai ai mafuaaga na matua taua ai papatusi apamemea i le aiga o Liae ma o latou tupuaga. (Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e maka nei faaupuga i totonu o a latou tusitusiga paia.) Pe a mae’a ona faasoa mai e tamaiti aoga mea na latou mauaina, faamalamalama atu faapea o papatusi apamemea o se tuufaatasiga o tusitusiga paia anamua, na i ai le tele o tusitusiga ma faamatalaga lava e tasi e pei ona maua i le Feagaiga Tuai.

  • Aisea e te manatu ai, o mea na i ai i totonu o papatusi apamemea sa lava lo latou taua mo Nifae ma ona uso, e toe foi ai i Ierusalema e aumaia?

  • O a mea o i ai i tusitusiga paia i aso nei e taua tele mo oe? Aisea e taua tele ai ia te oe?

1 Nifae 3: 10–31 

Ua fao e Lapana meatotino a Liae ma taumafai e fasioti Nifae ma ona uso

Valaaulia le afa o le vasega e suesueina le uluai taumafaiga a Nifae ma ona uso ina ia maua mai papatusi apamemea (tagai i le 1 Nifae 3:10–18). Valaaulia le isi afa o le vasega e suesueina le taumafaiga lona lua (tagai i le 1 Nephi 3:21–31). Fai atu i tamaiti aoga taitasi e galue le tagata lava ia i le taliina o fesili nei. Atonu e te manao ia i latou e faia lenei galuega i totonu o a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, po o a latou api e tusi ai faamatalaga i le vasega. Ia tuu i luga o le laupapa fesili, pe saunia foi o se pepa e tufa atu mo tamaiti aoga taitasi.

  1. O ai na o atu?

  2. O a a latou mea na fai?

  3. Na faapefea ona latou tali atu ina ua le manuia la latou taumafaiga?

  4. Mo i latou o loo suesueina le taumafaiga muamua: Sa “faanoanoa tele” Nifae ma ona uso ina ua le faamanuiaina la latou taumafaiga e maua mai papatusi apamemea (tagai i le 1 Nifae 3:14). Na faapefea ona ese mai le tali a Nifae, i lenei tulaga le faamanuiaina, mai tali a ona uso? (Tagai 1 Nifae 3:15– 16.)

    Mafaufau e faaaoga le vaega lenei mai i Vitio o le Tusi a Mamona a o e aoao atu le vaega lenei (tagai i le Vitio o le Tusi a Mamona: Faatonuga mo le Faiaoga Seminare).

    Mo i latou o loo suesueina le taumafaiga lona lua: Na feita Lamana ma Lemuelu ia Nifae ina ua le faamanuiaina la latou taumafaiga lona lua. Sa laua fasi ia te ia ma tautatala atu ma le malosi ia te ia. E ui lava ina mae’a ona folafola atu e se agelu faapea o le a tuuina mai e le Alii Lapana i o latou lima, sa faaauau ona laua muimui ma fesiligia lo latou mafai ona faamanuiaina. Faamata na faapefea e le feita o Lamana ma Lemuelu ona aafia ai lo laua gafatia e faatuatua i le folafolaga a le agelu? E faapefea ona taofia tatou e le ita, finauga, muimui, ma le le talitonu, mai le malamalama i savali a le Atua mo i tatou? (Tagai i le 1 Nifae 3:28–31; 3 Nifae 11:29.)

  5. O a ni manatu na outou mauaina mai fuaiupu na outou suesueina?

Pe a mae’a ona tuuina atu se taimi mo tamaiti aoga e taliina ai fesili, valaaulia se vaega toalaiti e faasoa mai a latou tali.

1 Nifae 4:1–38

Ua mauaina e Nifae papatusi apamemea

Fai atu i tamaiti aoga e faailoa mai fesili na fesili ai Lamana ma Lemuelu o loo i le 1 Nifae 3:31.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 4:1–3. Fai atu i le vasega e faalogologo mo tali a Nifae i fesili a ona uso.

  • Na faapefea ona fesootai le tala ia Mose ma fesili a Lamana ma Lemuelu?

Afai e manaomia e tamaiti aoga le fesoasoani i le taliina o lenei fesili, faamalamalama atu faapea o Mose na feagai ma se luitau faapea ina ua fesiligia o ia e aumaia le fanauga a Isaraelu mai Aikupito. E ui i le tele o taumafaiga, sa le mafai e Mose ona faatauanau Farao e faasaoloto mai le fanauga a Isaraelu mai le nofopologa. Peitai, sa tumau Mose i le faia o le mea na poloaiina ai o ia e le Alii, ma sa saunia e le Alii se auala mo ia e faasaoloto ai le fanauga a Isaraelu. Na faaaogaina e Nifae le faataitaiga a Mose i tulaga na i ai lona aiga. Sa i ai lona talitonuga faapea o le a saunia foi e le Atua se auala mo i latou…

  • O le a le mataupu faavae ua e aoaoina mai i le tali atu a Nifae i ona uso?

E ui lava atonu e ese le auala e faaupu ai e tamaiti aoga a latou tali, e tatau ona latou faamatalaina faapea afai tatou te tumau ma le faatuatua i le faia o le mea ua finagalo ai le Alii, po oa lava faigata, o le a Ia saunia se auala mo i tatou e faataunuu ai le mea ua ia poloaiina ai. (Atonu e te manao e tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.)

Tagai i faamatalaga na e faapipiiina i luga o le laupapa i le amataga o le lesona.

  • O lea la ua maea ona outou suesueina le aafiaga o Nifae, o le fea faamatalaga e te manatu e sili ona otootoina ai le mataupu faavae ua outou mauaina nei?

A o suesueina e tamaiti aoga le vaega o totoe o le tala a Nifae, uunaia i latou e vaavaai mo faamaoniga o lenei mataupu faavae i taunuuga o le filiga o Nifae…

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 4:4–6. Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e maka le 1 Nifae 4:6 i totonu o a latou tusitusiga paia.

Fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama faapea, atonu e musuia tatou e le Alii e faia se mea e aunoa ma le faaaliina mai i le taimi lava lena pe faapefea, o afea, pe aisea e tatau ai ona tatou faia lena mea. Na faatoa aoaoina e Nifae le faapefea, o afea, ma pe aisea o le a fesoasoani mai ai le Alii ia te ia i le mae’a ai ona ia faatagaina le Agaga Paia e taitai ia ma lemae’a ai ona ia filifili e alu atu i luma i le faatuatua.

Ta’u atu i tamaiti aoga o Peresitene Harold B. Lee na mataituina faapea, e masani ona tatou mananao e vaavaai atu “i le faaiuga mai le amataga,” po o le taunuuga, ae tatou te le’i mulimuli i le faatonuga a le Alii. Na ia fautua mai faapea:

“E ao ona e aoao e savali agai atu i le faatausiusiuga o le malamalama, ma, atonu e te faia ni nai laa atu i totonu o le pogisa [le mea tatou te le iloaina], ma o le a e iloaina ai o le malamalama o le a faaali mai ma agai atu i luma atu o oe” (i totonu o le Lucile C. Tate, Boyd K. Packer: A Watchman on the Tower [1995], 137–38).

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le1 Nifae 4:7.

  • I le 1 Nifae 4:7, o le a le mea taua e uiga i le faaupuga “e ui i lea sa ou alu atu”?

  • O le a le mea ua aoao mai e le aafiaga o Nifae e uiga i le sootaga i le va o lo tatou naunautai e ”alu atu ma faia” ma lo tatou agavaa ina ia taitaiina e le Alii?

Valaaulia ni tamaiti aoga eseese e feauauai i le faitauina leotele o le 1 Nifae 4:8–18.

  • O a mafuaaga na tuuina atu e le Agaga ia Nifae mo le faatonuga a le Alii e faaumatia Lapana?

Otooto le vaega o totoe o le tala a Nifae i le mauaina o papatusi ma le manuia (tagai i le 1 Nifae 4:19–38), pe valaaulia se tamaitiiti aoga, o le ua masani i le vaega o totoe o le tala e faia. Fai atu i tamaiti aoga e saili mataupu faavae ua latou vaaia o faaalia i lenei taumafaiga mulimuli e maua papatusi. Pe a uma ona tuuina mai o latou manatu, faaopoopo atu lau molimau faapea pe a tatou faaalia le faatuatua i le Atua ma saili e faia le mea ua Ia finagalo ai, e tusa lava pe le mafai ona tatou vaaia le taunuuga, o le a Ia taitaia i tatou e ala i le aafiaga o le Agaga Paia.

Mafaufau e faaaoga le vaega lenei mai i Vitio o le Tusi a Mamona a o e aoao atu le vaega lenei (tagai i le Vitio o le Tusi a Mamona: Faatonuga mo le Faiaoga Seminare).

Ina ia fesoasoani e faalauteleina molimau a tamaiti aoga e uiga i lenei mataupu faavae, valaaulia i latou e faasoa mai aafiaga o taimi na latou faatinoina ai i le faatuatua e aunoa ma le iloaina muamua pe faapefea, po o afea o le a fesoasoani mai ai le Atua ia i latou.

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto i se tulaga o loo latou faafeagai i le taimi nei, lea ua faigata ai mo i latou tuutuuga a le Alii. Fai atu ia i latou e faamaumau i totonu o a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, mea o le a latou faia e faaali atu ai i le Alii lo latou naunautai e “o atu ma faia” le mea ua Ia poloai mai ai. Pe a uma ona latou tusiaina, faaali atu lou talitonuga ia oe lava faapea, a o tatou faaalia lo tatou faatuatua, o le a fesoasoani mai le Alii ia i tatou e faataunuu po o le a lava le mea ua Ia finagalo ai mai ia i tatou.

Mau Tauloto—1 Nifae 3:7

Tusi i luga o le laupapa usiusitai, faatuatua, ma le faalagolago. Fesili atu:

  • O a faamaoniga o le usiusitai, faatuatua, ma le faalagolago o Nifae ua e vaaia i totonu o le 1 Nifae 3?

  • E mafai faapefea e nei uiga ona fesoasoani ai i se tasi ua valaauina e auauna atu i se misiona?

Valaaulia tamaiti aoga taitasi e tusi se tusi i se faifeautalai, i le fesiligia ai o le faifeautalai po o faapefea ona ia vaaia le faataunuuina o le 1 Nifae 3:7. Uunai tamaiti aoga e faasoa mai soo se tali lava latou te mauaina mai mo a latou tusi.

Manatua: I le faaiuga o lesona taitasi lea e i ai se mau tauloto, o le a e maua ai se gaoioiga faaopopo ua fuafuaina e fesoasoani ai i tamaiti aoga ina ia taulotoina le mau. Atonu e te manao e faaaoga nei gaoioiga i soo se taimi lava (mo nisi faamatalaga, tagai i le faaopoopoga ma le Tusitaulima mo le Aoao Atu ma le Aoaoina). Talu ai ona o le natura ma le umi o le lesona o le aso lenei, atonu e te manao e faaaoga lenei gaoioiga i se isi aso, pe a lava le taimi.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

1 Nifae 4:10–12. O le faatonuga e fasioti Lapana

O le a le faamaoniga o i ai mo se alii amiotonu pei o Nifae e aveesea le ola o se tasi tagata? Sa aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita faapea, o le Alii na te faataatiaina le alafua mo le sa’o ma le sese:

“Ua fetalai mai le Atua, ‘Aua e te fasioti tagata;’ i se tasi taimi na Ia fetalai mai ‘E ao ona e matua faatamaiaina.’ O le mataupu faavae lenei ua taitaiina ai le faigamalo o le lagi—e ala i le faaaliga e faafetaui i tulaga ua tuuina i ai le fanau o le malo. O le a lava le mea e finagalo ai le Atua, o le mea sa’o lea, po o le a lava, e ui lava atonu tatou te le mafai ona vaaia le mafuaaga o lena mea, seia leva lava ona mae’a o mea na tutupu” (History of the Church, 5:135).

Ina ia faigofie ona malamalama i le faatonuga a le Alii e faaumatia Lapana, atonu e fesoasoani le manatua o le mea lenei:

  1. Na tuuina e le Alii ia Lapana avanoa e lua e faamatuu atu ai papatusi apamemea, a o le’i manaomia le aveesea o lona ola. O Lapana o se tagata pepelo ma faomea, ma e faalua ona ia saili e fasioti tagata. I lalo o le tulafono a Mose, o le gaoi ma le fasioti tagata faamoemoeina e mafai ona faasalaina uma i le oti (tagai i le Esoto 21:14; 22:2; Teuteronome 24:7).

  2. Na finagalo le Alii ia maua e Liae ma lona aiga talafaamaumau faatusitusiga paia sa i ai i papatusi apamemea, pe oo lava ina “fano ai le tagata e toatasi” (1 Nifae 4:13) ina ia faataunuuina ai. O papatusi apamemea, sa le gata ina faamanuiaina ai malo o Sa Nifae ma Sa Moleka, sa faapea foi ona maua mai ai nisi o mea na tusia i papatusi auro (e pei o upusii mai ia Isaia ma mai le talafaatusa a Senosa o laau o le olive fanua ma le olive vao). O le Tusi a Mamona ua faamanuiaina ai le faitau miliona o tagata ma o le a faamanuiaina ai le isi faitau miliona. I le tulaga aoao tetele la, o nei aafiaga uma sa i ai i se tulaga faaletonu, a o tulai Nifae i luga o Lapana ma mulimuli i le taitaiga a le Agaga.

E i ai nisi tagata ua faaseseina lagona faapea ua uunaia e le Agaga o le Alii i latou e faia se mea e ese mai le mea na poloaia ai talu ai nei i latou e le Alii. O le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Ezra Taft Benson, ua tuuina mai ai ni suega pupuu se tolu e mafai ona tatou faaaogaina e taofia ai le faaseseina, ma iloa ai ma le mautinoa pe o uunaiga faaleagaga tatou te maua e mai le Alii:

“1. O le a se tala mai i tusitusiga faavae e uiga i ai? ‘Ina saili ia i le tulafono ma le mau: afai latou te le tautala e tusa ma ia upu, ua leai lava se malamalama ia te i latou,’ na saunoa ai Isaia.(Isa. 8:20.) …

“E ao ona tatou suesueina ma le filiga tusitusiga paia. O tusi e faapitoa le taua mo i tatou o le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga. …

“2. O le taiala lona lua o le: o le a se tala a Peresitene o le Ekalesia i aso e gata ai e uiga i lea mataupu—aemaise lava le Peresitene o loo soifua [mai nei]? …

“E na o le toatasi lava le alii o i le lalolagi i aso nei e mafai ona tautala mo le Ekalesia. (Tagai i le MF&F 132:7;; 21:4.) O lena alii, [o le] Peresitene [o le Ekalesia]. Talu ai na te tuuina mai le afioga a le Alii mo i tatou i aso nei, o ana upu e i ai se taua sili atu nai lo perofeta ua maliliu. Pe a saunoa mai e ala i le aafiaga o le Agaga Paia, o ana upu ua avea ma tusitusiga paia. (Tagai i le MF&F 68:4.) …

“3. O le suega lona tolu ma mulimuli o le Agaga Paia—o le suega o le Agaga. E ala i lena Agaga, tatou te ‘… iloa ai le moni o mea uma lava.’ (Moronae 10:5. O lenei suega, e na o le pau le auala e mafai ai ona aoga ma le atoatoa, pe afai o ala o fesootaiga a se tagata o loo mama ma amio mama ma le faalavelaveina e le agasala” (i le Conference Report, Oke. 1963, 16–17).

Lolomi