Potutusi
Lesona 23: 2 Nifae 2 (Vaega 1)


Lesona 23

2 Nifae 2 (Vaega 1)

Faatomuaga

O loo i ai i le 2 Nifae 2 se faaauauga o aoaoga a Liae ao toeitiiti lava maliu o ia. A o talanoa tuusao atu i lona atalii o Iakopo, sa molimau atu ai Liae e uiga i le mafai e le Alii ona faapaiaina o tatou mafatiaga mo lo tatou manuia. A o talanoa atu i ona atalii uma, sa ia aoao atu e uiga i le Pa’u o Atamu—aisea e tatau ai ma e faapefea foi ona aafia ai tagata uma—atoa ai ma le manaomiaina o le Togiola a Iesu Keriso. (Sa aoao atu foi Liae e uiga i le aoaoga faavae o le faitalia. O le a talanoaina lenei aoaoga faavae i le lesona e sosoo ai.)

Fautuaga mo le Aoaoga

2 Nifae 2:1–4

Ua saunoa atu Liae ia Iakopo e uiga i tofotofoga ma faamanuiaga.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa e fitoitonu le 2 Nifae 2 i o latou olaga, ia fai atu ia i latou e mafaufau i se tagata latou te iloaina sa feagai ma ni faigata iloga po o ni mafatiaga. Valaaulia i latou e mafaufau loloto i mea latou te ono fai atu ai e faamalosiau ai i lena tagata. Fai atu ia i latou e sauni e faasoa mai ni o latou manatu i le vasega.

Faamalamalama atu o loo i ai i le 2 Nifae 2 se faamaumauga o Liae o loo saunoa atu i sona atalii o loo aafia i faigata. Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 2:1. Fai atu ia i latou e faailoa mai po o ai le atalii lea sa aoao e Liae (Iakopo) ma o le a foi le mea na mafua ai ona mafatia lenei atalii (o le le faaaloalo o ona uso). Ona fai lea i tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 2:2–3. Atonu e te manao e fautua atu latou te faailogaina upu ma fasifuaitau ia e faamatala ai mea o le a faia e le Alii mo Iakopo.

Fai atu i tamaiti aoga e faasoa atu fasifuaitau ua latou mauaina. Ona fai atu lea o fesili nei e fesoasoani ai ia i latou ia malamalama e faapea e mafai e le Alii ona faapaiaina o tatou mafatiaga mo lo tatou manuia:

  • O le a le uiga ia te oe o le fasifuaitau “faapaiaina ou puapuaga mo ou manuia”? (Atonu e manaomia ona e faamalamalama atu e faapea o le faapaiaina o lona uiga o le tuuto po o le fai ia paia.)

  • O le a se taimi na e vaaia ai e mafai ona faapaiaina e le Alii o tatou mafatiaga mo lo tatou manuia?

2 Nifae 2:5–25

Ua aoao atu e Liae ona atalii e uiga i le Pa’ū ma le Togiola a Iesu Keriso

Faamalamalama atu e faapea na aoao atu e Liae Iakopo ma isi ona uso e uiga i le Pa’ū o Atamu ma Eva. Atonu e te manao e faamalamalama atu e faapea o le fasifuaitau “o le Pa’ū” e faatatau lea i tulaga na oo ia Atamu ma Eva ma ē tupuga mai ia i la’ua ona o le filifiliga a Atamu ma Eva e ai i le fua faasaina i le Faatoaga o Etena.

  • O le a se filifiliga na tuu atu e le Alii ia Atamu ma Eva i le Faatoaga o Etena? (Sa Ia faatagaina i la’ua e filifili pe ai le fua faasaina pe leai.)

  • E tusa ai ma le 2 Nifae 2:15, aisea na tuu atu ai e le Alii ia i la’ua lenei filifiliga? (“Ina ia faataunuuina ona faamoemoega e faavavau i le iuga o le tagata.” Atonu e te manao e uunaia tamaiti aoga e faailoga lenei fasifuaitau.)

  • O a ni faamoemoega e faavavau o le Atua mo i tatou? (Ina ia tuu mai ia i tatou le avanoa e maua ai le ola e faavavau ma avea ai atili e faapei o Ia. Atonu e te manao e uunaia tamaiti aoga e faailoga le mea lenei i a latou tusitusiga paia e sosoo ma le fasifuaitau “faamoemoega e faavavau.” Atonu foi e te manao e tuu atu ia i latou e faitau le Mose 1:39.)

Kopi le siata lenei i luga o le laupapa, ae ia faaavanoa pusa pito i lalo e lua. (Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e kopi le siata lenei i a latou api talaaga mo suesuega o tusitusiga paia po o api e tusi ai faamatalaga i le vasega.)

Aunoa ma le Pa’ū

Ona o le Pa’ū

Semanu e tumau pea mea uma e pei ona i ai ina ua foafoaina i latou (tagai i le 2 Nifae 2:22).

Semanu e le maua ni fanau a Atamu ma Eva (tagai i le 2 Nifae 2:23).

Semanu e tumau pea Atamu ma Eva i se tulaga o le le sala, le mafai ona iloa le olioli po o se faanoanoa, lelei po o se agasala (tagai i le 2 Nifae 2:23).

Na tutuli ese Atamu ma Eva i fafo o le faatoaga e galueaiina le eleele (tagai i le 2 Nifae 2:19).

Na fanauina e Atamu ma Eva ni fanau—le aiga o le lalolagi uma (tagai i le 2 Nifae 2:20).

Na oo Atamu ma Eva ma ē na tupuga mai ia i la’ua i le olaga faaletino, e aofia ai le faanoanoa, olioli, ma le tomai e fai ai le lelei ma agasala ai (tagai i le 2 Nifae 2:23, 25).

E oo uma i tatou i le oti faaletino ma le faaleagaga (tagai i le 2 Nifae 9:6; Helamana 14:16).

Valaaulia se tamaitiiti aoga e sau i le laupapa e fai ma tusiupu mo le vasega. Fai atu i tamaiti aoga e suesue le leoa le 2 Nifae 2:19–25, faailoa mai (1) taunuuga semanu e oo i ai pe a na faapea e le aia e Atamu ma Eva le fua faasaina ma pa’u’u ma le (2) o taunuuga na oo i ai ona o le Pa’ū. Fai atu i le tusiupu e tusi tali a tamaiti aoga i le siata. O tali e tatau ona aofia ai tali o loo lisiina atu i luga (vagana ai le faamatalaga e uiga i le oti faaletino ma le faaleagaga, lea o le a faaopoopo mulimuli mai).

Valaaulia tamaiti aoga e toe iloilo a latou tali i lalo o le ulutala “Aunoa ma le Pa’ū.”

  • Na faapefea ona taofia e tulaga i le Faatoaga o Etena ia Atamu ma Eva mai le alualu i luma i le ata o le faaolataga a le Tama Faalelagi? (Tagai i le 2 Nifae 2:22–23.)

Valaaulia tamaiti aoga e toe iloilo le lisi i lalo o le ulutala “Ona o le Pa’ū.” Ia mautinoa ua latou malamalama e faapea talu ai tatou te tupuga mai ia Atamu ma Eva, o lea ua noatia ai i tatou i tuutuuga na oo mai ia i la’ua ina ua uma le Pa’ū (tagai i le 2 Nifae 2:21).

  • O le fasifuaitau “galueaiina le laueleele” o lona uiga ina ua uma ona tutuli ese Atamu ma Eva mai i le faatoaga, sa manaomia loa ona la galulue ina ia maua le meaai. O le a sou manatu e faapefea ona fesoasoani le galue ia i tatou ia alualu i luma i le fuafuaga a le Tama Faalelagi?

  • E faapefea ona fesoasoani ia Atamu ma Eva le fanauina o fanau ia avea atili ai e faapei o le Tama Faalelagi? O a ni auala e taua ai aiga i le fuafuaga a le Tama Faalelagi?

  • E mafai faapefea ona fesoasoani ia i tatou le avanoa e iloa ai le olioli ma le faanoanoa ia alualu ai i luma i le fuafuaga a le Tama Faalelagi?

A uma ona talanoaina nei fesili, ia faamamafa atu e faapea o le Pa’ū o Atamu ma Eva o se vaega taua lea o le fuafuaga o le fiafia a le Tama Faalelagi.

Faailoa atu o le 2 Nifae 2:25 o se mau tauloto. E mafai ona e uunaia tamaiti aoga e faailoga. Ona e puupuu, atonu e te manao e faaalu se taimi e fesoasoani ai i tamaiti aoga e taulotoina.

Faamalamalama atu e faapea e ui na tatala e le Pa’ū le ala mo i tatou e alualu ai i luma, ae na aumaia ai foi le tiga, puapuaga, agasala, ma le oti i le lalolagi. Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e faalautele lo latou malamalama e uiga i lenei upumoni, fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 9:6. Ona fai atu lea i se isi tamaitiiti aoga e faitau leotele le Helamana 14:15–17. Fai atu i le vasega e tagai mo taunuuga o le Pa’ū o loo faamatalaina mai i nei fuaiupu.

  • O a ni mea o aoao mai e nei fuaiupu e uiga i le Pa’ū? (Na ia aumaia le oti faaletino, o lona uiga o le oti o le tino, ma le oti faaleagaga, o lona uiga o le tulaga lea o le vavaeeseina mai le afioaga o le Atua. Tusi le Tatou te oo i le oti faaletino ma le faaleagaga i luga o le laupapa i lalo o le “Ona o le Pa’ū.”)

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia mafaufau pe faapefea ona latou oo i taunuuga o le Pa’ū o loo lisiina i luga o le laupapa, ia uunaia i latou e mafaufau loloto ma le le leoa i fesili nei. (Faitau lemu fesili ma taofi i vaifesili e tuu atu ai se taimi ia lava i tamaiti aoga e mafaufau ai.)

  • O a nisi o mafuaaga o le faanoanoa i lenei olaga?

  • Aisea e avea ai le oti o se vaega taua o le ata o le faaolataga?

  • E mafai faapefea e faafitauli ma faanoanoaga ona fesoasoani ia i tatou e aoao ma tuputupu ae?

Faamalamalama atu e faapea a tatou malamalama i le auala ua aafia ai i tatou i le Pa’ū, o le a tatou iloaina tatou te manaomiaina le Togiola a Iesu Keriso. Faitau atu le saunoaga lenei a Peresitene Ezra Taft Benson:

Ata
Peresitene Ezra Taft Benson

“E pei lava o se tagata e le fia manao i se meaai seiloga ua fiaai, o lea na te le manao ai foi i le faaolataga a Keriso seiloga ua ia iloa pe aisea na te manaomiaina ai Keriso.

“E leai se tasi e lava ma lelei lona iloaina o le mafuaaga na te manaomiaina ai Keriso seiloga ua ia malamalama ma taliaina le aoaoga faavae o le Pa’ū ma ona aafiaga i luga o tagata uma. Ma e leai lava se isi tusi i le lalolagi e sili atu le lelei o le faamalamalamaina o lenei aoaoga faavae taua nai lo le Tusi a Mamona” (“O Le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga,” Liahona, Iulai 1987, 85).

A uma ona tuu atu se taimi ia lava i tamaiti aoga e mafaufau loloto ai i nei fesili, ia faaali atu se ata o le Faaola. Faasoa atu lau molimau e faapea e ala mai i le Togiola, ua faaolaina ai i tatou e Iesu Keriso mai aafiaga o le Pa’ū ma ofoina mai ai le togiolaina mai a tatou agasala.

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faitau auaua’i leotele mai le 2 Nifae 2:5–10, 21 ma le Alema 7:11–13. Fai atu i le vasega e faailoa mai fasifuaitau i nei fuaiupu ia e faaalia ai mea na faia e le Faaola e togiola ai i tatou mai aafiaga o le Pa’ū faapea ai ma a tatou agasala taitoatasi. (I le fesootaiga ma le fuaiupu e 9, atonu e te manao e faamalamalama atu e faapea o le fasifuaitau “faia … le puluvaga” o lona uiga o le aioi atu e fai ma sui o se isi tagata po o le faatino e suitulaga ai i se isi tagata.) Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ina ia iloiloina ia fasifuaitau ua latou faailoaina, fai atu i ai pe:

  • O a fasifuaitau i nei fuaiupu ua faailoa ai e ala mai i le Togiola, o le a togiola ai e le Faaola i tatou mai le oti faaletino?

  • O a fasifuaitau ua faailoa ai o le a togiola e le Faaola i tatou mai le oti faaleagaga (o le vavaeeseina lea mai le afioaga o le Atua)?

  • O a fasifuaitau ua faailoa ai e mafai e le Faaola ona togiola i tatou mai a tatou agasala?

  • O a fasifuaitau ua faailoa ai e mafai e le Faaola ona fesoasoani ia i tatou i taimi o tofotofoga e pei o ma’i ma tiga?

E tusa ai ma le 2 Nifae 2:7–9, 21, o le a se mea e ao ona tatou faia e maua ai faamanuiaga uma ua avanoa e auala mai i le Togiola? (I le fesootaiga ma le fuaiupu e 7, atonu e te manao e faamalamalama atu e faapea o se tagata ua i ai “le loto momomo ma le agaga salamo” e lotomaualalo ma ua sauni e mulimuli i le finagalo o le Atua. O sea tagata e lagonaina le faanoanoa loloto mo agasala ma manao ma le faamaoni ina ia salamo.)

A maea ona talanoaina nei fesili, tuu atu i tamaiti aoga e suesue le leoa ia fuaiupu atofaina, tagai mo fasifuaitau ia e patino lava le anoa ia i latou. Fai atu i tamaiti aoga ia vaevae i ni paga ma fefaasoaai i le tasi ma le isi ni fasifuaitau ua latou filifilia. Valaaulia i latou e faasoa mai pe aisea e anoa ai nei fasifuaitau ia i latou.

Valaaulia ni tamaiti aoga se toalua pe toatasi e aotele mai mo le vasega pe aisea ua avea ai le Pa’ū ma se vaega taua o le ata o le faaolataga a le Tama Faalelagi. Ona fai atu lea ia i la’ua e faasoa mai o la lagona pe faapefea e le Togiola a Iesu Keriso ona togiolaina i tatou mai le Pa’ū

Mau Tauloto—2 Nifae 2:25

Manatua: Mafaufau e faaaoga le gaoioiga lenei e fesoasoani ai i tamaiti aoga e faaaoga le 2 Nifae 2:25 pe a latou aoao atu le talalelei. Ona o le natura ma le umi o le lesona o le asō, atonu e te manao e faaaoga lenei gaoioiga i se isi aso, pe a lava sou taimi.

Valaaulia tamaiti aoga e saunia se lesona e uiga i le aoaoga faavae o le Pa’ū, e faaaoga ai le 2 Nifae 2:25. E mafai ona latou aoao atu lenei lesona i se afiafi faaleaiga po o i se isi faatulagaga. Fai atu i ni nai tamaiti aoga pe latou te malilie e lipoti mai o latou aafiaga pe a uma ona latou aoao atu. Faataga tamaiti aoga e amata a latou sauniuniga i le taimi o le vasega, pe a lava le taimi.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

2 Nifae 2:15. O le fua faasaina

Sa faamamaluina e le Alii le faitalia o Atamu ma Eva ina ua uma ona aoaoina i la’ua i taunuuga o le ‘aia o le fua faasaina. Sa fetalai atu le Atua, “E mafai ona e filifili mo oe lava” (Mose 3:17). Ua fesoasoani mai Peresitene Iosefa Filitia Samita ia i tatou ia malamalama i faatonuga a le Alii ia Atamu ma Eva e uiga i le fua faasaina:

“E le o manino mai i le tala i le Tusi Paia le mafuaaga na fetalai atu ai le Alii ia Atamu ua ia faasaina o ia ona ai i le fua o lena laau [tagai i le Kenese 2:17], ae i le uluai tala e pei ona oo mai ia i tatou i le Tusi a Mamona [tagai i le Mose 3:17] ua manino lelei ai lava. Ua faapea lava ona fetalai atu le Alii ia Atamu afai na te manao e tumau pea e pei ona i ai o ia i le faatoaga, ona aua lea nei ona ai i le fua, ae afai na te manao e ai ma tofo ai i le oti ua ia te ia le saolotoga e faia ai” (Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 4:81).

2 Nifae 2:14, 25-26. O le Foafoaga, o Le Pau ma le Togiola

Sa aoao mai Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“O mea na tutupu e sili ona taua pe o le a tutupu i le faavavau atoa … o le Foafoaga, o le Pa’ū, ma le Togiola.

“Ae tatou te lei amata ona malamalama i le foafoaga faaletino o mea uma, e tatau ona tatou iloa pe faapefea ma po o le a foi le ala o loo filiina ai faatasi e le mavavaeeseina ia nei mataupu faavavau e tolu —o le Foafoaga, o le Pa’ū, ma le Togiola—ina ia fausia ai le ata o le faaolataga e tasi. E le tu toatasi se mea o ia mataupu faavae; e nonoa faatasi le tasi mataupu faavae i le isi lua; ma a aunoa ma se iloa o ia mataupu faavae uma, e le mafai la ona iloa le upumoni e uiga i soo se tasi o ia mataupu faavae.

“… Ia manatua, na oo mai le Togiola ona o le Pa‘ū. Sa totogi e Keriso le tau mo le solitulafono a Atamu. Ana faapea e leai se Pa’ū, semanu e leai se Togiola faatasi ai ma ona taunuuga o le tino ola pea ma le ola e faavavau. O lea, e pei lava ona mautinoa le oo mai o le faaolataga ona o le Togiola, e faapena foi le oo mai o le faaolataga ona o le Pa’ū,” (O Keriso ma le Foafoaga,” Liahona, Setema 1983, 5).

2 Nifae 2:24. “E tusa ma le poto o ia o le ua silafia mea uma”

Sa aoao mai Peresitene Polika Iaga e faapea o le Pa’ū o Atamu ma Eva o se vaega o le ata o le faaolataga a le Tama Faalelagi:

“Pe na fouvale sa’o ea [Atamu ma Eva] i le Atua ma lona malo? Leai. Ae na la solia se poloaiga a le Alii, ma sa auala mai i lena solitulafono na oo mai ai le agasala i le lalolagi. Na silafia e le Alii o le a la faia lea mea, ma sa ia mamanuina ia tatau lava ona la faia” (Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe [1954], 103).

Lolomi