Potutusi
Suesuega i le Fale Iunite 26


Lesona mo Suesuega e Faia i le Aiga

3 Nifae 17–22 (Iunite 26)

Sauniuniga o Anomea mo le Faiaoga o Suesuega e Faia i le Aiga

Aotelega o Lesona o Suesuega e Faia i le Aiga i Aso Taitasi

O lenei otootoga o aoaoga faavae ma mataupu faavae na aoaoina mai e tamaiti aoga a o latou suesueina le 3 Nifae 17–22 (iunite 26) ua le faamoemoeina e aoao atu o se vaega o lau lesona. O le lesona e te aoao atu, e taulai i se vaega itiiti o nei aoaoga faavae ma mataupu faavae. Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia, a o e mafaufau i manaoga o au tamaiti aoga.

Aso 3 (3 Nifae 17)

A o suesueina e tamaiti aoga fetalaiga a Iesu Keriso i le motu o tagata sa Nifaē, na latou aoaoina faapea e ala i le mafaufau loloto ma le tatalo i le Tama, e mafai ona tatou maua ai se malamalamaaga sili atu i aoaoga a le Faaola. Na tali atu le Faaola i le manao o sa Nifaē ina ia Ia toe nofo teisi ma i latou, e ala i le faamaloloina o o latou tagata mama’i ma faamanuia o latou tamaiti. A o faitau e tamaiti nei mea na tutupu, na latou aoao ai faapea, e lagonaina e Iesu Keriso le agaalofa tele mo i tatou.

Aso 2 (3 Nifae 18)

Na faamanuia ma tufatufaina atu e le Faaola le faamanatuga i le motu o tagata. Na aoaoina e tamaiti faapea, a o tatou aai ma feinu i le faamanatuga, tatou te molimau atu i le Tama ua tatou naunau e faia mea uma ua Ia poloaiina ai tatou ma, o le a tatou manatuaina Iesu Keriso i taimi uma. Na latou aoao foi faapea, a o tatou aai ma feinu i le faamanatuga ma manatuaina le Faaola i taimi uma, o le a tatou mauaina Lona Agaga e faatasi ma i tatou. O aoaoga a le Faaola e uiga i le tatalo, ua fesoasoani i tamaiti e malamalama ai, afai o le a tatou mataala ma tatalo e le aunoa i le Tama, o le a mafai ona tatou teenaina faaosoosoga a Satani. Na latou aoao foi faapea, a o tatou auauna atu i isi, e mafai ona tatou fesoasoani ia i latou e o mai ia Keriso.

Aso 3 (3 Nifae 19)

Ina ua tuumuli le Faaola i le faaiuga o Lona aso muamua sa i ai ma sa Nifaē, na aoao e le au soo tagata. Na latou tatalo mo le, ma ia maua le Agaga Paia. Na aoaoina e tamaiti o o tatou manaoga amiotonu ma tatalo, e mafai ona agavaa ai tatou ina ia faatumulia i le Agaga Paia. Na toe faaali atu le Faaola, ma na Ia faafetaia le Tama mo le faamamaina o Ona soo. Na aoaoina e tamaiti faapea, a tatou faatinoina le faatuatua ia Iesu Keriso, o le a mafai ona faamamaina i tatou ma avea ia tasi ma Iesu Keriso, e pei ona tasi o Ia ma le Tama.

Aso 4 (3 Nifae 20–22)

Na toe faamanuia ma tufatufa atu e Iesu Keriso le faamanatuga. Na aoaoina e tamaiti, a tatou aai ma feinu ma le agavaa i le faamanatuga, o le a mafai ona faatumulia i tatou i le Agaga Paia. Ona aoao atu lea e le Faaola le au sa Nifaē faapea, o le a faataunuuina e le Tama Lana feagaiga e faapotopoto mai le aiga o Isaraelu i aso mulimuli. Na aoaoina foi e tamaiti e faapea, i le avea ai ma fanau a Aperaamo, ua ia i tatou se tiutetauave o le feagaiga ina ia faamanuia tagata uma o le lalolagi e ala i le faasoaina atu o le talalelei ia

Faatomuaga

O lenei lesona e mafai ona fesoasoani ai i tamaiti ia malamalama i le agamalu ma le alofa mutimutivale e lagonaina e le Faaola mo Ona tagata. E le gata i lea, a o iloiloina e tamaiti le fautuaga a le Alii ina ia tatalo, e mafai ona mafaufau i auala e faia ai a latou tatalo faaletagata lava ia ma faaleaiga ia sili atu ona anoa.

Fautuaga mo le Aoaoga

3 Nifae 17

Ua faamalolo e le Faaola tagata mama’i, tatalo i le Tama mo tagata, ma faamanuia o latou tamaiti

Valaaulia tamaiti e manatunatu i se tagata sili ona agaalofa ua latou iloaina Ona fesili atu lea: O ai na e mafaufau i ai? E faapefea ona faaalia e lenei tagata le alofa mo isi ma oe?

Faaali atu ata o Iesu o loo Faamaloloina tagata sa Nifaē (Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 83) ma Iesu o loo Faamanuia Tamaiti o sa Nifaē (Tusi Ata o le Talalelei, nu. 84). Ona fesili atu lea: O le a se mea na e aoaoina mai e uiga i le alofa o le Faaola mo tagata i le taimi o lau suesuega o le Tusi a Mamona i le vaiaso ua tuanai?

Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: E lagonaina e le Faaola le agaalofa tele mo i tatou. I lalo ifo o lenei faamatalaga, tusi ai le mau faasino lenei: 3 Nifae 17:7, 9, 11, 15–17, 21, 24. Valaaulia tamaiti e iloilo nei fuaiupu ma filifili se tasi o le na te faaalia moni lava lenei upumoni ua tusia i luga o le laupapa. Pe a uma ona tuuina atu se taimi ia lava, atonu e te manao e fai atu fesili nei:

  • E faapefea ona faaalia e le fuaiupu na e filifilia, faapea e lagonaina e le Faaola le agaalofa tele mo i tatou?

  • O le a le mea ua e aoaoina e uiga i le Faaola mai le mea moni faapea na Ia auauna atu i tagata “taitoatasi”? 3 Nifae 17:21.

  • E mafai faapefea e le iloaina o le agaalofa o le Faaola, ona fesoasoani ia te oe e faatino ai le faatuatua sili atu ia te ia ma lagonaina le alofa sili atu mo Ia?

3 Nifae 18–19

Na aoao e Iesu tagata ina ia tatalo atu i le Tama e le aunoa, ma ia potopoto soo faatasi

Vaevae le vasega i ni paga, ma fai atu i paga taitasi e faia se lisi o faaosoosoga sili ona faigata e lima latou te talitonu o loo feagai ma talavou i aso nei. Pe a uma ona latou faia, valaaulia paga taitasi e faitau le 3 Nifae 18:15–20 ma vaavaai mo le fautuaga na tuuina mai e le Faaola mo le faatoilaloina o faaosoosoga. Fai atu i ni nai tamaiti e faasoa mai se mataupu faavae ua latou maua mai nei fuaiupu. O se tasi o mataupu faavae atonu latou te faailoaina mai o le afai o le a tatou mataala ma tatalo e le aunoa i le Tama, o le a mafai ona tatou teenaina faaosoosoga a Satani.

Fai atu i tamaiti fesili nei:

  • O le a se mea e te manatu e tatau i se tagata talavou ona mataala e fai, ina ia mafai ona manumalo i se tasi o faaosoosoga o loo i lau lisi?

  • O le a se mea atonu e tatalo ai se tagata talavou, lea o le a fesoasoani ai ia te ia e manumalo i se tasi o faaosoosoga o loo i lau lisi? E faapefea e le tatalo i le Tama Faalelagi ona fesoasoani ia te oe e tumau ai lou malosi?

Ina ia fesoasoani i tamaiti e faamalolosia a latou molimau e uiga i tatalo faaleaiga, valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le 3 Nifae 18:21. Ona fesili atu lea: O a faamanuiaga ua e maua mai le tatalo faatasi ma lou aiga?

Valaaulia se tamaitiiti e faitau le tala lenei mai ia Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili, o le na saunoa e uiga i le mana o le tatalo faaleaiga:

“O tatalo faaleaiga o se uunaiga mamana lea e lagolagoina ai. I aso pogisa o le Taua Lona II a le Lalolagi, sa pau ai se pomu malosi e 500-pauna i fafo atu o le tamai fale o Uso Patey, o se tama talavou i Livapulu, i Egelani, ae e le’i pa le pomu. Sa maliu ai lona faletua, ma o lea sa ia tausia ai na o ia le la fanau e toalima. Sa ia faapotopoto faatasi lana fanau i lenei taimi atuatuvale mo le tatalo faaleaiga. Sa latou ‘tatalo uma … ma le faatauanau ma ina ua maea le latou tatalo, sa faapea atu tamaiti: ‘Papa, o le a lelei mea uma. O le a lelei mea uma i lo tatou aiga i le po nei.”

“‘O lea sa latou momoe ai, ae manatu, i lena pomu matautia o loo taatia i fafo o le faitotoa o lo latou fale, ua magoto le afa i lalo o le palapala. …

“‘O le taeao na sosoo ai … sa la’ueseina ai le nuu atoa mo le fasefulu valu itula ma sa aveeseina ai loa le pomu. …

“‘Ina ua toe foi atu, sa fesili Uso Patey i le taitai o le Au Laveai o le Ea: ‘Ia. O le a la se mea na outou maua?”

“Lau Susuga Patey, na matou taunuu atu i le pomu sa i tafatafa o lou faitotoa, ma maua ai toeitiiti lava pa. Sa leai se mea na faaletonu. Sa matou iso pe aisea na le pa ai.”’ E ofoofogia mea e tutupu pe a tatalo faatasi aiga” (“O Le Vaafaaola o le Tatalo,” Liahona, Iulai 2002, 62)

Fai atu i tamaiti fesili nei, ae nofouta mo lagona o tamaiti atonu e le tatalo lava faatasi o latou aiga.

  • O le a se mea e mafai ona e faia e fesoasoani ai i lou aiga, ina ia faia e le aunoa ia tatalo anoa faaleaiga?

  • O faapefea ona e fuafua e avea le tatalo faaleaiga o se faamuamua i lou aiga i le lumanai?

Faamalamalama atu faapea, ina ua toe afio mai le Faaola mo se aso lona lua, e aoao tagata sa Nifaē, e pei ona faamauina i le 3 Nifae 19, na Ia toe fautuaina malosi le au soo sa Nifaē e tatalo. Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le 3 Nifae 19:9, 13 ma fai atu i ai e faailoa mai mea na tatalo atu ai le au soo. Fesili atu: O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai le aafiaga o le au soo sa Nifaē? (O se tasi lenei o ala atonu e faamatala ai e tamaiti lenei mataupu faavae: O o tatou manaoga amiotonu ma tatalo, e mafai ai ona tatou agavaa ia faatumulia i le Agaga Paia.)

Ona fesili atu lea i tamaiti: O anafea na e manao moni ai lava, ma tatalo atu mo le mafutaga ma le Agaga Paia? Na faapefea ona faamanuiaina oe mo le faia o lena mea?

3 Nifae 20–22

I aso e gata ai, o le a amata ai e le Atua ona faapotopoto le aiga o Isaraelu

Faamalamalama atu faapea, ina ua uma ona aoaoina le au sa Nifaē e uiga i le tatalo, na amata e le Faaola ona aoao i latou e uiga i le faapotopotoina o le aiga o Isaraelu i aso mulimuli. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le 3 Nifae 21:9. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo upu o loo faamatala ai le galuega a le Alii. Ona fesili atu lea:

  • O le a sou manatu, o le a le mea e faasino i ai le “o se galuega tele ma le ofoofogia? (O le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso, lea e aofia ai ma le o’o mai o le Tusi a Mamona.)

  • I lou lava manatu, o le a le mea ua maoae ai ma ofoofogia le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso?

Fai atu i tamaiti e iloilo le 3 Nifae 21:10–11 ma manatunatu po o ai lea na faamatalaina e le Alii faapea o “la’u auauna” Fesili atu: O a upu po o fasifuaitau ua fesoasoani ia te oe e te iloa ai o le Perofeta o Iosefa Samita lea na faamatalaina e le Alii? Ona faaali atu lea o le ata o Iosefa Samita i le Falepuipui o Liperate (Tusi Ata o le Talalelei, nu. 97).

Fesili atu: Na faapefea ona faaalia e le Atua e ala i a Iosefa Samita o Lona “poto ua sili atu nai lo le atamai o le tiapolo”?

I le faaiuga, valaaulia tamaiti e faasoa mai a latou molimau e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita ma le Toefuataiga o le talalelei. Faasoa atu lau molimau e uiga i nei mea i au tamaiti aoga.

Iunite e Sosoo (3 Nifae 23–30)

Valaaulia tamaiti e mafaufau faapea ua ta’u atu e le Faaola ia i latou, o le a Ia tuuina atu soo se mea lava latou te mananao ai. Faamalamalama atu faapea, a o latou suesueina le 3 Nifae 23–30 i le vaiaso a sau, o le a latou aoao ai e uiga i alii e toasefululua, o e na mauaina lenei aafiaga ma mea na latou mananao i ai.

Lolomi