Potutusi
Lesona 40: 2 Nifae 31


Lesona 40

2 Nifae 31

Faatomuaga

E tele tausaga a o lei soifua mai Iesu Keriso, na maua ai e Nifae se faaaliga e uiga i le papatisoga o le Faaola. E pei ona tau atu e Nifae i lona nuu lenei faaaliga, sa ia aoao atu i ai le mea na ia ta’ua “o le mataupu faavae a Keriso”—ina ia mafai ona maua le ola e faavavau, e tatau ona tatou faaalia le faatuatua ia Iesu Keriso, salamo ia tatou agasala, ia papatisoina, talia le Agaga Paia, ma tumau e oo i le iuga.

Fautuaga mo le Aoaoga

2 Nifae 31:1–13

Ua aoao mai Nifae pe a papatisoina i tatou, ua tatou mulimuli lena i le faataitaiga a le Faaola

Amata le vasega i le fesiligia o tamaiti aoga i fesili nei:

  • O le a se mea e te manatuaina e uiga i lou papatisoga? Sa faape’i ou lagona i le taimi na papatiso ai oe?

Faamalamalama atu i le taimi sa papatisoina ai tamaiti aoga, sa latou mulimuli i se mamanu ua leva lava ona avea ma se vaega o le talalelei a Iesu Keriso. Na faaaogaina e Nifae se fasifuaitau patino e faatatau i lenei mamanu. Valaaulia tamaiti aoga e saili mo se fasifuaitau o loo maua i le 2 Nifae 31:2 ma le 2 Nifae 31:21. A uma ona latou faailoaina le fasifuaitau “o le mataupu faavae a Keriso,” fesili atu i ai:

  • O a ni upu po o ni fasifuaitau i le 2 Nifae 31:2, 21 o loo fautuaina ai le taua o le “mataupu faavae a Keriso”? (O tali e mafai ona aofia ai le “e tatau ona ou tautala atu ai e uiga i le,” “leai se isi lava ala,” ma le “o le mataupu faavae moni lenei e tasi.”)

Faaali atu le ata o Ioane le Papatiso o loo Papatisoina Iesu (62133; Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 35). Valaaulia tamaiti aoga e suesue le leoa le 2 Nifae 31:5–9, tagai mo ni fasifuaitau o loo faailoa ai le mafuaaga na papatiso ai Iesu. (Atonu e te manao e fautua atu ia latou faailoga nei fasifuaitau.) A maea ni nai minute, fai atu i tamaiti aoga e faitau ia fasifuaitau ua latou mauaina.

Ata
O Ioane le Papatiso o loo Papatisoina Iesu
  • O le a sou manatu i le uiga ina ia “faataunuuina mea tonu uma”? (A uma ona tali mai tamaiti aoga, atonu e te manao e faamalamalama atu o lona uiga o le tausi o poloaiga. Sa saunoa mai Peresitene Iosefa F. Samita e faapea “ina ia faataunuuina o mea tonu uma” o le “faataunuuina lea o le tulafono” [i le Conference Report, Apr. 1912, 9].)

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 31:10–12.

  • E faapefea ona faamalamalama mai e nei fuaiupu le taua o le papatisoga? (Ua aoao mai Nifae o le papatisoga o se poloaiga mai le Tama Faalelagi, lea e moomia ina ia mafai ai ona maua le meaalofa o le Agaga Paia, ma e manaomia i a tatou taumafaiga e mulimuli ia Iesu Keriso.)

Fai atu i tamaiti aoga e aotele ia aoaoga faavae ma mataupu faavae ua latou aoaoina mai le 2 Nifae 31:5–12. A o latou faasoa mai o latou manatu, ia mautinoa ua latou malamalama i mataupu faavae nei:

Ua faia e Iesu Keriso le faataitaiga atoatoa o le usiusitai mo i tatou e mulimuli ai.

E tatau ona tatou mulimuli ia Iesu Keriso, ia papatisoina, ma maua le Agaga Paia.

E ui e leai se agasala a Iesu Keriso, ae sa papatisoina ina ia faataunuuina mea tonu uma.

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 31:13.Taulai atu le gauai o tamaiti aoga i fasifuaitau “ma le faamoemoe atoa o le loto,” “lē faia se pepelo ma se faa’ole’ole i luma o le Atua,” ma le “manatu tonu i ai.” Atonu e te manao e fautua atu ia latou faailoga nei fasifuaitau.

  • O le a le uiga o nei fasifuaitau ia te oe? (Atonu e te manaomia ona faailoa atu e faapea o fasifuaitau uma e tolu o loo faatatau i le manaomia ona faamaoni i a tatou taumafaiga e faatino le faatuatua i le Faaola, salamo i a tatou agasala, ma mulimuli i le faataitaiga a le Faaola.)

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia faalolotoina lo latou malamalama i le auala e mulimuli ai i le faataitaiga a le Faaola i le tele o tulaga eseese, ia fai atu ni fesili faapenei:

  • E mafai faapefea ona faaaoga nei fasifuaitau i gaoioiga e pei o le suesueina o tusitusiga paia i aso taitasi ma le auai i le Lotu?

  • O le a le eseesega i le va o le “faia o se tatalo” ma le tatalo “ma le faamoemoe atoa o le loto”?

  • O le a le eseesega i le va o le taumafa i le falaoa o le faamanatuga ma le taumafa i le falaoa o le faamanatuga “ma le manatu tonu i ai”?

  • O le a le eseesega i le va o le fai atu ua e salamo i se mea na e faia ma le salamo “ma le faamoemoe atoa o le loto”?

2 Nifae 31:14–21

Ua aoao mai Nifae e faapea a uma le papatisoga, e manaomia ona tatou mauaina le Agaga Paia ma faaauau ai pea ona mulimuli i le faataitaiga a le Faaola

Faamalamalama atu e faapea na saunoa mai Nifae e uiga i se faitotoa e matala atu i se ala. Fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 31:17–18.A uma ona faitau le tamaitiiti aoga, tusi se ata faigofie i luga o le laupapa e pei o le ata lenei:

Ata
faitotoa ma le ala
  • E tusa ai ma le 2 Nifae 31:17, o le a le faitotoa? (Salamo ma le papatisoga.Tusi le Salamo ma le Papatisoga i lalo ifo o le faitotoa.) E faapefea ona avea le salamo ma le papatisoga e pei o se faitotoa?

  • E tusa ai ma le 2 Nifae 31:18, o le a le mea e tau atu i ai le ala? (Ola e faavavau.Tusi le Ola e Faavavau i le faaiuga o le ala. Atonu e manaomia ona e faamalamalama atu o le fasifuaitau o le “ola e faavavau” o loo faasino i le faaeaga i le malo selesitila.)

  • Na aoao mai Nifae e faapea a uma le papatisoga, tatou te mauaina le meaalofa o le Agaga Paia (tagai i le 2 Nifae 31:13–14). E tusa ai ma le 2 Nifae 31:17–18, o le a le mea a le Agaga Paia e fai mo i tatou? (Fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama e faapea o le Agaga Paia e molimau mai i le Tamā ma le Alo ma aumai se faamagaloga o agasala.)

  • Aisea e taua ai mo i tatou ona maua se molimau o le Tamā ma le Alo e ala i le Agaga Paia?

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i le matafaioi a le Agaga Paia i le faamagaloga o agasala, atonu e manaomia ona e faamalamalama atu i ai le fasifuaitau “papatisoga i le afi ma le Agaga Paia” (2 Nifae 31:13–14; tagai foi i le fuaiupu 17). Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le saunoaga lenei a Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai atu i le vasega e faalogo mo le uiga o le, ina ia papatisoina i le afi ma le Agaga Paia.

“O le faitotoa o le papatisoga e tau atu i le ala lauitiiti ma le vaapiapi. …

“Ua poloaiina ma aoaoina i tatou ia ola [i se tulaga] ina ia mafai ai ona suia lo tatou natura pau e ala i le mana faapaia o le Agaga Paia. Sa aoao mai Peresitene Marion G. Romney e faapea o le papatisoga i le afi e le Agaga Paia e liua ai [i tatou] mai le faaletino i le faaleagaga. Na te faamamaina, faamaloloina, ma faapaiaina le agaga. … O le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, salamo, ma le papatisoga i le vai o mea uma ia e muamua ma manaomia, ae [o le papatisoga i le afi] o le taualuga atoa lea. Ina ia mauaina [lenei papatisoga i le afi] o lona uiga o le taumamaina lea o se tasi mai agasala e ala i le toto togiola o Iesu Keriso’ (Learning for the Eternities, comp. George J. Romney [1977], 133; tagai foi i le 3 Nifae 27:19–20).

“O le mea lea, a toe fanauina i tatou ma tauivi ia maua i taimi uma Lona Agaga e faatasi ma i tatou, e faapaiaina ma faamamaina o tatou agaga e le Agaga Paia e pei o loo faia i se afi (tagai i le 2 Nifae 31:13–14, 17). O le iuga lava, e ao ona tatou tutu ma le le pona i luma o le Atua” (“O Lima Mama ma se Loto Mama,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 81).

  • O le a le mea na fai mai ai Elder Bednar ma Peresitene Romney e faia e le “papatisoga i le afi” mo i tatou?

  • O a nisi faamanuiaga e mafai ona tatou maua e ala i le uunaiga a le Agaga Paia?

  • E faapefea ona e “tauivi i taimi uma ia maua Lona Agaga” e faatasi ma oe?

  • O anafea na e lagona ai le galue o le Agaga Paia i lou olaga?

Faamalamalama atu e faapea i le 2 Nifae 31:18, o le upu lauitiiti o lona uiga e vaapiapi, maumaututu, sa’o tonu, ma e le faatagaina se alu ese mai ai. Na faaaoga e Nifae lenei upu e faamatala ai le ala e tatau ona tatou uia pe a uma le papatisoga ina ia mafai ai ona maua le ola e faavavau. Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau loloto i fesili nei:

  • O le a se mea e manaomia ona tatou faia pe a uma le papatisoga ina ia mafai ai ona tumau i luga o le ala i le ola e faavavau?

A o mafaufau loloto tamaiti aoga i lenei fesili, valaaulia i latou e tagai mo ni tali i le 2 Nifae 31:15–16, 19–21. E mafai ona e fautua atu ia latou faailogaina upu po o fasifuaitau ia e faamalamalama mai ai mea e tatau ona tatou faia e maua ai le ola e faavavau. A uma se taimi na tuu atu, valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou faailogaina. A o latou tali mai, tusi a latou tali i luga o le laupapa. O lau ata e tatau ona foliga faapenei:

Ata
Eternal Life Steps

Ia faamautinoa ua malamalama tamaiti aoga e faapea afai tatou te ola e tusa ma le mataupu faavae a Keriso, o le a tatou mauaina le ola e faavavau.

Ina ia faaiu atu le lesona, fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 31:20. Faailoa atu o le 2 Nifae 31:19–20 o se mau tauloto. E mafai ona e uunaia tamaiti aoga e faailoga lenei fuaitau i se ala e iloagofie ai ina ia faigofie ona latou mauaina.) Valaaulia i latou e tali i se tasi o fesili nei i a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia po o api e tusi ai faamatalaga i le vasega:

  • E tusa ai ma mea ua e suesueina i lenei lesona, o le a se mea ua ia tuuina atu ia te oe le faamoemoe e mafai ona e mauaina le ola e faavavau?

  • E faapefea e le feagaiga ua e osia i le papatisoga ona uunaia lou ola?

Mau Tauloto—2 Nifae 31:19–20

Faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“E mafai ona oo mai se mana maoae mai le taulotoina o mau. O le taulotoina o se mau o le fatuina lea o se faigauo fou. E pei lava o le mauaina o se tagata fou e mafai ona fesoasoani mai i se taimi o puapuaga, tuu mai musumusuga ma faamafanafanaga, ma avea o se punavai o uunaiga mo suiga manaomia.” (“O Le Mana o Tusitusiga Paia,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 6).

I se pepa lautele o i ai se savali (po o se fasi pepa), ia tusi ai Ua ou taulotoina le 2 Nifae 31:19–20. Tuu le pepa lautele o i ai se savali i se mea o le a vaaia ai e tamaiti aoga. Lui tamaiti aoga e tauloto lenei fuaitau e i latou lava pe tauloto faatasi ma o latou aiga. Valaaulia i latou e saini le pepa lautele o i ai se savali i aso o le a sosoo ai pe a latou taulotoina le fuaitau. A latou galulue faatasi ma o latou aiga e taulotoina, e mafai foi ona latou tusi ai igoa o tagata o lo latou aiga i luga o le pepa lautele o i ai se savali. Manatua ia fetuunai lenei lui i gafatia ma tulaga o tagata taitoatasi ina ia mafai ona faamanuiaina tamaiti aoga taitasi.

Faasoa atu lau molimau e uiga i le taua o le taulotoina o mau, e pei o le 2 Nifae 31:19–20, lea o loo i ai upu o le faamoemoe.

Manatua: Ona o le natura ma le umi o le lesona o le asō, atonu e te manao e faaaoga lenei gaoioiga i se isi aso, pe a lava sou taimi.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

2 Nifae 31:2, 21 “O le mataupu faavae a Keriso”

Sa faamalamalama mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“O le ‘mataupu faavae a Keriso’ e pei ona aoao mai e Nifae i le aotelega o lana lauga faagaeetia ua taulai atu i le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, salamo, papatisoga e ala i le faatofuina, mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia, ma le tumau e oo i le iuga. I lenei tautinoga, e le o taumafai ai ia aofia atoa le ata o le faaolataga, o uiga mama uma o se olaga faaKerisiano, po o ni taui o loo faatalitali mai ia i tatou i tikeri eseese o mamalu faalelagi. E le o talanoaina i lenei tautinoga ni tofi o le perisitua, o sauniga o le malumalu, po o le tele o isi aoaoga faavae moni. E taua uma nei mea, ae e pei ona faaaogaina i le Tusi a Mamona, ‘o le mataupu faavae a Keriso’ e faigofie ma tuusao. E taulai atoa atu lava i uluai mataupu faavae o le talalelei, e aofia ai se faailoaga o le uunaiga ia tumau, ia onosai, ia fetaomi atu i luma. O le mea moni, o loo maua i totonu o le manino ma le faigofie o le ‘mataupu faavae a Keriso’ lona aafiaga. Na silafia e Nifae o le tulaga lava lea. Na ia tusia, ‘o le a ou tautala manino atu ia te outou e tusa ma le manino o au valoaga’ [2 Nifae 31:2]” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 49–50).

2 Nifae 31:3. “Lē faia se pepelo”

Sa saunoa mai Elder Joseph B. Wirthlin o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le le faia o se pepelo:

“Pe o tatou ola moni ea i le talalelei, pe ua na ona tatou faaali o foliga amiotonu ina ia faapea ai i latou o vagaia i tatou o i tatou o ni tagata faamaoni, a o le mea moni, o o tatou loto ma amioga e le o vaaia ua faamaoni i aoaoga a le Alii?

“Pe ua na ona tatou faafoliga ‘amioatua’ ae teenaina le ‘mana o i lea mea’?[Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:19.]

“Pe o tatou amiotonu ea, pe na ona tatou faafoliga usiusitai atu pe a tatou mafaufau o loo vaavaai mai isi?

“Ua faamanino mai e le Alii o le a le faavaleaina o Ia i foliga vaaia, ma na Ia lapataia i tatou ia aua nei taufaasese ia te Ia po o isi. Ua Ia lapataiina i tatou ina ia faaeteete ia i latou e faafoliga sese mai i luma, o e faatagā faasusulu mai foliga ae o loo natia ai se pogisa moni lava” (“Faamaoni i le Upumoni,” Liahona, Iul. 1997, 16–17).

I le fautuaina ai o tagata o le Ekalesia ia galulue ma le manatu tonu ma aua nei tau lava ina faatagā fai, sa saunoa ai Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea:

“O le mulimuli i nei aoaoga faavae silisili, o sootaga matagofie ma Keriso e tatalaina mai ai ia i tatou le anoanoai o auala e le mafaitaulia: o le tatalo ma le anapogi ma le mafaufau loloto i Ona faamoemoega, talisapaiaina o tusitusiga paia, tuuina atu le auaunaga i isi, ‘fesoasoani i e vaivai, ia sii a’e lima o loo tautau i lalo, … ma faamalosia tulivae vaivai.’[MF&F 81:5.] Ma le mea silisili i lo mea uma, ia alofa atu i le ‘alofa le pona o Keriso,’ lena meaalofa lea ‘e le uma,’ lena meaalofa lea e ‘onosaia mea uma, e talia mea uma, e faamoemoe i mea uma, [ma] onosai i mea uma.’ [Tagai i le Moronae 7:45–47.] I lena ituaiga o alofa, e le pine lava ae tatou iloaina ua tele auala eseese i o tatou olaga e tau atu i le Matai, ma o taimi uma lava tatou te aapa atu ai ia te Ia, e tusa lava po o le a lo tatou vaivai, tatou te iloaina lava sa Ia taumafai ma le naunautai e aapa mai ia i tatou.

“O lo’u manao i lenei aso mo i tatou uma lava … ina ia maua atili ni aafiaga patino tuusao i faataitaiga a le Faaola. O nisi taimi ua faatafatafa [ua le tuusao atu] ai lo tatou saili i le lagi, ae ua taulai atu i polokalama po o le talafaasolopito po o le aafiaga o isi. E taua mea na ae le taua tele e pei o aafiaga faaletagata lava ia, avea ma soo moni, ma le malosi lea e maua mai aafiaga tuusao o le mana o Lona pa’i mai” (“O Mea Malepelepe e Fonofonoina,” Ensign po o le Liahona, Me 2006, 70).

2 Nifae 31:13, 17-18 “Talia le Agaga Paia”

Sa aoao mai Elder David A. Bednar:

“O le sauniga o le faamauina o se tagata fou o le Ekalesia ma le faaee atu o le meaalofa o le Agaga Paia e faigofie uma ma loloto. E tuu e e agavaa o loo umiaina le Perisitua Mekisateko o latou lima i luga o le ao o se tagata ma ta’u lona igoa. Ona sosoo ai lea, i le pule o le perisitua paia ma le suafa o le Faaola, e faamauina ai le tagata o se tasi o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma ta’u mai ai le fasifuaitau taua lenei: ‘Talia le Agaga Paia.’

“O le faigofie o lenei sauniga e mafai ona laaloa ai le tatou vaai i lona taua. O upu nei e fa—‘Talia le Agaga Paia’—e le o se faamatalaga e toe faaupu; ae ua i ai se faatonuga faaleperisitua—o se apoapoaiga faapoloaiga e filifili ai ae le tau faamalosia (tagai i le 2 Nifae 2:26). E le galue le Agaga Paia i o tatou olaga i le na ona tuu o lima i luga o o tatou ulu ma fai na upu taua e fa. A o tatou mauaina lenei sauniga, e tofu talia e i tatou taitoatasi se tiutetauave paia faifai pea e manao, e saili, e galue, ma ola agavaa ai ina ia tatou ‘mauaina le Agaga Paia’ ma ana meaalofa faaleagaga e aumai faatasi ai.

“Tatalo,suesue,faapotopoto,tapuai,auaunaga,ma le usiusitai e le o ni itema e aveesea ma tutoatasi i le lautele o le talalelei o faasologa o mea e tatau ona fai. Nai lo lena, o nei faatinoga amiotonu taitasi o se elemene taua i se tasi e vaapiapi le faaleagaga ina ia faatumuina le faatagaga e maua ai le Agaga Paia. O poloaiga mai le Atua tatou te usitaia a o fautuaga musuia mai taitai o le Ekalesia tatou te mulimulitaia ia o loo taulai autu atu i le mauaina o le mafutaga a le Agaga. O le mea taua lava, o aoaoga uma ma gaoioiga a le talalelei e faaautu i le o mai ia Keriso ma le taliaina o le Agaga Paia i o tatou olaga” (“Ia Maua le Agaga Paia,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 95, 97).

O loo lisiina atu i le saunoaga lenei nisi o faamanuiaga e mafai ona tatou mauaina pe a tatou agavaa mo le mafutaga a le Agaga Paia:

“[O le Agaga Paia] e mafai ona taialaina oe i au faaiuga ma puipuia oe mai le lamatia faaletino ma faaleagaga. …

“O Ia o le Fesoasoani (Ioane 14:26). … O musumusuga a le Agaga e mafai ona faatoafilemu ai lou fefe, faatoamalie ai popolega le mautonu o lou olaga, ma faamafanafana oe pe a e faanoanoa. E mafai e le Agaga Paia ona faatumuina oe ‘i le faamoemoe ma le alofa atoatoa’ ma ‘aoao atu ia te oe mea filemu o le malo’ (Moronae 8:26; MF&F 36:2). …

“O le olioli atoa i le meaalofa o le Agaga Paia e aofia ai le mauaina o faaaliga ma faamafanafanaga, auauna atu ma le faamanuiaina o isi e ala i meaalofa faaleagaga, ma le faapaiaina mai agasala ma le faia ia agavaa mo le faaeaga i le malo selesitila” (Faamaoni i le Faatuatua: O Se Tusitaiala o le Talalelei [2004], 7–9).

2 Nifae 31:15-16. “Tumau e oo i le iuga”

O le fasifuaitau “tumau e oo i le iuga” o loo faaaogaina soo e fautua mai ai le manaomia ona onosai i puapuaga ma faigata i o tatou olaga. Sa faamalamalama mai e Elder Joseph B. Wirthlin e faapea o le tumau e oo i le iuga o lona uiga foi o le faaauau pea i le faamaoni ia Keriso:

“O le tumau e oo i le iuga o le aoaoga faavae lea o le faaauau ai pea i luga o le ala e tau atu i le ola e faavavau ina ua uma ona ulu atu se tasi i le ala e auala lea i le faatuatua, salamo, papatisoga, ma le taliaina o le Agaga Paia. O le tumau e oo i le iuga e manaomia ai o tatou loto atoa po o le, e pei ona aoao mai le perofeta o Amaleki o le Tusi a Mamona, e tatau ona tatou ‘o mai ia te ia, ma tuu atu [o tatou] agaga atoa e fai ma taulaga ia te ia, ma faaauau ai pea i le anapogi ma le tatalo, ma tumau e oo i le iuga; ma e pei ona soifua le Alii, o le a faaolaina [i tatou].’[Ominae 1:26.]

“O le tumau e oo i le iuga o lona uiga tatou te totoina o tatou olaga ia mauaa i eleele o le talalelei, tausia o aoaoga faavae ua taliaina e le Ekalesia, auauna atu ma le lotomaualalo i o tatou uso a tagata, ola i soifuaga faaKeriso, ma tausi a tatou feagaiga. O i latou o e tumau e paleni, mausali, lotomaualalo, e alualu pea i luma, ma e aunoa ma se mea faapiopio. O a latou molimau e le faavaeina i ni mafuaaga faalelalolagi—o loo faavae i le upumoni, malamalama, aafiaga, ma le Agaga” (“Faamalosi Pea,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2004, 101).

2 Nifae 31-33. O Le Agaga Paia

O aoaoga faaiu a Nifae i le Tusi a Mamona e aofia ai le tele o upumoni e uiga i le Agaga Paia. Mo se faataitaiga:

  1. O le Agaga Paia e mafai ai ona e tautala i le “gagana a agelu” (tagai i le 2 Nifae 31:13).

  2. O le faamagaloga o agasala e sau mai le mana o le Agaga Paia (tagai i le 2 Nifae 31:17).

  3. O le Agaga Paia e molimau mai i le Tama ma le Alo (tagai i le 2 Nifae 31:18).

  4. O le a faaali atu e le Agaga Paia ia te oe mea uma e tatau ona e faia (tagai i le 2 Nifae 32:5).

  5. O le Agaga Paia na te aoaoina tagata ia tatalo (tagai i le 2 Nifae 32:8).

  6. Pe a tautala se tagata i le mana o le Agaga Paia, e molioo atu e le Agaga Paia le savali i loto o isi (tagai i le 2 Nifae 33:1).

Lolomi