Potutusi
Lesona 29: 2 Nifae 9:1–26


Lesona 29

2 Nifae 9:1–26

Faatomuaga

I se lauga i sa Nifae, na amata lava Iakopo i le sii maia o nisi o valoaga a Isaia e uiga i le togiolaina e le Alii o Lona nuu o le feagaiga. O lenei vaega o le lauga a Iakopo o loo maua i le 2 Nifae 6–8 (tagai i le lesona 28 i le tusi lesona lenei). O le faaauauga o lenei lauga e lua aso o loo maua i le 2 Nifae 9–10. Ina ua uma ona sii mai upu a Isaia, sa faasoa atu e Iakopo lana lava ia molimau e uiga i le Togiola a Iesu Keriso—e uiga i le mana o le Faaola e laveai ai i tatou mai aafiaga o le Pa’ū atoa ai ma taunuuga o a tatou agasala. Sa aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita o loo i ai i le 2 Nifae 9 se “tasi o lauga aupito sili ona faagaeetiaina na tuuina mai e faatatau i le togiola.” Sa ia fai mai, “E tatau ona faitauina ma le totoa e tagata uma o loo saili atu i le faaolataga” (Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 4:57).

Fautuaga mo le Aoaoga

2 Nifae 9:1–9

Ua faamalamalama mai e Iakopo ia aafiaga o le Pa’ū

A o lei amataina le vasega, tusi le sau’ai leaga matautia i le ogatotonu o le laupapa.

Amata le lesona i le faamalamalama atu o loo i ai i le 2 Nifae 9 se faaauauga o le lauga lea sa amata suesue i ai tamaiti aoga i le lesona ua mavae atu. Faamanatu atu i au tamaiti aoga o le vaega muamua o le lauga, o loo maua i le 2 Nifae 6–8, na sii mai ai e Iakopo upu a Isaia e aoao atu ai e uiga i le alofa mutimutivale o le Faaola ma Lona mana e laveai ai Lona nuu o le feagaiga mai lo latou tulaga leiloloa ma le faataapeapeina. A o faaauau ai lana lauga, na aoao atu e Iakopo le auala e togiola ai e le Faaola i tatou uma mai lo tatou tulaga pa’u ma le agasala.

Taulai atu le gauai o tamaiti aoga i le fasifuaitau ua e tusia i luga o le laupapa.

  • O le a se mea e oo atu i lou mafaufau pe a e manatu i se sau’ai leaga matautia?

I le tali atu i lenei fesili, atonu e ta’ua e tamaiti aoga ni meaola faafaatusa. Afai latou te ta’ua, ia faamalamalama atu o nisi mea e moni e mafai ona matua taufaafefe lava nai lo meaola faafaatusa ona latou te mafai ona aumaia se tiga tumau. Faailoa i tamaiti aoga na faaaoga e Iakopo le fasifuaitau “sau’ai leaga matautia” e faamatala ai se tulaga o loo tatou feagai uma ai atoa ai ma le tiga e faavavau lea e mafai ona oo i ai. Fai atu i tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 9:10, saili ia elemene e lua o le sau’ai o loo faamatalaina e Iakopo. Pe a faasoa mai e tamaiti aoga mea ua latou maua, ia faaopoopo atu tali i le laupapa e pei ona faaalia i lalo ifo:

Ata
Awful Monster

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i le faaaogaina e Iakopo o faaupuga oti ma le seoli, faamalamalama atu o faaupuga uma e lua o loo faatatau i se ituaiga o tuueseesega. Ina ua faaaoga e Iakopo le upu oti i lenei lauga, sa ia faatatau i le “oti o le tino,” o lona uiga o le tuueseina lea o le tino faaletino mai le agaga. Ina ua ia faaaogaina le upu seoli, sa ia faatatau i le “oti o le agaga,” o lona uiga o le tuueseina lea o le tagata mai le afioaga o le Atua. I tusitusiga paia, o lenei tuueseesega e tele ina faatatau i le “oti faaleagaga.”

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 9:6. Fai atu ia i latou e saili mo le mafuaaga o le oti faaletino ma le oti faaleagaga.

  • O le a le mea na tupu na oo mai ai le oti faaletino ma le oti faaleagaga ia i tatou uma? (Atonu e te manaomiaina ona faamalamalama atu e faapea i le avea ai ma se taunuuga o le Pa’u, ua vavaeeseina ai tagata uma mai le afioaga o le Atua ma o le a oo lava ina oti faaletino tagata uma.)

Faamalamalama atu e faapea i le 2 Nifae 9:7–9, ua aoao mai ai e Iakopo le mea semanu e tupu ia i tatou pe ana leai le Togiola ma tumau ai e faavavau ia aafiaga o le Pa’u. Ina ia faasaunia tamaiti aoga e suesue nei fuaiupu, atonu e te manao e faamalamalama atu ni nai faaupuga i le fuaiupu e 7: Ina ua tautala Iakopo e uiga “i le faasalaga muamua na oo mai i le tagata,” sa ia faatatau i taunuuga o le Pa’u o Atamu ma Eva. Ina ua ia tautala e uiga i le “tino pala” sa ia faatatau i o tatou tino faaletino, ia o le a oti. Ina ua ia tautala e uiga i le “tino le pala” sa ia faatatau i o tatou tino toetu, ia o le a ola e faavavau.

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 9:7–9. Valaaulia le vasega e tagai mo ni fasifuaitau ia e faamatala ai mea o le a tutupu i o tatou tino ma agaga pe ana tumau e faavavau le oti faaletino ma le oti faaleagaga.

  • Ana faapea e leai se Togiola, faamata o le a se mea e tupu i o tatou tino?

  • Ana faapea e leai se Togiola, faamata o le a se mea e tupu i o tatou agaga?

Ina ia faamamafa atu le taunuuga semanu tatou te oo i ai pe ana le seanoa le Togiola a Iesu Keriso, fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei a Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua.

Ata
Elder D. Todd Christofferson

“Pe ana faapea e tumau lo tatou vavaeeseina mai le Atua ma lo tatou oti faaletino, semanu e leai se uiga o le filifiliga saoloto. Ioe, o le a tatou saoloto e fai filifiliga, ae o le a sona uiga? O le taunuuga faaiu o le a tutusa lava i taimi uma e tusa lava pe o a ni a tatou faatinoga: o le oti e aunoa ma se faamoemoe e toetu ma leai se faamoemoe o le lagi. Pe lelei pe leaga e pei ona tatou filifili e avea ai, o le a tatou iu uma lava mai ni ‘agelu i se tiapolo.’ 2 Nifae 9:9.]” (“Moral Agency,” Ensign, June 2009, 50).

2 Nifae 9:10–26

Ua aoao mai e Iakopo e faapea e ala i le Togiola, ua laveai ai i tatou e le Faaola mai aafiaga o le Pa’u ma ofo mai ai ia i tatou le faamagaloga o a tatou agasala.

Fai atu i se tamaitiiti aoga e toe faitau le 2 Nifae 9:10.

  • E tusa ai ma lenei fuaiupu, o le a le mea ua saunia e le Atua mo i tatou?

Faamamafa atu o le savali autu lava a Iakopo i lenei lauga e faapea ua saunia e le Atua “se ala mo lo tatou sosola ese mai le uu a … le oti ma seoli.” O lenei sosola ese—mai le oti faaletino ma le faaleagaga na aumai e le Pa’u—ua faamautinoaina ona o le taulaga togiola a Iesu Keriso.

Vaevae tamaiti aoga i ni vaega se lua.Valaaulia le vaega muamua e faitau le leoa le 2 Nifae 9:5, 19–21, saili mo ni faamatalaga o le taulaga a le Faaola mo i tatou. Valaaulia le vaega lona lua e faitau le leoa le 2 Nifae 9:11–12, 15, 22, saili mo ni fasifuaitau e uiga i le faaolaina o i tatou e Iesu Keriso mai le oti faaletino. (Atonu e aoga le tusi o nei maufaasino i luga o le laupapa.)

Pe a i ai se taimi e faitau ai e tamaiti aoga, fai atu i le vaega muamua ia fesili nei:

  • O le a le mea na loto le Faaola e mafatia ai ina ia mafai ai ona Ia laveai i tatou mai le oti faaletino ma le faaleagaga? O a ni faamatalaga na e mauaina e anoa ia te oe?

  • Sa faamamafa atu e Iakopo na mafatia Iesu Keriso i tiga o tagata uma. O le a le uiga o lenei fuaitau ia te oe? E faapefea e lenei iloa ona uunaia ou lagona e uiga i le Faaola? (Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e mafaufau loloto i le fuataga o le taulaga a le Faaola, atonu e te manao e taofi le talanoaga ma faamamafa atu na mafatia le Faaola i tiga o tagata uma sa ola ma o le a ola mai i le lalolagi. Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia mafaufau loloto i le natura patino o le taulaga a le Faaola, mafaufau e valaaulia i latou e tusi o latou igoa i le laina vase e sosoo ma le 2 Nifae 9:21, e fai ma faamanatu o le mafatia o le Faaola i o latou tiga.)

Fai atu i le vaega lona lua ia fesili nei:

  • O a ni fasifuaitau na e mauaina e uiga i le laveaiina o i tatou e Iesu Keriso mai le oti faaletino?

  • E tusa ai ma le 2 Nifae 9:22, o ai o le a toetutu ma toe avatu i le afioaga o le Atua?

Toe faasino atu i le fasifuaitau “sau’ai leaga matautia” i luga o le laupapa. Valaaulia tamaiti aoga ia ta’u, i a latou lava upu, le mea na aoao mai e Iakopo e uiga i le auala e mafai ai ona laveaiina i tatou mai lenei “sau’ai.” Faamautinoa ua malamalama tamaiti aoga e faapea e auala mai i le Togiola, ua laveaiina ai tagata uma e Iesu Keriso mai le oti faaletino ma faaleagaga lea na aumai e le Pa’u. Valaaulia se tamaitiiti aoga e tusi lenei upumoni i luga o le laupapa.

Faamanatu atu i tamaiti aoga e faapea e faaopoopo atu i le laveaiina o tagata uma mai le oti faaletino ma le faaleagaga na mafua ona o le Pa’u, e mafai e Iesu Keriso ona laveai i tatou mai le oti faaleagaga lea e mafua ona o a tatou lava agasala.

Faamalamalama atu na faamatala e Iakopo le tulaga o tagata e tutu i luma o le Atua i a latou agasala. Valaaulia tamaiti aoga e tagai mo nei faamatalaga a o faitau leotele e se tamaitiiti aoga le 2 Nifae 9:15–16, 27.

  • Na faapefea ona faamatala e Iakopo le tulaga o tagata o le a tutu i luma o le Atua i a latou agasala?

Faamalamalama atu na faamatala foi e Iakopo le tulaga o tagata e tutu i luma o le Atua i le mama. Valaaulia tamaiti aoga e tagai mo nei faamatalaga a o faitau leotele e se tamaitiiti aoga le 2 Nifae 9:14, 18.

  • Na faapefea ona faamatala e Iakopo le tulaga o tagata o le a tutu i luma o le Atua i le mama?

Faailoa atu e ui o le laveaiga mai le Pa’u o se meaalofa i tagata uma, ae o lo tatou laveaiga mai taunuuga o a tatou agasala e faalagolago lea i se vaega o o tatou manaoga ma faatinoga. Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: E auala mai i le Togiola a Iesu Keriso, ua mafai ai ona tatou faatoilaloina ia taunuuga o a tatou agasala pe a tatou …

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 9:21, 23–24. Fai atu i le vasega e tagai mo fasifuaitau e faauma ai le fuaiupu o loo i luga o le laupapa.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, e faapefea ona e faaumaina lenei fuaiupu? (O tali a tamaiti aoga e tatau ona atagia mai ai le faaumaga lenei o le fuaiupu: E auala mai i le Togiola a Iesu Keriso, ua mafai ai ona tatou faatoilaloina ia taunuuga o a tatou agasala pe a tatou maua le faatuatua ia Iesu Keriso, salamo, papatisoina, ma tumau e oo i le iuga. A o latou faasoa mai a latou tali, faauma le faamatalaga i luga o le laupapa.)

Faauma le lesona lenei i le filifiliina o se tasi o gaoioiga nei: O gaoioiga uma e lua ua faamoemoe e fesoasoani ai i tamaiti aoga e mafaufau i le uiga o le Togiola a le Faaola ia i latou ma faasoa mai o latou lagona e uiga ia te Ia.

  1. Fai atu i tamaiti aoga e tagai vave i le 2 Nifae 9:1–22 ma sue fuaiupu uma e amata i le upu O. Valaaulia tamaiti aoga e faitau leotele ia laina muamua o fuaiupu na.

    Valaaulia tamaiti aoga e tusi ni faamatalaga tali tutusa i a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia po o api e tusi ai faamatalaga i le vasega, ma faamatala ai o latou lagona patino o le loto faafetai mo le Faaola ma Lana taulaga mo i latou. Fai atu ia i latou e mulimuli i le mamanu a Iakopo, e amata i faamatalaga taitasi o i ai le upu O ma faaiu i se faailoga ofo. Fai atu i ni nai tamaiti aoga e faasoa mai a latou faamatalaga pe a talafeagai ai. Faamautinoa atu ua latou malamalama e le manaomia ona latou lagonaina o se matafaioi le faasoa mai o o latou lagona ma aafiaga ia e patino tele ma lē faalauaiteleina.

  2. Usu pe faitau faatasi o se vasega ia upu o le “Ou te Tu ma Ofo” (Viiga, nu. 107) po o se isi viiga e uiga i le Togiola a Iesu Keriso. Valaaulia tamaiti aoga e filifili ni laina mai le viiga lea e atagia ai o latou lagona e uiga i le Faaola ma Lana taulaga togiola. Faataga i latou e faamatala i le vasega le uiga o laina ua latou filifilia ma faamalamalama mai mafuaaga ua latou talisapaia ai na laina.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

2 Nifae 9:7. O le a le “togiola le faatuaoia”?

I le faamatalaga lenei, o loo faamalamalama ai e Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le natura e faavavau o le Togiola ma le gafatia tulagaese o le Faaola e faataunuu ai le Togiola:

“O Lana Togiola e le faatuaoia—e leai sona iuga. [Tagai i le 2 Nifae 9:7; 25:16; Alema 34:10, 12, 14.] E le i’u foi ina ia mafai ona faaolaina tagata ola uma mai le oti e le uma. E le i’u pe a fuafua i Lona puapuagatia tele. Sa le’i i’u i taimi, ua faamuta ai ia uluai faiga o taulaga sa osi i manu. E le i’u i se tulaga—na faia i le taimi e tasi mo tagata uma. [Tagai i le Eperu 10:10.] Ma sa faalautele atu le alofa mutimutivale o le Togiola e le gata i tagata e le mafaitaulia, ae faapena foi i le tele o lalolagi e le mafaitaulia na foafoaina e Ia. [Tagai i le MF&F 76:24; Mose 1:33.] E le i’u i le tulaga e le oo i ai se fua faatatau po o se malamalama o le tagata soifua.

“E na o Iesu lava e mafai ona ofoina atu lea ituaiga togiola le faatuaoia talu ona soifua mai o Ia i se tina faitino, ma se Tama e tino ola pea. Talu ai lena tofi tulaga ese, o Iesu o se Tagata e le faatuaoia” (“O Le Togiola,” Liahona, Ian. 1997, 39 40).

“E tusa ma tulafono e faavavau, sa manaomia i lena togisala se taulaga e faia e se Tagata tino ola pea ua i ai le pule i le oti. Peitai e tatau ona Ia maliu ma toe faatuina mai Lona lava tino. Sa na’o le Faaola lava sa mafai ona ia faia lenei mea. Sa ia maua mai Lona tino faaletino le mana e maliu ai. A e sa ia maua mai Lona Tama le mana e manumalo ai i le oti” (“O Le Tumau i le Lotolotoi o Suiga,” Liahona, Ian. 1994, 41).

2 Nifae 9:7. O a ni aafiaga o le Pa’u e aunoa ma le Togiola?

Sa faamalamalama mai e Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le taunuuga semanu tatou te oo i ai pe ana le seanoa le Togiola a Iesu Keriso:

“E pei lava ona faaumatia i tatou e le oti ma leai ai se uiga o lo tatou faitalia ae mo le togiola a Keriso, e tusa foi, pe ana leai Lona alofa tunoa, semanu tatou te leiloloa e faavavau ona o a tatou agasala ma filifiliga leaga. O le a leai lava se auala e toe faaleleia atoatoa ai mai a tatou mea sese, ma ona o le eleelea, e le mafai ai lava ona tatou toe ola faatasi i le afioaga o le [Atua].

“… Tatou te manaomiaina se Faaola, o se Puluvaga e mafai ona faatoilaloina ia aafiaga o a tatou agasala ma mea sese ina ia le mafai ona lamatia tele a tatou agasala ma mea sese. Ona o le Togiola a Keriso ua mafai ai ona toe faaleleia i tatou mai filifiliga leaga ma faamaonia ai i lalo o le tulafono e pei tatou te lei agasala” (“Moral Agency,” Ensign, Iuni 2009, 50).

2 Nifae 9:10. “E, le silisiliese na’ua e o le agalelei o lo tatou Atua”

Sa faailoa mai e Peresitene Gordon B. Hinckley le loto faafetai mo le matafaioi a le Faaola i le faataunuuina o le Togiola:

“Faafetai i le Atua mo le ofoofogia ma le mamalu o Lana fuafuaga e faavavau. Faafetai ma viia Lona Alo Pele, o le, faatasi ma puapuaga le mafaamatalaina, na tuu mai Lona ola i luga o le satauro i Kalevario e totogi ai le aitalafu o le agasala faaletino. O Ia o le na motusiaina, e ala mai i Lana taulaga togiola, ia filifili o le oti ma faatasi ai ma le mana faaleatua na tulai ae ai ma le manumalo mai le tuugamau. O Ia o lo tatou Togiola, le Togiola o tagata uma. O Ia o le Faaola o le lalolagi. O Ia o le Alo o le Atua, le Mataisau o lo tatou faaolataga” (O Le Manumalo i le Oti,” Liahona, Iul. 1985, 51).

2 Nifae 9:22. “Ina ia mafai e tagata uma ona tutu i ona luma”

E tuua e tagata uma le afioaga o le Atua ona o se taunuuga o le Pa’ū o Atamu ma Eva. Ona o le Togiola a Iesu Keriso, o le a toe foi uma atu ai tagata i le afioaga o le Atua ina ia faamasinoina. Mo nisi faamatalaga e uiga i lenei mataupu, tagai i fuaitau nei:2 Nifae 2:9–10; 9:15, 22, 38; Alema 11:43–44; 12:12–15, 24; 42:23; Helamana 14:15–17; 3 Nifae 26:4; Mamona 9:12–13.

Lolomi