Potutusi
Lesona 36: 2 Nifae 26


Lesona 36

2 Nifae 26

Faatomuaga

Na valoia e Nifae e faapea o le a i ai se aso e asiasi atu ai Iesu Keriso toetu i ona tagata ma a uma lea aafiaga o le a latou ola i le amiotonu i augatupulaga e tolu. Peitai, na faanoanoa Nifae ona i le tupulaga lona fa o e tupuga mai ia te ia, o le a pa’u’u ai nisi mai le amiotonu, teena le Mesia, ma mulimuli ane ai faaumatia. Na lapatai e Nifae i latou o le a ola i aso e gata ai ia tetee i le faamaualuga, faapotopotoga faalilolilo, ma le faitaulaga pepelo. Na ia aoao mai e alofa le Alii i tagata uma ma valaaulia i latou ia o mai ia te Ia.

Fautuaga mo le Aoaoga

2 Nifae 26:1–13

Ua valoia e Nifae o le a faaumatiaina lona nuu ona o le a latou teenaina Iesu Keriso

Tusi i luga o le laupapa le Faamasinoga a le Atua.

  • Pe a e vaaia ma faalogoina lenei fasifuaitau, o a ni manatu e oo mai i lou mafaufau?

Faamalamalama atu e ui e toatele tagata e i ai ni manatu le lelei pe a latou vaaia nei upu, ae o faamasinoga a le Atua e aumaia moni ai lava ia faamanuiaga i le tele o tagata. I le 2 Nifae 26, tatou te faitau ai e uiga i taunuuga e aumai e le faamasinotonu i e amioleaga ma i e amiotonu.

Ina ia faamautuina le talaaga mo le savali autu o le 2 Nifae 26, ia faamalamalama atu e faapea na saunoa mai Nifae e tele mea o le a o mai faatasi ma le soifua mai, maliu, ma le Toetu o Iesu Keriso. Na ia valoia e faapea e tele tagata o le a vave ona fano pe mavae le maliu o le Faaola ona o le a latou tuliesea perofeta ma soo faamaoni o Iesu Keriso o e latou te nonofo faatasi. Na ia valoia foi e faapea e oo lava pe a uma ona mauaina se asiasiga mai le Faaola toetu, e toatele lava o e tupuga mai ia te ia o le a “filifili galuega o le pouliuli nai lo le malamalama” ma o le a faaumatiaina. (Tagai i le 2 Nifae 26:1–11.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 26:7. Fai atu i le vasega e tagai mo le tali a Nifae i le faaaliga e uiga i le faaumatiaga o tagata. Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou maua.Atonu e te manao e fautua atu ia latou faailogaina le tautinoga a Nifae i le faaiuga o le fuaiupu: “Ua tonu lava ou ala.”

  • O le a le uiga o le faamatalaga “Ua tonu lava ou ala” ia te oe? (Atonu e te manaomia ona faamalamalama atu e faapea o se tasi ua tonu o le a ia taulimaina ma le tutusa i taimi uma ia tagata.)

A uma ona fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama e faapea o le faamasinotonu a le Atua e moomia ai le faasalaina o e amioleaga mo a latou amioga, ia faamalamalama atu foi o le faamasinotonu a le Atua e moomia ai foi ona tauia e amiotonu mo a latou amioga. I le avea ai ma se vaega o lenei faamalamalamaga, atonu e te manao e valaaulia tamaiti aoga e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:20–21. Tuu atu i tamaiti aoga e faitau le 2 Nifae 26:8–9, 13, e saili ai mo faamanuiaga ia na fai mai Nifae o le a oo mai i e amiotonu e tupuga mai ia te ia.

  • I fuaiupu e 8 ma le 13, o a fasifuaitau o loo faamatala ai amioga a e amiotonu?

  • O le a se taimi na e molimauina ai faamanuiaga o loo ta’ua i le fuaiupu 13? O a nisi o auala eseese o loo faaali mai ai le Alii lava Ia ia i tatou?

Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: A o tatou faatinoina le faatuatua ia Iesu Keriso, Na te faaali mai o Ia lava ia i tatou e ala i le mana o le Agaga Paia.

  • E mafai faapefea e le iloaina o lenei upumoni ona faateleina lou faatuatua ia Iesu Keriso?

2 Nifae 26:14–33

Ua vavalo Nifae e faatatau i aso e gata ai ma valaaulia tagata uma ia o mai ia Keriso

Ia aotele le 2 Nifae 26:14–19 e ala i le faamalamalama atu e faapea na valoia e Nifae o le a oo mai le Tusi a Mamona i aso e gata ai i se taimi o le a toatele ai tagata o le a faamaualuluga ma lē talitonu.

Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau i se taimi na latou tautevateva ai i se mea (pe mafai foi ona e tuu atu ia i latou e vaai faalemafaufau na sulu i lalo i se mea na lavea ai i le pogisa). Valaaulia i latou e sailiili le leoa le 2 Nifae 26:20–21, tagai mo faafitauli e mafai ona tautevateva ai tagata i aso e gata ai.

  • E tusa ai ma le 2 Nifae 26:20–21, o a nisi o faafitauli na vaaia e Nifae o le a mafua ai ona tautevateva tagata o Nuuese?

  • O a nisi o faataitaiga o faafitauli o loo faaaogaina e Satani e taitai atu ai tagata i le tautevateva?

Faamalamalama atu e faapea e faaopoopo atu i le tuuina o “maa tuia” i o tatou ala e taitai ese ai i tatou mai le Atua, ua saili Satani e noatia i tatou. Uu i luga se fasi manoa ma valaaulia tamaiti aoga e tagai vave i le 2 Nifae 26:22, ma tagai mo mea na tusia e Nifae e faatatau i se meafaitino talitutusa. Valaaulia se tamaitiiti aoga e sau i luma o le vasega. Nonoa faatasi faamatagataga tapulima o le tamaitiiti aoga i se fasi manoa se tasi. Fai atu ia te ia e momotu le manoa. Toe fai le faagasologa, o le taimi la lenei ia taaiai faatele le manoa faataamilo i ona tapulima. Ia faaauau pea ona fai lenei mea seia oo ina le mafai ona momotu e le tamaitiiti aoga le manoa—ia lapataia le tamaitiiti aoga ina ia faaeteete ia aua nei ona faamanuaina o ia lava. (Afai e te le mauaina se manoa, atonu e te manao e fai atu i tamaiti aoga e vaai faalemafaufau i lenei faataitaiga.) Fai atu i tamaiti aoga e suesue le 2 Nifae 26:22, ma tagai pe faapefea ona fesootai le fuaiupu i le faataitaiga.

  • I le 2 Nifae 26:22, o le a se mea e taua ai le fasifuaitau “seia oo ina noatia e ia i latou”? O le a se mea o aoao mai e lenei fuaiupu ia i tatou e uiga i le auala o loo galue ai Satani?

  • E faapefea ona e vaaia Satani o taitai tagata i “maea vavae”? (O le vavae (flax) o se anomea e faaaoga e fai ai le ie lino.)

  • O fea o nei agasala (maea vavae) e te manatu e aupito sili ona matautia mo tagata o lou vaitausaga?

Faamanatu atu i tamaiti aoga e faatosina e Satani i tatou e fai galuega o le pouliuli ina ia mafai ai ona ia noatia i tatou ma taitai ese i tatou mai le ala o le amiotonu. Faamalamalama atu o fuaiupu mulimuli i le 2 Nifae 26 o loo faaalia ai se eseesega i le va o ala a Satani ma ala a le Atua. Fai atu i tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 26:23–24.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, e faapefea ona galue le Alii? O le a le faamoemoega o mea uma e faia e le Alii? (Atonu e te manao e fautua atu e faailoga e tamaiti aoga le vaega o le 2 Nifae 26:24 lea o loo aoao mai ai e faapea o mea uma e faia e le Alii e mo le manuia o le lalolagi.)

Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau mo sina taimi i se taimi na latou lagona ai le faalotovaivaiina po o le mamao ese mai le Alii. Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia lagonaina le savali a Nifae o le alofa o le Alii ua faaaogaina i o latou olaga, valaaulia i latou e sailiili le 2 Nifae 26:24–28, 33. Atonu e te manao e fautua atu ia latou faailogaina ia upu o le [tagata] uma, soo se [tasi], ma le leai [ma se tasi] (sei vagana ai mo le faataitaiga muamua o le upu leai [ma se tasi] i le fuaiupu 33). Tuu atu i tamaiti aoga ni nai minute e toe faitau ai fuaiupu ia o loo i ai i nei upu.

Fai atu i tamaiti aoga taitasi e liliu atu i se isi tagata o le vasega ma talanoaina puupuu se mea e mafai ona tatou malamalama i ai mai nei fuaiupu. A uma ona fefaasoaai e tamaiti aoga o latou manatu i le tasi ma le isi, mafaufau e valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai ni manatu autu mai i a latou talanoaga. O se tasi manatu autu e tatau ona sau mai lenei talanoaga o le e alofa le Alii i tagata uma ma valaaulia tagata uma ia o mai ia te Ia ma tofo i Lana faaolataga. Atonu e te manao e tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa. Atonu foi e te manao e valaaulia tamaiti aoga e tusi ni tali i fesili nei i a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia po o api e tusi ai faamatalaga i le vasega:

  • O anafea na e iloaina ai le agalelei o le Alii i lou olaga?

  • E mafai faapefea ona fesoasoani ia te oe ia iloa ai e alofa le Alii i tagata uma ma valaaulia tagata uma ia o mai ia te Ia?

Ina ia faaiu atu, valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 26:25, 33. A o lei ona faitauina, fautua atu ia faailoga e tamaiti aoga fasifuaitau ia e faamalosiauina i latou. Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa se faaaogaaga faaopoopo i nei fuaiupu, ia faitau le saunoaga lenei a Peresitene Dieter F. Uchtdorf o le Au Peresitene Sili:

Ata
Peresitene Dieter F. Uchtdorf

“Ou te faamoemoe tatou te talileleia ma alolofa i fanau uma a le Atua, e aofia ai i latou atonu e oofu, foliga, tautatala, pe faatinoina ni mea e ese mai ai. E le lelei le faia ina ia lagonaina e isi e pei latou te le atoatoa. Ia tatou siitia i latou o siomiaina i tatou. Ia tatou tuu atu se lima faafeiloai. Ia tatou tuu atu i luga o o tatou uso ma tuafafine i le Ekalesia se fuataga faapitoa o le agalelei, agaalofa, ma le alofa mama ina ia latou lagonaina, i se taimi umi lava, ua i’u ina latou mauaina le aiga. …

“E foliga mai e matua sa’o ma tatau lo tatou faalauteleina atu i isi o le mea lava lea o loo tatou matua mananao i ai ma le naunautai mo i tatou lava.

Ou te le o fautuaina atu ia tatou taliaina le agasala po o le le amanaiaina o le amioleaga i o tatou olaga faaletagata po o le lalolagi. Ae ui i lea, i lo tatou naunau, tatou te fenumiaia ai i nisi o taimi le agasala ma le tagata agasala ma e vave tele ona tatou tausalaina ae laitiiti tele lo tatou agalelei atu. …

“… Ia tatou aapa atu i isi ma o tatou loto ma lima i le agalelei, aua o loo savalia e tagata uma lona lava ala faigata” (“O Outou o O’u Lima,” Liahona, Me 2010, 68–69).

  • O a nisi o auala e mafai ona tatou faaaogaina ai le 2 Nifae 26:33 ma aoaoga a Peresitene Uchtdorf?

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau po o a ni mea e mafai ona latou faia e aapa atu ai i isi o loo manaomia le fesoasoani ma fesoasoani ia i latou ia lagonaina le alofa o le Alii.

Lolomi