Potutusi
Lesona 33: 2 Nifae 17–20


Lesona 33

2 Nifae 17–20

Faatomuaga

I le 2 Nifae 17–20, na faamaumau ai e Nifae se tala e uiga i le taumafai o Isaia e faatauanau le tupu o Iuta ma lona nuu ia faalagolago i le Alii nai lo vaega faalelalolagi. I le faaaogaina o faatusa ma ata, na vavalo ai Isaia e faatatau i mea e tutupu i ona lava aso, le soifua mai o Iesu Keriso, ma le faafanoga o tagata amioleaga i le Afio Mai Faalua o le Alii.

Fautuaga mo le Aoaoga

2 Nifae 17–18; 19:1–7

Ua toilalo tagata o le malo o Iuta e tuu lo latou faalagolago ia Iesu Keriso

Amata le vasega e ala i le fai atu i tamaiti aoga e lisi le tele o faalaniga eseese o Iesu Keriso latou te mafaia. Tusi a latou tali i luga o le laupapa. Ona valaaulia lea o i latou e faitau le 2 Nifae 17:14. Faaopoopo le autu Emanuelu i le lisi i luga o le laupapa, pe li’o pe afai ua i ai. Valaaulia tamaiti aoga e sue le uiga o lenei suafa i le Mataio 1:23 po o le Bible Dictionary.

  • O le a le uiga o le suafa Emanuelu? (“Ua ia i tatou le Atua.”)

Faailoa atu o le taua silisili o le valoaga a Isaia e uiga ia Emanuelu o loo maua i le Mataio 1:18–25. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele lenei fuaitau.

  • Na faapefea ona faataunuuina le valoaga a Isaia e uiga ia Emanuelu?

  • O anafea na e vaai ai i le moni o le Alii o Emanuelu, po o le “ua ia i tatou le Atua,” i lou olaga?

Faamalamalama atu e faapea o le 2 Nifae 19:6–7 o se tasi o valoaga aupito sili ona lauiloa e uiga i le Faaola. Faitau leotele le fuaitau lenei. Faailoa atu o loo i ai i lenei fuaitau nisi o suafa mo Iesu Keriso. (Afai e le o i ai se tasi o nei suafa i luga o le laupapa, ia faaopoopo atu i le lisi.)

  • O fea o nei suafa e sili ona faamatalaina ai ou lagona e uiga i le Faaola? Aisea?

A o lei e aoao atua le vaega o totoe o lenei lesona, tuu atu i tamaiti aoga sina talaaga faasolopito mo le 2 Nifae 17–18. Faamalamalama atu o nei mataupu o loo faatatau soo i malo laiti e tolu o—Iuta, Isaraelu, ma Suria—ma ō latou tupu, faapea ai ma le Malo o Asuria, lea na saili atu e faatoilalo malo laiti nei e tolu. Afai o loo maua e tamaiti aoga le lomiga a le Au Paia o Aso e Gata Ai o le Tusi Paia, atonu e aoga le tuu atu ia i latou e sue i faafanua 1, 3, ma le 5, lea e faaalia ai le faataatiaga faafaafanua o eria ia o loo faasino i ai nei mataupu. Atonu foi e te manao e fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i le talaaga o nei mataupu e ala i le faaali atu o le siata lenei (sii mai le Victor L. Ludlow, Isaiah: Prophet, Seer, and Poet [1982], 140). Faasino i ai e pei ona manaomia i le aluga o le lesona.

Atunuu

Iuta

Suria

Isaraelu

Laumua

Ierusalema

Tamaseko

Samaria

Teritori po o le ituaiga autu

Iuta

Arama

Efaraima

Taitai

Aasa (tupu), o le aiga o Tavita

Resina (tupu)

Peka (tupu), atalii o Remalia

Tusi le tuufaatasiga i luga o le laupapa.

  • O le a le tuufaatasiga? (O tali faigofie e aofia ai se faalapotopotoga, faatasiga, maliliega, po o se folafolaga.)

  • O a nisi o mafuaaga e mafai ona saili ai e se malo se tuufaatasiga ma isi malo?

Faamalamalama atu i le taimi o le galuega a Isaia i le malo o Iuta, na mananao ai tupu o Isaraelu ma Suria ia au atu le Tupu o Aasa o Iuta i se tuufaatasiga e faasaga i le malo malosi tele o Asuria. Ina ua musu le Tupu o Aasa, sa osofaia e Isaraelu ma Suria ia Iuta i se taumafaiga e fai faamalosi le tuufaatasiga ma tuu se isi pule i le nofoalii o Iuta (tagai i le 2 Nifae 17:1, 6). O loo faamatala i le 2 Nifae 17–18 le fautuaga a le perofeta o Isaia na tuu atu i le Tupu o Aasa a o taumafai le tupu e fuafua pe faapefea ona puipui Iuta e faasaga i taufaamatau ua fai atu e Isaraelu, Suria, ma Asuria.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le 2 Nifae 17:1–2.

  • O le a sou manatu i le uiga e faapea o Aasa “sa gatete lona loto, ma loto o lona nuu, e pei ona luluina laau o le vao i le matagi”? (Sa fefefe Aasa ma lona nuu ma lē mautinoa le mea e fai ina ua osofaia i latou e Isaraelu ma Suria.)

Faamalamalama atu ona sa fefe Aasa ia Isaraelu ma Suria, na ia mafaufau ai e fai se tuufaatasiga ma Asuria ina ia puipuia ai lona malo (tagai i le 2 Tupu 16:7). Na ta’u atu e Isaia ia Aasa, afai na te (Aasa) tuu lona faatuatua i le Alii nai lo le faia o tuufaatasiga faapolokiki, o le a puipuia e le Alii le malo o Iuta.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 17:3–8. (Afai o loo maua le lomiga a le Au Paia o Aso e Gata Ai o le Lomiga a King James o le Tusi Paia, tuu atu i tamaiti aoga e faitau le vaefaamatalaga o le Isaia 7:4, a. Afai e le maua, faamalamalama atu o le fasifuaitau aulosoloso pupusa o loo faatatau i se afi ua uma le mumu. Sa manino lava le fetalaiga a le Alii, “Aua ne’i faapopoleina i le osofaiga. E itiiti lava sina afi o loo totoe i na tupu e lua.” Ua uma ona faaalu e Isaraelu ma Suria lo la’ua malosi. O le a le pine ae olopalaina loa e Asuria ma o le a le toe avea ai ma se taufaamatau ia Iuta.)

Tuu atu i ni nai tamaiti aoga e faitau feauauai leotele mai le 2 Nifae 17:9, 17–25. A o latou faitau, tuu atu i le vasega e faailoa mai mea na faaalia e le Alii o le a tutupu i tagata o Iuta pe afai latou te faalagolago i tuufaatasiga faapolokiki nai lo le faalagolago i le Alii.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o le a le mea e tupu pe ana faapea na le faalagolago Aasa i le Alii? (Semanu e faaumatiaina ia Iuta.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 17:10–12. (E te ono manaomia e faamalamalama atu e faapea ina ua faatonuina e Isaia Aasa e ole atu mo se faailoga, sa ia augani moni lava ia Aasa e saili atu i le fautuaga a le Alii e tusa ai ma lona faafitauli. Ina ua musu ia Aasa, sa ia fai mai na te le manaomiaina le fesoasoani a le Atua ma na ia faamoemoe e faalagolago i ana lava faaiuga.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le 2 Nifae 17:13–14. Taitai tamaiti aoga ia toe matauina le upu Emanuelu i le 2 Nifae 17:14 ma lona uiga, “Ua ia i tatou le Atua.”

  • Aisea na taua ai mo Aasa le manao ina ia faatasi le Atua ma ia i le taimi o taua a lona malo?

  • Aisea e taua ai mo i tatou le liliu atu i le Alii nai lo le na o le faalagolago i lo tatou atamai?

Faitau leotele atu le 2 Nifae 18:5–8 i tamaiti. A e faitauina le fuaiupu e 6, faamalamalama atu e faapea o le upu Seloa o nisi taimi e faatatau ai ia Iesu Keriso. Pe a faitauina le fuaiupu e 8, faamalamalama atu le fasifuaitau “seia tau lava o ia i le ua” e ala i le faasino atu o le ulu, po o le laumua, o Iuta o Ierusalema. Na valoia e Isaia o le a oo atu le Au Asuria i puipui o Ierusalema—i se isi faaupuga, o le ua o le aai. Na faataunuuina lenei valoaga ina ua oo atu le 185,000 o fitafita a Asuria e osofai Ierusalema, ma taofia ai i puipui o le aai. Na puipuia e le Alii Lona nuu e ala i le auina atu o se agelu e faaumatia le autau na osofai atu. (Tagai i le 2 Tupu 19:32–35.)

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 18:9–10, ma saili mo lapataiga a le Alii ia i latou o le a galulue faatasi e tau faasaga ia Iuta.

  • O a ni taunuuga mo i latou o le a tau faasaga ia Iuta?

  • E tusa ai ma le 2 Nifae 18:10, aisea o le a faatamaia ai nei malo?

Faamanatu atu i tamaiti aoga na fefe le Tupu o Aasa i le taufaamatau a Isaraelu ma Suria, ma sa ia mafaufau ai e tuufaatasi a latou au ma Asuria. Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 18:11–13.

  • O le a le mea na fetalai i ai le Alii e faatatau [i le mataupu] pe tatau ia Iuta ona faia se tuufaatasiga (au faatasi ma Asuria)?

  • O ai na tau atu e Isaia i tagata e tuu i ai lo latou faalagolago?

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e faaaoga nei mataupu i o latou olaga, ia fesili atu i ai:

  • O a ni tulaga lamatia o le tuuina o lo tatou faalagolago i malosiaga ma faatosinaga faalelalolagi nai lo le Alii? (Uunaia tamaiti aoga e mafaufau i ni tulaga e ono faaosoosoina ai i latou e faia ni faaiuga e faavae i le fefe.)

  • O le a se taimi na e liliu atu ai i le Atua mo le malosi ina ua faaosoosoina muamua oe e liliu atu i isi punavai? Na faapefea ona fesoasoani le Atua ia te oe? O le a se mea na e aoaoina mai le aafiaga?

Molimau atu o le a faatasi le Atua ma i tatou pe a tatou faalagolago ia te Ia, e oo lava i taimi o faigata ma le fefe. (Atonu e te manao e tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa.)

2 Nifae 19:8–21; 20:1–22

Ua faamatala e Isaia le faaumatiaga o e amioleaga i le Afio Mai Faalua

Aotele le talaaga faasolopito o le 2 Nifae 19–20 e ala i le faamalamalamaina e faapea na teena e Aasa le fautuaga a Isaia ma filifili e faia se tuufaatasiga ma Asuria (tagai i le 2 Tupu 16:7–20). Na avea Iuta ma se setete pologa, ma faaaloalogia ia Asuria mo le puipuiga e faasaga i le taufaamatau a Suria ma Isaraelu. E pei ona valoia e Isaia, na mulimuli ane faatoilaloina e Asuria nei malo laiti—Tamaseko (Suria) i le 732 T.L.M. ma Samaria (Isaraelu) i le 722 T.L.M. Na puleaina foi e Asuria ia Iuta atoa, sei vagana ai Ierusalema, e oo atu i le 701 T.L.M.

Faamalamalama atu e faapea ina ua faatoilaloina e Asuria ia Suria ma Isaraelu ma faataatia osofaiga i le laumua o Iuta, o Ierusalema, o le taimi lena e le o toe avea Aasa ma tupu o Iuta. O se tupu amiotonu, o Hesekia, ua i ai nei i le nofoalii. Ona sa tuu e Hesekia lona faalagolago i le Alii, na puipuia e le Alii le aai o Iesrusalema e faasaga i osofaiga a le autau a Asuria. I le po, na taia ai e se agelu a le Alii le tolauapiga a Asuria. O le taeao, na maua ai le 185,000 o fitafita a Asuria ua feoti (tagai i le 2 Tupu 19:34–35; 2 Nofoaiga a Tupu 32:21; Isaia 37:36).

O valoaga a Isaia i le 2 Nifae 19–20 o loo taulai atu i faasalaga o le a oo mai i luga o Isaraelu ma Iuta e ala i lima o Asuria. Na lapataia e Isaia ia Isaraelu o le a le pine ae oo mai i o latou luga le faaumatiaga ma le faatagataotauaina, ma na ia muai tau atu se osofaiga o le a oo mulimuli mai ia Iuta. O valoaga faaleMesia o le 2 Nifae 17–18 o loo toe faalauteleina i le 2 Nifae 19–20. O le valoaga o Emanuelu o loo faalauteleina i le 2 Nifae 19 e pei ona folafola mai e Isaia se malamalama fou ma se taitai fou: O Hesekia e talafaasolopito, ma le Mesia e faaperofetaga. O se faataitaiga lenei o se valoaga e lua ni ona faataunuuga. O se faataitaiga foi o se faatusa, o lona uiga ua avea le tasi mea na tupu e fai ma se valoaga o se mea e tupu i le lumanai. O le valoaga a Isaia i le faaumatiaga o Asuria i le 2 Nifae 20 o se faatusa lea o le faaumatiaga o e amioleaga i le Afio Mai Faalua.

Tusi le mau faasino lenei i luga o le laupapa: 2 Nifae 19:12, 17, 21; 20:4. Tuu atu i tamaiti aoga e faailoa mai se fasifuaitau lea e toe ta’ua i nei fuaiupu. Tusi le fasifuaitau lenei i luga o le laupapa.(“E ui i ia mea uma ua le liliu ese ai lava lona toasa, ae ua faaloaloa atu pea lona aao.”) Faamalamalama atu o nei fuaiupu e faatatau i taunuuga ia e oo mai i tagata e fouvale faasaga i le Alii ma mumusu e salamo. Ua latou faailoaina le le fiafia o le Alii i tagata e faaauau pea ona agasala.

Faamalamalama atu e faapea i isi fuaitau o tusitusiga paia, o loo faaaogaina ai ni upu talitutusa e faailoa ai le alofa mutimutivale o le Alii ia i latou o le a salamo. E ui o Ia o se Atua o le faamasinotonu, ae e alofa mutimutivale foi o Ia ma le le mafuatia ia i latou o le a o mai ia te Ia. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 28:32. Ona faitau lea o le saunoaga lenei a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“O outou uma o e ua manatu ua leiloloa pe ua leai se faamoemoe, pe ua manatu ua tele mea sese ua e faia mo se taimi umi, ia te outou uma o e o loo popole ona o loo pa’ulia i laufanua matagia o le olaga ma ua malepelepe ai a outou taavale tosolima, o lenei konafesi e valaau atu ai le tagitagi mai pea o le fetalaiga a Ieova, ‘O loo faaloaloa atu pea [Lo’u lima]’ [tagai i le Isaia 5:25; 9:17, 21]. ‘Ou te faaloaloa atu lo’u lima,’ na Ia fetalai ai, ‘e tusa lava pe latou te] faafitia a’u; ae ui i lea, Ou te alofa mutimutivale ia te i latou, … afai latou te salamo ma o mai ia te a’u; aua ua faaloaloa atu pea lo’u lima i le aso atoa, o loo fetalai mai ai le Alii le Atua o Au’ [2 Nifae 28:32]. O Lona alofa mutimutivale e tumau e faavavau, ma o loo faaloaloa mai pea Lona aao. O Lona alofa o le alofa le pona lea o Keriso, le alofa mama lea e le uma, o lena alofa e tumau e tusa lava pe mou ese atu isi malosi uma [tagai i le Moronae 7:46–47]” (“Ua Toe O Mai Perofeta i le Nuu,” Liahona, Nov. 2006, 106–7).

Valaaulia tamaiti aoga e tau mai i a latou lava upu se upumoni ua latou aoaoina mai nei fuaiupu. (Ia mautinoa ua malamalama tamaiti aoga o Iesu Keriso o se Atua o le faamasinotonu ma le alofa mutimutivale. Ua faaloaloa atu Lona alofa mutimutivale ia i latou e salamo ma tausia Ana poloaiga.)

  • E faapefea ona e faaaogaina lenei mataupu faavae i lou olaga?

Na muai vaaia e Isaia e faapea i aso e gata ai o le a toe foi atu le nuu o le Alii ia te Ia ma taofia le faalagolago i faalapotopotoga e le faaleatua mo le puipuiga ma le filemu. Afai e maua e tamaiti aoga se lomiga a le Au Paia o Aso e Gata Ai o le Lomiga a King James o le Tusi Paia, valaaulia i latou e faitau le vaefaamatalaga o le Isaia 10:20, c, ma faamalamalama le uiga o le upu faalagolago. Atonu e te manao e faamalamalama atu e faapea, i le vaaiga lenei, o le upu faalagolago o lona uiga o le faalagolago atu, faatuatuaina, po o le tuu o le talitonuga i se mea po o se tagata. Faamautinoa atu i tamaiti aoga e faapea a o tatou tuu atu lo tatou faatuatuaga i le Alii, tatou te le manaomia ona fefefe i faamasinoga o le a oo mai i luga o tagata o le lalolagi lea e oo atu ai i le Afio Mai Faalua.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

2 Nifae 19:6-l7. “O le a i luga o lona tauau le malo”

Na tusia e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea e ui e tele ina tatou faafesootaia le valoaga a Isaia o loo i le 2 Nifae 19:6–7 ma le soifua mai o Keriso, ae o le a faataunuuina foi i le taimi o le Meleniuma:

“O le mea moni e faapea i le faaiuga o le a i ai le malo i ona tauau ua faamautu ai le mea o le a iloaina e le lalolagi uma i se aso—o ia o le Alii o alii ma Tupu o tupu ma o le a i ai se aso na te puleaina ai le lalolagi ma lana Ekalesia e ia lava” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 80).

Na faamalamalama mai foi e Elder Holland le taua o suafa eseese o loo faatatau i le Alii o Iesu Keriso i nei fuaiupu:

“E pei o le [Fautua] ‘Ofoofogia,’ o le a avea o ia ma o tatou puluvaga, ma o tatou faufautua, e puipuia lo tatou tulaga i faamasinoga o le lagi. …

“Ioe, e pei ona tusia e Isaia, o Keriso e le gata o se puluvaga ae o se faamasino foi [tagai i le Mosaea 3:10; Moronae 10:34; Mose 6:57]. O totonu o lena matafaioi o se faamasino e mafai ona tatou maua ai le uiga sili atu i le faamatalaga fai soo a Apinati o ‘Le Atua lava’ o le a afio mai lalo e togiola lona nuu[Mosaea 13:28; tagai foi Mosaea 13:34; 15:1; Alema 42:15]. E foliga mai o le faamasino i lena potu faamasino tele i le lagi, na te le o talosagaina se tagata ae tau lava na o ia e tauaveina ia avega a tagata agasala o loo tutu i le uafu, ua ia tatala ese lona ofu talaloa faamasino ma afio mai i le lalolagi e tauave patino a latou ta. O Keriso i le avea ai ma faamasino alofa mutimutivale o se manatu faavae matagofie ma ofoofogia lea e pei ona avea o Keriso ma fautua, puluvaga, ma lagolago.

“O le ‘Atua Malosi’ ua tau mai ai se mea e uiga i le mana o le Atua, lona malosi, silisili ese aoao, ma le uunaiga le matineia. E vaai Isaia ia te ia e mafai i taimi uma ona manumalo i aafiaga o le agasala ma solitulafono a lona nuu ma manumalo e faavavau i e o le a faapologaina le fanauga a Isaraelu.

“O le ‘Tama Faavavau’ ua faamamafaina ai le aoaoga faavae autu o Keriso o se Tama—Foafoa o lalolagi e le masino, le Tama o le ola faaletino toefuataiina e ala i le Toetu, le Tama o le ola e faavavau mo ona atalii ma afafine na fanaua faaleagaga, ma o le Toatasi e galue mo le Tama (Elohima) e ala i le tuuina atu o le pule paia. E tatau ona saili atu tagata uma ia fanauina ia te ia ma avea ma ona atalii ma ona afafine [tagai i le Mosaea 5:7].

“Ma le mea mulimuli, o le fasifuaitau ‘O le Aloalii o le Filemu,’ tatou te olioli pe afai e afio mai le Tupu, o le a le toe i ai se taua i le loto o le tagata po o atunuu o le lalolagi. O le tupu o le filemu lenei, le tupu o Salema, le aai o le a avea mulimuli ane ma Ieru-Salema. O le a aumaia e Keriso le filemu ia i latou e talia o ia i le lalolagi i soo se vaitaimi e ola ai, ma o le a ia aumaia le filemu ia i latou uma i lana nofoaiga mamalu i le meleniuma faapena foi ma le taimi e mavae ai le meleniuma” (Christ and the New Covenant, 80–82).

Lolomi