Potutusi
Lesona 131: 3 Nifae 23


Lesona 131

3 Nifae 23

Faatomuaga

Ina ua uma ona sii mai upu a Isaia (tagai i le 3 Nifae 22), na poloaiina e Iesu Keriso ia sa Nifaē e suesue i upu a lenei perofeta. Na ia fetalai atu faapea o upu a Isaia o se faamanuiaga aua o Isaia na “tautala mai e uiga i mea uma e faatatau i ou tagata o e o le aiga o Isaraelu” (3 Nifae 23:2). Na Ia fetalai foi faapea o upu uma a Isaia ua faataunuuina, pe o le a faataunuuina lava. Ona poloaiina lea e le Faaola ia sa Nifaē e suesue i upu a perofeta uma lava ma faatonu i latou e faaopoopo ia anomea i a latou talafaamaumau.

Fautuaga mo le Aoaoga

3 Nifae 23:1–5

Ua poloaiina e Iesu Keriso tagata e suesue i upu a perofeta

Tusi le fuaitau lenei i luga o le laupapa: O faamanuiaga mai a’u suesueina o tusitusiga paia. Fai atu i tamaiti e mafaufau loloto i o latou aafiaga, i le suesueina o le Tusi a Mamona i le fale ma totonu o le vasega seminare i lenei tausaga. Valaaulia i latou e o mai i le laupapa ma tusi se upu po o se fuaitau puupuu, lea e faamatalaina ai se faamanuiaga ua o’o mai i o latou olaga o se taunuuga o le suesueina o tusitusiga paia. Atonu e te manao e fai atu i ni nai tamaiti e faamatala mai mea na latou tusia, i se auiliiliga sili atu. Ona faasino lea i faamanuiaga ua tusia i luga o le laupapa.

  • Aisea e te manatu ai ua faamanuiaina i tatou i nei auala, pe a tatou faitau i tusitusiga paia?

Fai atu i tamaiti e toe mafaufau i le lesona talu ai, po o upu a ai lea na sii mai e Iesu Keriso, a o Ia aoao atu le au sa Nifaē. (O upu a Isaia.) Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 23:1–3. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na fetalai mai le Faaola e tatau ona tatou faia i upu a Isaia. Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti e faailoga upu ma fuaitau, e sili ona taua i o latou mafaufau i totonu o nei fuaiupu. Valaaulia i latou e faasoa mai mea na latou mauaina.

  • Aisea na finagalo ai le Alii i tagata e suesue upu a Isaia? (Tagai 3 Nifae 23:2–3.)

  • Aisea ua avea ai o se faamanuiaga le iloaina faapea, o upu uma lava a Isaia o le a faataunuuina?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 23:4–5. Faamanino atu faapea, ina ua uma ona fetalai le Faaola e suesue ia upu a Isaia, na Ia fetalai e “suesue i perofeta.” Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: Ua poloaiina e le Faaola i tatou e suesue ma le filiga ia upu a Isaia ma isi perofeta.

  • E tusa ai ma le 3 Nifae 23:5, o le a le mea e ao ona tatou faia ina ia faaolaina ai? E faapefea ona fesoasoani upu a perofeta ia i tatou e mulimuli ai i nei poloaiga?

  • O a auala e ese ai le suesueina o upu a perofeta ma le filiga, mai le na ona faitauina o upu a perofeta? Aisea e te manatu ai e taua le suesueina ma le filiga o upu a Isaia ma isi perofeta?

  • O a metotia tau le suesueina o tusitusiga paia, e sili ona fesoasoani ia te oe e avea ai le suesueina o upu a Isaia ma isi perofeta, o se vaega taua i lou olaga?

Valaaulia se tamaitiiti e faitau le saunoaga lenei mai ia Elder Merrill J. Bateman o le Fitugafulu:

“E i ai faamanuiaga faapitoa e maua pe a suesue se tasi i tusitusiga paia. A o suesue se tagata i afioga a le Alii ma usitai i ai, o le a latalata o ia i le Faaola ma maua se faanaunauga maoae e ola i se olaga amiotonu. O le a faateleina le mana e tetee atu ai i faaosoosoga ma faatoilaloina ai vaivaiga faaleagaga. E faamaloloina ai manu’a faaleagaga” (“O Mai ia Keriso e Ala i le Suesue i Tusitusiga Paia,” Liahona, Ian. 1993, 33).

  • E le gata i tusitusiga paia, o fea e mafai ona tatou maua ai upu a perofeta?

Fai atu i tamaiti e tali mai i totonu o api po o api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia le fesili lenei:

  • O a suiga e mafai ona e faia ina ia suesueina ai ma le filiga ia upu a perofeta?

Valaaulia ni nai tamaiti e molimau mai e uiga i faamanuiaga e o’o mai i le suesueina o upu a perofeta.

3 Nifae 23:6–14

Ua faatonu e le Faaola Lona au soo e faaopoopo se mea taua na tupu i a latou talafaamaumau faatusitusiga paia

Fesili i ni nai tamaiti e ta’u mai a latou tala e sili ona fiafia i ai i totonu o le Tusi a Mamona. Tusi a latou tali i luga o le laupapa. Ona tapē lea o se tasi o tali. Fai atu i tamaiti e mafaufau faapea o Mamona, po o Nifae, po o se isi tausi talafaamaumau, na faatamala ma e le’i faaaofiaina ai lena tala.

  • O a lesona semanu e misi mai le Tusi a Mamona, pe ana faapea sa le’i aofia ai lenei tala?

Faamalamalama atu faapea, ina ua aoao atu e le Faaola le au sa Nifaē, na Ia faamanino atu faapea o ō latou tausi talafaamaumau sa faatamala e faaaofia ai se mea taua na tupu, lea na o’o mai ona o le faataunuuina o valoaga. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le 3 Nifae 23:6–13. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na pa’ū ia sa Nifaē ona faamaumau.

  • Ua uma ona i ai ia sa Nifaē se talafaamaumau o le valoaga a Samuelu (tagai i le Helamana 14:25). Aisea e te manatu ai sa tatau ona avea ma se mea taua mo i latou, le i ai o se talafaamaumau o lona faataunuuina?

Faamanino atu faapea, e ui lava sa le’i poloaiina i tatou e tausia se talafaamaumau faatusitusiga paia mo le Ekalesia, ae ua uma ona fautuaina i tatou ina ia tausia ni api talaaga a le tagata lava ia.

  • E mafai faapefea e le fautuaga a le Faaola o loo i le 3 Nifae 23:6–13 ona faatatau i a tatou taumafaiga e tausia ni api talaaga a le tagata lava ia?

Ina ia fesoasoani i tamaiti ia vaai i se auala se tasi e mafai ai ona latou tausia se api talaaga, valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le aafiaga lenei na faasoa mai e Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili:

Ata
Peresitene Henry B. Eyring

“Sa ou tuai mai i le fale mai se tofiga faale-Ekalesia. Sa pogisa. Sa faateia a’u e le tama o lo’u toalua, o le sa nofo latalata mai ia i matou, a o o’u savali agai atu i le faitotoa i luma o lo’u fale. Sa amo mai lana amoga o paipa, ma sa savali telea’i mai ma ona ofu faigaluega. Na ou iloa sa ia fauina se pamu e pamu mai ai le vai mai se vaitafe i lalo atu o lo matou fanua.

“Sa soisoi mai o ia, ma talatalanoa lemu mai, ona toe alamu ane ai lea i o’u tafatafa i le pogisa e faaauau lana galuega. Sa ou savali teisi agai atu i le fale, ma mafaufau i lana mea sa fai mo matou, ma i le taimi na ou taunuu ai i le faitotoa, sa ou faalogoina i lo’u mafaufau—ae le o lo’u leo—ia upu nei: ‘Ou te le o tuuina atu nei aafiaga mo oe lava. Tusi i lalo.’

Sa ou alu i totonu. Ou te lei alu ou te moe. E ui lava ina sa ou le lava, ae sa ou aumaia ni pepa ma amata loa ona tusi. Ma a o ou faia, sa ou malamalama i le savali sa ou faalogoina i lo’u mafaufau. Sa tatau ona ou tusia mo la’u fanau e faitau ai, i se aso i le lumanai, le auala na ou vaaia ai le aao o le Atua sa faamanuiaina ai lo matou aiga. Sa le tau faia e tamamatua le mea sa ia faia mo i matou. Semanu e mafai ona ia fai i se tasi na te faia, po o le le faia lava. Ae sa auauna mai o ia ia i matou, o lona aiga, i le ala e masani ona faia ai e soo o le feagaiga a Iesu Keriso. Sa ou iloa e moni lena mea. Ma o lea sa ou tusia ai i lalo, ina ia mafai ai e la’u fanau ona manatua i se aso, i le taimi latou te manaomia ai.

“Sa ou tusia ni nai laina i aso taitasi mo le tele o tausaga. Ou te lei misia lava se aso tusa lava po o le a lou le lava, po o le a foi le vave ou te usua’i ai i le taeao e sosoo ai. Ae ou te lei tusia se mea, ou te mfaufau lava i le fesili lenei: Pe na ou vaaia le aao o le Atua o aapa mai e pa’i mai ia i maua po o le ma fanau po o lo matou aiga i le aso?’” (“E! Ia Manatua, Ia Manatua Lava,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 66–67).

  • Aisea e te manatu ai e taua mo i tatou le tusitusi e uiga i aafiaga ia e faamalolosia ai i tatou faaleagaga?

  • E mafai faapefea ona aoga le faataitaiga a Peresitene Eyring mo i tatou? E mafai faapefea ona fesoasoani a tatou talafaamaumau i isi?

Faamalamalama atu faapea, na faamatala e Peresitene Eyring e uiga i faamanuiaga na ia mauaina ona o lona tausia o se talafaamaumau o faamanuiaga a le Atua i lona aiga i aso taitasi. Fai atu i se tamaitiiti e faitau leotele le faamatalaga. (Atonu ua uma ona e faasoaina atu se vaega o lenei faamatalaga i le lesona 117. Atonu e aoga mo tamaiti le toe faalogo i ai.)

“A o faaauau pea ona ou faia lenei mea, sa amata ona tupu se mea. Pe a ou mafaufau i mea na tutupu i le aso, ou te vaaia faamaoniga o mea sa faia e le Atua mo se tasi o i matou ae ou te lei iloaina i taimi pisi o le aso. A o tupu lena mea, ma e tele lava taimi e tupu ai, sa ou iloaina ai o le taumafai e manatua, na mafai ai e le Atua ona faasino mai ia te au le mea sa Ia faia.

“E sili atu i le na o le lotofaafetai na tupu ae i lou loto. Sa tupu ae le molimau. Sa amata ona ou mautinoa atili e faafofogaina e lo tatou Tama Faalelagi tatalo ma tali mai i ai. Sa tele atu lou lotofaafetai ona o le faamaluluina ma le faaleleia e oo mai ona o le Togiola a le Faaola o Iesu Keriso. Ma sa atili ai ona ou mautinoa e mafai e le Agaga Paia ona faamanatu maia mea uma ia i tatou—e oo lava i mea tatou te lei matauina pe gauai atu i ai pe a tutupu” (“E! Ia Manatua, Ia Manatua Lava,” 67).

  • O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai lenei tala o loo i le 3 Nifae 23 faapea ma le aafiaga o Peresitene Eyring? (Atonu e tali mai e tamaiti aoaga lenei fesili i ni auala eseese. O a latou tali e tatau ona atagia mai ai le upumoni lenei: Pe a tatou tusi faamaumauina aafiaga faaleagaga, o le a faamanuiaina i tatou taitoatasi ma totonu o o tatou aiga)

O nisi tamaiti atonu e lagonaina faapea e le’i i ai lava se mea ua tupu ia i latou, lea atonu e lava lona taua mo le faamaumauina. Ina ia fesoasoani ia i latou, atonu e te manao e valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le faamatalaga lenei mai ia Elder John H. Groberg o le Fitugafulu:

“E fai mai nisi tagata, ‘E leai sa’u mea e faamaumauina. E leai lava se mea faaleagaga ua tupu ia te a’u.’ Ou te fai atu, ‘Amata ona faamaumau, ma o le a tutupu mea faaleagaga. O loo i ai iina i taimi uma, ae e sili atu ona tatou amanaiaina i pe a tatou tusitusi” (“Faamaumauina O Lou Lava Talaaga ma Talafaasolopito o le Aiga,” Liahona, Me 1980, 48).

Valaaulia tamaiti e fesili ifo ia i latou lava, pe o latou faatamala ea e tusitusi e uiga i aafiaga ia na faamalolosia i latou faaleagaga. Uunai i latou e tusitusi e uiga i nei aafiaga ma ia faaauau le faamaumauina o isi aafiaga i o latou olaga atoa. Atonu e te fautua atu ia latou mulimuli i le faataitaiga a Peresitene Eyring, e ala i le tusiaina o se mea i aso uma.

Iloiloga o le Mau Tauloto

Aoaoina o le auala e foia ai faafitauli, e ala i le faaaogaina o tusitusiga paia, e mafai ai ona fesoasoani i tamaiti i o latou olaga atoa. Tuu atu i tamaiti taitasi se fasi pepa laitiiti. Valaaulia i latou e tusi e uiga i a latou fesili o i ai, po o se luitau o latou feagai. Faamalamalama atu faapea, o le a e aoina pepa ma faitauina atu nisi i le vasega. Faatonu tamaiti e aua le tusia o latou igoa i luga o pepa, ma faamanatu ia i latou e aua le aofia ai ni auiliiliga o mea e patino i le tagata lava ia pe le talafeagai e talanoaina i le vasega. (A uma ona aoina pepa, atonu e te manao e vave ona iloilo mea ua aoina mai ina ia faamautinoa ua talafeagai, ma e le patino i le tagata lava ia.) Faitau se fesili po o se luitau i le vasega, ma vaai pe mafai e tamaiti ona faaaoga mau tauloto e fesoasoani ai e tali le fesili po o le luitau.

Faamalamalama atu faapea na poloaiina e le Faaola i tatou ina ia aoao atu i isi mea na Ia aoaoina ai i tatou (tagai i le 3 Nifae 23:14). Ina ia fesoasoani e saunia tamaiti e tausi lenei poloaiga, uunai i latou e faataitai tomai faafaiaoga, e pei o le faamalamalamaina o aoaoga faavae po o mataupu faavae, fefaasoaai o aafiaga, ma le tuuina atu o molimau, a o latou faaaogaina mau tauloto e foia ai faafitauli. Atonu e te manao e tuu isi fesili po o luitau na tuuina mai e tamaiti ma talanoaina i se auala tutusa i aso e lava ai le taimi.

Manatua: O le umi o lenei lesona atonu e lava ai se taimi mo lenei iloiloga o mau tauloto. E mafai ona e faia le gaoioiga i le amataga o le vasega, o se taimi i le va o vaega o le lesona, po o le faaiuga o le vasega. Ia faapuupuu le gaoioiga ina ia lava ai le taimi mo le lesona. Mo isi gaoioiga o le iloiloga, tagai i le vaega faaopoopo o loo i le faaiuga o lenei tusi lesona.

Lolomi