Potutusi
Lesona 124: 3 Nifae 14


Lesona 124

3 Nifae 14

Faatomuaga

Ao faaauau e Iesu Keriso Lana lauga i le malumalu i Nuumau, na Ia lapataia le nuu e uiga i le faamasinoina o isi, ma faatonu i latou e saili faamanuiaga mai le Tama Faalelagi e ala i le tatalo ma le faia o Lona finagalo. Na lapataia foi i latou e le Faaola e uiga i perofeta pepelo, ma faamamafa atu le taua o le faia o le finagalo o le Atua.

Fautuaga mo le Aoaoga

3 Nifae 14:1–6

Ua aoao atu le Faaola e uiga i le faia o faamasinoga amiotonu

Ina ia saunia tamaiti aoga e suesueina aoaoga a le Faaola i le faia o faamasinoga amiotonu, faitau le tala lenei na faamatala e Peresitene Thomas S. Monson:

Ata
Peresitene Thomas S. Monson

“Sa i ai se ulugalii talavou, o Lisa ma Ioane na sii atu i se pitonuu fou. I se tasi taeao a o fai le la tausamiga o le taeao, sa tilotilo atu Lisa i le faamalama ma iloa atu ai lona tuaoi o tautau lana tāgā lavalava.

“‘E le mama le la tāgā lavalava!’ o le tala lea a Lisa. ‘E le iloa e lo tatou tuaoi le auala e faamama ai lavalava!’

“Sa tilotilo atu i ai Ioane, ae sa leai se tala.

“O taimi uma lava e tautau ai se tāgā lavalava a lona tuaoi e faalala, o le tala lava lea a Lisa.

“Na mavae ni nai vaiaso, sa faate’ia Lisa ina ua autilo atu i lona faamalama ma vaaia ai se tāgā lavalava mama manaia o tautau i le lotoa a lona tuaoi. Na ia fai atu i lona toalua, ‘Vaai Ioane—o le la faatoa na iloa nei le auala e tatā sa’o ai! Pe na faapefea ona ia faia.’

“Sa tali atu Ioane, ‘E te iloa oe la’u pele, ou te iloa le tali. Na ou alapo nei i le taeao ma fufulu a tatou faamalama!’” (“E Le Uma le Alofa,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 122).

  • O a lesona e mafai ona tatou aoaoina mai lenei tala?

Faamalamalama faapea o le 3 Nifae 14 o loo faaauau ai aoaoga a le Faaola i tagata sa Nifaē i le malumalu. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le 3 Nifae 14:1–2. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai le lapataiga na tuuina mai e Iesu Keriso e uiga i le faamasinoina o isi. Atonu e te manao e faamalamalama atu faapea o le upu fua, o loo maua i le 3 Nifae 14:2, o lona uiga o le fuaina po o le faamasinoina. O le fuaitau “o le fua tou te fua atu” e faasino i le alafua e faaaogaina e se tagata e fua ai pe faamasino ai isi tagata.

  • Faamata e faapefea ona e faamatalaina le upumoni o loo i le 3 Nifae 14:2 i au lava upu? (O tali a tamaiti aoga e tatau ona atagia mai ai le upumoni lenei: O le a faamasinoina i tatou e tusa ma le ala tatou te faamasinoina ai isi.)

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i le poloaiga a le Faaola e “aua le faamasino atu” o loo i le 3 Nifae 14:1, Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le faamatalaga lenei mai ia Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai i le vasega e faalogologo mo le ituaiga o faamasinoga e aua le faia i isi.

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“O le faamasinoga mulimuli … o lena taimi i le lumanai, lea o le a tatou laulaututu uma ai i luma o le nofoa faamasino o Keriso ina ia faamasinoina ai e tusa ma a tatou galuega. … Ou te talitonu faapea o le poloaiga faaletusi paia e ‘aua le faamasino atu’ e faasino manino i lenei faamasinoga mulimuli. …

“… Aisea na poloai mai ai le Faaola ina ia aua tatou te faia faamasinoga mulimuli? Ou te talitonu o lenei poloaiga na tuuina mai ona ua tatou manatu e faia faamasinoga mulimuli i soo se taimi tatou te folafola atu ai faapea o se tagata patino ua alu i seoli (po o le lagi) ona o se gaoioiga patino, po o se taimi patino. Pe a tatou faia lenei mea—ma e tele le faaosoosoga e faia lea mea—ua tatou faatiga ia i tatou lava, ma le tagata ua foliga ua tatou faamasinoina. …

“… O le talalelei o se talalelei o le faamoemoe, ma e leai se tasi o i tatou ua faatagaina e faafitia le mana o le Togiola, e aumai ai se faamamaina o agasala taitasi, faamagaloga, ma se toe suia o le olaga i tulaga talafeagai” (“‘Judge Not’ and Judging,” Ensign, Aok. 1999, 7, 9).

  • E faapefea ona fesoasoani le saunoaga a Elder Oaks ia te oe, ina ia malamalama ai i le poloaiga a le Faaola e “aua le faamasino atu”?

Faaali se meafaitino laitiiti, e pei o se tamai fasilaau. Faamalamalama atu faapea o le isi upu mo se meafaitino laitiiti o le fasi laau. Ona faaali lea (pe tusi i luga o le laupapa) se utupoto po o se fasi laau umi. Ta’u i tamaiti faapea, na ta’ua e le Faaola le fasi laau ma se utupoto ina ia fesoasoani ia i tatou e malamalama ai i faafitauli e tulai mai pe a tatou faamasinoina ma le amioletonu isi. Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le 3 Nifae 14:3–5 ma fai atu i le vasega e manatunatu e uiga i mea o loo faatusa i ai le fasi laau ma le utupoto.

  • O le a le mea o loo faatusa i ai le fasi laau? (O se sasi ua tatou vaaia i se isi tagata.) O le a le mea ua faatusa i ai le utupoto? (O ō tatou lava sasi.)

Faamanino atu faapea o le talafaatusa a le Faaola o loo taulai atu i mea ia e mau i totonu o le mata. O ia ituaiga o mea, e ono aafia ai le vaaiga a se tagata.

  • E mafai faapefea e o tatou sasi ona aafia ai le ala tatou te vaai atu ai i isi?

Valaaulia tamaiti e mafaufau pe talafeagai le faia o faamasinoga o isi tagata. Tuu atu ia i latou sina taimi e mafaufau loloto ai i lenei fesili. Ona faamalamalama atu lea faapea, i totonu o le faaliliuga musuia o le Mataio 7:1, ua faamanino mai ai e le Perofeta o Iosefa Samita le aoaoga a le Faaola e uiga i le faamasinoina o isi. E tusa ai ma Iosefa Samita, na fetalai le Faaola, “Aua ne’i faamasino atu i le amioletonu, ina ia lē faamasinoina ai outou; ae ia faamasino atu i le faamasinoga amiotonu” (Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 7:1 [i totonu o le Mataio 7:1, vaefaamatalaga a]). Valaaulia se tamaitiiti e faitau le faamalamalamaga lenei o loo i totonu o le Faamaoni i Le Faatuatua:

“O nisi taimi e manatu ai nisi tagata e sese le faamasino atu i isi i soo se itu. E ui e moni e le tatau ona e ta’usalaina isi pe faamasinoina foi i latou ma le lē tonu, ae o le a manaomia lava lou faamasinoina o manatu, tulaga, ma tagata i le gasologa o lou olaga. Ua tuuina mai e le Alii le tele o poloaiga e faapea e le mafai ona e nofonofo e aunoa ma le faia o se faamasinoga” (Faamaoni i Le Faatuatua: O Se Tusitaiala o Le Talalelei [2004], 50-51).

Ina ia fesoasoani ia vaai tamaiti na aoao mai e le Faaola le taua o le faia o faamasinoga amiotonu, valaaulia i latou e faitau lē leoa le 3 Nifae 14:6 . Fai atu ia i latou e faailoa mai nisi o faamasinoga na Ia faatonuina i tatou e faia. Fai atu ia i latou e lipoti mai mea ua latou mauaina.

  • O le a le uiga o le tuuina atu o mea paia i ulī, po o le lafo o penina i luma o puaa? (O le faasoaina atu o se mea e paia ia i latou o e o le a lē talisapaiaina, pe faamamaluina lona paia.)

  • E faapefea e le fautuaga a le Faaola i le 3 Nifae 14:6 ona manaomia ai tatou e faia faamasinoga o isi

Pe a maea ona tali mai tamaiti, faitau atu le faamatalaga lenei mai ia Elder Dallin H. Oaks e uiga i isi tulaga, ia tatou te manaomia ai le faia o faamasinoga amiotonu:

“Tatou te faia uma faamasinoga i le filifilia ai o a tatou uo, i le filifilia o le auala o le a tatou faaaogaina ai o tatou taimi ma tupe, ma, o le mea moni, i le filifilia o se soa e faavavau. …

“… O se faamasinoga amiotonu o le a taitaia e le Agaga o le Alii, e le o le ita, taui ma sui, loto leaga, po o le manatu faapito” (“‘Judge Not’ and Judging,” 9).

  • Aisea e taua ai le faia o faamasinoga amiotonu i tulaga e pei o le filifilia o uo, filifilia o le auala tatou te faaaogaina ai o tatou taimi ma tupe, ma le filifilia o se soa e faavavau?

  • O a nisi o tulaga ia e manaomia ai lo tatou faia o faamasinoga o isi? (Atonu e ta’ua mai e tamaiti le filifilia o galuega e faigaluega ai, po o le filifili pe taliaina se valaaulia e o i se tafaoga faamasani.)

3 Nifae 14:7–11

Ua aoao mai le Faaola e uiga i le sailia o faamanuiaga mai le Tama Faalelagi

Fai atu i tamaiti e faitau lē leoa le 3 Nifae 14:7–11 ma vaavaai mo aoaoga a le Faaola e uiga i le naunautai o le Tama Faalelagi e tali mai a tatou tatalo. Faamalamalama atu faapea, afai o tamā faalelalolagi, o ē e agalelei ma agaalofa ae lē atoatoa, o le a latou tuu atu ia latou fanau se falaoa ma se i’a nai lo maa ma gata, o lo tatou Tama Faalelagi, o lē e agalelei atoatoa ma agaalofa, o le a tali mai ma le mautinoa i tatalo a Lana fanau mo se fesoasoani.

  • O a mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai le 3 Nifae 14:7–11? (E ono faailoa mai e tamaiti ni mataupu faavae eseese. O se tasi o mataupu faavae atonu e te manao e faamamafa atu o le e faamanuiaina i tatou e le Tama Faalelagi, pe a tatou tatalo atu mo Lana fesoasoani.)

  • Aisea e taua ai ia te oe le iloaina faapea o le a tali mai le Tama Faalelagi i au tatalo?

  • O anafea na e lagonaina ai le alofa o le Tama Faalelagi mo oe, e ala i le auala na Ia tali atu ai i au tatalo? (Atonu e te manao e tuu atu i tamaiti sina taimi e mafaufau loloto ai i lenei fesili, ae latou te le’i tali mai. Ia mafaufau foi e faasoa atu sou lava aafiaga.)

3 Nifae 14:12–27

Ua aoao mai e le Faaola le taua o le faia o le finagalo o le Tama Faalelagi

Valaaulia tamaiti e faitau lē leoa le 3 Nifae 14:12 ma fai atu ia i latou e mafaufau pe faapefea ona fesoasoani le aoaoga a le Faaola o i lenei fuaiupu, ia latou avea atili ai e pei o le Tama Faalelagi.

  • E mafai faapefea e le usitaiaina o le fautuaga o loo i le 3 Nifae 14:12 ona fesoasoani ia i tatou ia avea atili e faapei o lo tatou Tama Faalelagi?

Faailoa i tamaiti aoga faapea, a o faaauau ona aoao atu le Faaola, na Ia faaaogaina talafaafaatusa e sili ona mamana e fesoasoani ai ia i tatou e malamalama i le taua o le faia o le finagalo o le Tama Faalelagi.

Ina ia saunia tamaiti e suesueina talafaafaatusa a le Faaola o loo i le 3 Nifae 14, ia faia le gaoioiga lenei:

Vaevae tamaiti i ni vaega se 2–4. Tuu atu i tamaiti taitasi se fasipepa. Tusi mau taiala nei i luga o le laupapa, ma tuu atu se tasi o na mau i vaega taitasi: 3 Nifae 14:13–14; 3 Nifae 14:15–20; 3 Nifae 14:24–27. (Afai e toatele lau vasega, tuu atu ni poloka o mau i le sili atu i le tasi le vaega.) Fai atu i tamaiti e faitau a latou mau faatonuina, ma tusi ni ata o talafaafaatusa na faaaogaina e le Faaola. Ia fai atu foi ia i latou e tusi mea ua latou aoaoina mai talafaafaatusa.

Pe a uma ona tuu atu se taimi ia lava, fai atu i tamaiti e faaali mai a latou ata i le vasega ma faamalamalama mea na latou aoaoina. A o tuuina mai e tamaiti mea na latou aoaoina, fai atu fesili e pei o nei:

  • E faapefea e le usiusitai i aoaoga a Iesu Keriso ona pei o le savavali i se ala vaapiapi? E faapefea e le teenaina o aoaoga a Iesu Keriso ona pei o le savavali i se ala vatele? (Tagai i le 3 Nifae 14:13–14.) O a nisi o auala e ese ai aoaoga a le Faaola mai aoaoga a le lalolagi?

  • Aisea atonu e ofu ai se luko i ofu faamamoe? (Tagai 3 Nifae 14:15.) O le a le mea ua ta’u mai ia i tatou e lenei talafaafaatusa, e uiga i manaoga ma gaoioiga a perofeta pepelo?

  • Afai o laau i le 3 Nifae 14:16–20 o loo faatusa i tagata, faamata o a mea e faatusa i ai fua? (O tali atonu e aofia ai manatu o tagata, upu, gaoioiga, ma uunaiga i isi.)

  • Pe a tatou faalogo i fetalaiga a le Faaola ma mulimuli ai, e faapefea ona pei i tatou o se tagata ua fausia lona fale i luga o se papa? (Tagai i le 3 Nifae 14:24–25.) A tatou filifili e lē mulimuli i fetalaiga a le Faaola, e faapefea ona pei i tatou o se tagata ua fausia lona fale i luga o le oneone? (Tagai i le 3 Nifae 14:26–27.)

    A uma faatinoga ma talanoaga a tamaiti, fai atu i se tamaitiiti e faitau leotele le 3 Nifae 14:21–23.

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le 3 Nifae 14:21? (E mafai ona faaaoga e tamaiti ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le upumoni lenei [tusi le upumoni lea i luga o le laupapa]: E ao ona tatou faia le finagalo o le Tama Faalelagi ina ia mafai ai ona ulu atu i le malo o le lagi.)

  • E faapefea ona fesootai lenei upumoni i ata tusi o ala vatele ma ala vaapiapi, laau lelei ma laau leaga, ma le tagata poto ma le tagata valea?

Tuu atu i tamaiti sina taimi e mafaufau loloto ai ma faaaoga mea na latou aoaoina mai le 3 Nifae 14. Valaaulia i latou e tusi i totonu o api po o api talaaga o le suesueina o tusitusiga paia, e uiga i le auala o le a latou faaleleia atili ai a latou taumafaiga e mulimuli i aoaoga a le Faaola o loo i le 3 Nifae 14. Pe a lava se taimi, valaaulia ni nai tamaiti e otooto mai mea na latou aoaoina, ma faasoa mai mea o le a latou faia, ona o mea ua latou aoaoina. E mafai ona e faaiuina le lesona e ala i le molimau atu i faamanuiaga ua e mauaina, a o e mulimuli i le finagalo o le Tama Faalelagi.

Lolomi