Potutusi
Lesona 121: 3 Nifae 11:18–41


Lesona 121

3 Nifae 11:18–41

Faatomuaga

Ina ua mae’a ona ō mai i luma tagata sa Nifaē ma pa’i i faailoga o manu’a i lima, vae, ma le itu o le Faaola, na tuu atu e le Alii ia Nifae ma isi le mana e papatiso ma faatino ai isi galuega faaleperisitua. Na lapataia foi e le Faaola tagata ina ia aloese mai finauga ma folafola atu ia i latou faapea, o ē ola e tusa ma Lana aoaoga faavae o le a mautofi i le malo o le Atua.

Fautuaga mo le Aoaoga

3 Nifae 11:18–27

Ua tuu atu e Iesu Keriso ia Nifae ma isi le mana e papatiso ai

A o le’i amataina le vasega, tusi fesili nei i luga o le laupapa: O ai e mafai ona papatisoina a’u? E faapefea ona faia le papatisoga?

Afai o e faiaoga i se tamaitiiti se toatasi po o le sili atu, o ē faatoa auai i le Ekalesia, atonu e te manao e amataina lenei lesona e ala i le fai atu ia i latou e faasoa mai nisi o aafiaga na latou mauaina, a o latou aoao e uiga i le Ekalesia. Fesili atu i ai pe na latou tuufesili e uiga i tali i fesili e lua o loo i luga o le laupapa, ina ua latou faia se faaiuga ina ia papatiso.

Atonu e mafai foi ona e amataina lenei lesona e ala i le valaaulia o tamaiti aoga e vaai faalemafaufau faapea o se tasi o a latou uo ua faato’ā filifili lava e auai i le Ekalesia, ma ua fesili atu ia i latou i fesili e lua o loo i le laupapa. Fai atu i tamaiti e faamalamalama mai pe faapefea ona latou taliina nei fesili. Pe, atonu e te manao e valaaulia ni tamaiti aoga se toalua e faatino se talanoaga i le va o se tagata o le Ekalesia ma lana uo e faaaoga ai fesili nei.

Faamanatu i tamaiti aoga faapea, i le lesona na faatoa uma atu, na latou aoao ai e uiga i le afio atu o Iesu Keriso i se vaega o tagata sa Nifaē. Na valaaulia e Iesu Keriso i latou e molimauina mo i latou lava Lona Toetu ma tulaga paia, e ala i le tagotago i faailoga o manu’a i Ona lima, vae, ma le itu. Faamalamalama atu faapea, i le faatoa uma ai lava o lenei aafiaga, na aoao atu ai e le Faaola tagata e uiga i Lana aoaoga faavae, o le talitonu lea ia te Ia, ia papatisoina, ma maua le Agaga Paia.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 11:18–22. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo tali i le fesili O ai e mafai ona papatisoina a’u? Fai i se tamaitiiti aoga e tusi ia tali i luga o le laupapa i lalo o le fesili. E ui lava atonu e faaaoga mai e tamaiti aoga upu eseese, e tatau ona latou faailoa maia le upumoni lenei: O le papatisoga e ao ona faatinoina e se tasi e umiaina le pule tatau. (Afai e le i tusiaina lenei manatu i luga o le laupapa, atonu e te manao e faaopoopo i le lisi o tali.)

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama atili i lenei upumoni, atonu e te manao e faamalamalama puupuu faapea, o le papatisoga e mafai ona faatinoina e na o se tasi o umiaina le tofi o le ositaulaga i le Perisitua Arona (tagai i le MF&F 20:46) po o se tasi ua uma ona faaee atu i ai le Perisitua Mekisateko (tagai i le MF&F 20:38–39; 107:10–11). E le gata i lea, o lenei tagata e ao ona galue i lalo o le taitaiga a se taitai perisitua, o lē o umiaina ki o le perisitua e tatau ona faatagaina le faia o le sauniga (e pei o se epikopo, peresitene o le paranesi, po o le peresitene o le misiona).

  • Aisea e te manatu ai e manaomia e le Alii le sauniga o le papatisoga ina ia faatinoina e se o umia le perisitua ua faatagaina?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 11:23–27. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo tali i le fesili E faapefea ona faia le papatisoga? Fai i se tamaitiiti aoga e tusi a latou tali i luga o le laupapa i lalo ifo o le fesili.

  • O le a le mea e faia i le taimi o se papatisoga, pe afai e lē sa’o ona ta’uina upu o le sauniga, pe o le tagata o loo papatisoina e le o lilofia uma lona tino i lalo i le vai? (E toe faia le sauniga.) O le a se mea moni e mafai ona tatou aoaoina mai lenei mea? (E ui atonu e faaaoga mai e tamaiti aoga upu eseese, e tatau ona latou faailoa mai le upumoni lenei: O le papatisoga e ao ona faia i le ala ua faatulagaina e le Alii. Atonu e te manao e tusi lenei faamatalaga i luga o le laupapa.)

  • Aisea e te manatu ai e taua le faatinoina o papatisoga ia sa’o atoatoa e tusa ma le ala ua faatulaga mai e le Alii?

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia lagonaina le taua o upumoni na outou talanoaina i le 3 Nifae 11:18–27, atonu e te manao e fai atu nisi o fesili nei:

  • O a lagona na e maua ina ua papatisoina oe? O le a le uiga ia te oe o le iloaina faapea na papatisoina oe e se tagata o umiaina le pule tatau, ma i le ala na faatulaga mai e le Alii?

  • Pe sa e molimauina talu ai nei se papatisoga? O a lagona na e mauaina?

Afai o i ai se isi o au tamaiti aoga o umia le tofi o le ositaulaga i le Perisitua Arona, fesili atu i ai:

  • E faapefea e le iloaina faapea ua ia te oe le pule e papatiso ai ona uunaia ai oe? (Atonu e te manao e saili pe i ai nisi o tamaiti aoga i lau vasega na mauaina se avanoa e papatiso ai se tasi. Pe a i ai, valaaulia i latou e faasoa mai mea na latou lagonaina ma aoaoina i le taimi o lo latou aafiaga.)

Atonu e te manao e faasoa atu ou aafiaga ma lagona e uiga i le sauniga paia o le papatisoga.

3 Nifae 11:28–30

Ua lapatai mai Iesu Keriso faapea o le finauga e mai i le tiapolo

Tusi le upu finauga i luga o le laupapa.

  • O le a le finauga? (Fefinauaiga, feteenaiga, po o feeseeseaiga.)

Valaaulia tamaiti aoga e lisi faapuupuu i totonu o api po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia nisi o tulaga po o gaoioiga ia e ono tula’i mai ai finauga. Pe a uma ona tuuina atu ia lava se taimi mo tamaiti aoga e tusitusi ai, fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 11:28–30. Valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga, ma faailoa mai nisi o mea na fefinauai ai tagata sa Nifaē.

  • O a mea na aliali lava le fefinauai ai o nisi o sa Nifaē? (O le sauniga o le papatisoga [tagai foi i le 3 Nifae 11:22] ma le aoaoga faavae a Keriso.)

  • E tusa ai ma le 3 Nifae 11:29, o fea e sau ai le agaga o finauga? (Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: O le agaga o finauga e lē mai le Atua, ae mai le tiapolo. Atonu e te manao e fautuaina tamaiti aoga e faailoga lenei upumoni i totonu o le 3 Nifae 11:29.)

  • Aisea e te manatu e taua ai le aloese mai finauga pe a talanoaina le talalelei ma isi? Aisea e avea ai le fefinauai ma auala sese e aoao atu ai le talalelei? (Atonu e tuuina mai e tamaiti aoga ni tali eseese, ae ia mautinoa ua latou malamalama faapea, pe a tatou feteenai pe fefinauai ma isi e uiga i le talalelei, o le a le i ai le Agaga Paia e fesoasoani ia i tatou e aoao pe molimau i le moni, i loto o i latou o loo tatou aoaoina.)

Ina ia faamamafa atu se taunuuga taua o le finauga, tusi i luga o le laupapa le faamatalaga lenei mai ia Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili. Atonu e te manao e uunaia tamaiti aoga e tusi lenei faamatalaga i totonu o a latou tusitusiga paia i tafatafa o le 3 Nifae 11:29. (O le faamatalaga o loo maua i le “O Mea Ou Te Manao I Lo’u Atalii Ia Iloaina, a o Le’i Alu i Lana Misiona,” Liahona, Iulai 1996, 41).

“O le taimi lava e i ai le finauga, o le a alu ese le Agaga o le Alii, e tusa lava po o ai e sese” (Peresitene James E. Faust).

  • O anafea na e lagonaina ai le Agaga o le Alii ua alu ese ona o le finauga? Na faapefea ona e iloaina ua alu ese le Agaga?

Faamanino atu le fetalaiga a le Faaola e uiga i le finauga o loo i le 3 Nifae 11:30: “O la’u mataupu lenei, ia aveesea mea faapena.”

  • E mafai faapefea ona tatou “aveesea” le finauga ma feeseeseaiga? (O tali e mafai ona aofia ai mea nei: E mafai ona tatou saili e avea ma tagata e faatupuina le filemu [tagai i le 3 Nifae 12:9]. E mafai ona tatou tatalo mo le poto ma le onosai e faatoilaloina ai le finauga. E mafai ona tatou taumafai e aloese mai tulaga, ia atonu e faaosoosoina ai tatou e finau ma isi.)

  • O anafea na e lagonaina ai le faamanuiaina, mo au taumafaiga e aloese pe faatoilalo le finauga?

  • E mafai faapefea e le manatuaina o aoaoga a le Faaola o loo i le 3 Nifae 11:29–30 ona fesoasoani ia te oe, pe a e i ai i se tulaga, pe ono oo ai i se tulaga fefinaua’i?

Atonu e te manao e faasoa atu se aafiaga na e mauaina, lea na e lagonaina ai le tulaga faamanuiaina mo au taumafaiga e aloese pe faatoilalo le finauga. Ina ia uunaia tamaiti aoga e faaaoga mea na latou aoaoina mai le 3 Nifae 11:28–30, valaaulia i latou e toe vaai i a latou lisi o tulaga po o gaoioiga, ia atonu e faigofie ai ona latou oo i finauga. Valaaulia i latou e faatuina pe tusi i lalo se sini mo le auala o le a latou saili ai e aloese, pe faatoilalo le finauga i se tulaga po o se gaoioiga na latou lisiina i lalo.

3 Nifae 11:31–41

Ua tautino mai e Iesu Keriso Lana mataupu

Ina ia saunia tamaiti aoga e suesueina le 3 Nifae 11:31–41, tusi mea nei i luga o le laupapa:

Ata
Action

Valaaulia tamaiti aoga e faamatala faapuupuu i sana uo i le vasega, se mea na ia faia lata mai nei lea na taunuu ai i se taunuuga lelei, ma faamalamalama pe o le a lena taunuuga. Atonu foi e mafai ona e fai atu ia i latou e faamatala e uiga i se mea na latou faia pe vaaia, lea na taunuu i se taunuuga lē lelei. (Ia fautuaina tamaiti e aua le faasoaina soo se mea lava atonu e le talafeagai, pe patino i le tagata lava ia.)

Faitau leotele le 3 Nifae 11:31 i le vasega. Faamalamalama atu faapea o le vaega o totoe o le 3 Nifae 11 o loo i ai le tautinoga a Iesu Keriso o Lana mataupu i le nuu o Nifae. O lenei foi mataupu o loo faatulaga mai ai taunuuga o le taliaina, po o le teenaina o Lana aoaoga faavae po o Lana mataupu.

Tusi mau faasino nei i luga o le laupapa: 3 Nifae 11:32–34; 3 Nifae 11:35–36; 3 Nifae 11:37–38; 3 Nifae 11:39–40. Vaevae tamaiti aoga i paga, ma faatonu paga taitasi e suesue se tasi o ia mau fuaitau. Fai atu ia i latou e faailoa mai gaoioiga ma taunuuga na aoao mai ai Iesu Keriso. (Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e faatusatusa nei aoaoga i le mataupu faavae o le faatuatua lona fa.)

Pe a uma ona tuuina atu i tamaiti aoga le taimi ia lava e suesue ai, fai atu i se vaega itiiti o i latou e lipoti mai faatinoga ma taunuuga na latou mauaina i totonu o a latou fuaiupu faatonuina. Valaaulia i latou e tusi a latou tali i luga o le laupapa i lalo o le Faatinoga po o le Taunuuga. A o lipoti mai e tamaiti aoga fuaitau taitasi, fai atu fesili nei o loo i lalo:

Mo paga na tofi i le 3 Nifae 11:32–34, fesili atu i ai:

  • E faapefea ona fesoasoani mai le Agaga Paia ia i tatou, ia talitonu ia Iesu Keriso ma le Tama Faalelagi? (Ua molimau mai le Agaga Paia e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.) O anafea na molimau atu ai le Agaga Paia ia te oe, i le moni ma le alofa o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

Mo paga na tofi i le 3 Nifae 11:35–36, fesili atu i ai:

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, e faapefea e le filifili e talitonu i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ona valaaulia ai le uunaiga a le Agaga Paia i o tatou olaga?

Mo paga na faatonuina mo le 3 Nifae 11:37–38, fesili atu i ai:

  • O le a se mea na oulua mauaina e talitutusa i le va o le3 Nifae 11:37 ma le 3 Nifae 11:38?

  • O a uiga lelei o se tamaitiiti laitiiti? Aisea e te lua manatu ai e taua le “avea ma se tamaitiiti”?

Mo paga na tofi i le 3 Nifae 11:39–40, fesili atu i ai:

  • E faapefea ona faamamafa mai e aoaoga a le Faaola i nei fuaiupu, le taua o la tatou filifiliga e usitai, pe lē usitaia Lana aoaoga faavae?

Fai atu i tamaiti aoga e otooto mai gaoioiga taua na aoao mai e Iesu Keriso, e ao ona tatou faia e ulufale atu ai i le malo o le lagi. E mafai ona faaaoga e tamaiti ni upu eseese, ae tatau lava ona latou faailoa mai le upumoni lenei: Ina ia ulufale atu i le malo o le lagi, e ao ona tatou salamo, talitonu ia Iesu Keriso, papatisoina, ma maua le Agaga Paia. Atonu e te manao e faaiu i le faasoa atu o lau molimau e uiga i lenei upumoni. Fautuaina tamaiti aoga e ola e tusa ma le aoaoga faavae a Iesu Keriso, ina ia mafai ai ona latou mautofi i le malo o le Atua. Atonu foi e te manao e faamanatu ia i latou e galulue i a latou sini, ina ia aloese ma faatoilaloina le finauga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

3 Nifae 11:19–22. Na tuu atu e Iesu Keriso i sa Nifaē le pule e papatiso ai

Aisea atonu na manaomia ai e le perofeta o Nifae ma isi ona mauaina le pule e papatiso ai, ae o lea ua uma ona latou faatinoina le sauniga, ao le’i afio mai le Faaola? Mafaufau i le saunoaga lenei a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“E ui o nei sa Nifaē sa i ai le pule e papatiso ai i le tisipenisione tuai i le vaitaimi o Mose, na valaaulia e Keriso ia Nifae e sau i luma e faamautu lana pule faaleperisitua, e papatiso ai i le tisipenisione fou o le talalelei, ma atonu ina ia faauuina o ia i le tofi faaaposetolo i le taimi lava e tasi. Ona ia valaau lea i se isi vaega e o mai i luma, ma faatonu i latou i le auala e papatiso ai i le faamanino atu faapea, o le a ‘leai ai ni finauga’ i totonu ia te i latou e uiga i lenei mataupu manomia tele ” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 259–60).

3 Nifae 11:28. Aua le fefinauai i tulaga o le aoaoga faavae

Na faamalamalama mai e Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le mafuaaga e taua ai mo le Au Paia o Aso e Gata Ai ona aloese mai finauga:

“Talu ai … o lena mana e nofo i le Agaga o le Alii, o lea e le tatau ai lava ona tatou faafinauvale pe a tatou talanoaina lo tatou faatuatuaga. E pei lava ona aoaoina e toetoe o faifeautalai uma, o le finau i le Tusi Paia, e aveese ai le Agaga i taimi uma. Ua fetalai mai le Faaola, ‘O le ua i ai le agaga o le finauga, e le mai ia te au lea’ (3 Nifae 11:29). E sili atu le faanoanoa nai lo le tuuaia o le Ekalesia faapea e le o se lotu Kerisiano, pe a tali atu tagata o le Ekalesia i na tuuaiga i se ala e le a Keriso ia! Ia iloagofie a tatou talanoaga ma isi i fua o le Agaga—‘o le alofa, o le olioli, o le filemu, o le onosai, o le mataalofa, o le agalelei, o le faamaoni, o le agamalu, ma le le gaoia, [ma le] faapalepale’ (Kalatia 5:22–23)” (“Lototele Faa-Kerisiano: O Le Tulaga Manaomia o se Soo,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 73).

3 Nifae 11:33–34. E taua tele le sauniga o le papatisoga

Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita faapea o le sauniga o le papatisoga e taua tele ina ia ulu atu ai i le malo o le Atua:

“O le papatisoga o se faailoga i le Atua, i agelu, ma le lagi tatou te faia le finagalo o le Atua, ma e leai lava se isi auala i lalo o lagi ua faauuina e le Atua mo le tagata e sau ai ia te Ia ina ia faaolaina, ma ulufale ai i le malo o le Atua, vagana ai le faatuatua ia Iesu Keriso, salamo, ma le papatisoga mo le faamagaloina o agasala, ma o se isi lava auala e le aoga; ona e maua ai lea o le folafolaga o le mea foaifua a le Agaga Paia” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 97,98).

Lolomi