Potutusi
Lesona 12: 1 Nifae 8


Lesona 12

1 Nifae 8

Faatomuaga

I le 1 Nifae 8, o loo toe faamatalaina ai e Liae lana faaaliga vaaia o le laau o le ola. I le faaaliga, o loo tagofia e Liae le fua o le laau, lea e faatusa i le alofa o le Atua, ma faamanuiaga e mafai ona tatou maua e ala i le Togiola a Iesu Keriso. Ua faaalia ia Liae ituaiga o tagata eseese. O nisi ua leiloloa ma le taunuu ai i le laau. O isi ua mama ina ua maea ona aai i le fua o le laau, ma latou pauu atu ai i ala faasaina, ma ua leiloloa. O isi o loo uumau pea i le ai uamea, aai i le fua, ma tumau i le faamaoni ma le faatuatua. O le tasi vaega ua filifili lava e le saili atu i le ala e tau atu i le laau o le ola.

Fautuaga mo le Aoaoga

1 Nifae 8:1–18

Ua mauaina e Liae se faaaliga vaaia lea o loo ia tagofiaina ai le fua o le laau o le ola, ma ia valaauliaina lona aiga ia o mai foi ma aai ai

Valaaulia tamaiti aoga e manatunatu i taimi na latou lagonaina ai le alofa o le Tama Faalelagi mo i latou. Fai atu ia i latou e mafaufau lemu i le auala ua aafia ai lo latou faalatalata atu i le Atua ona o a latou filifiliga, ma lo latou gafatia e lagonaina Lona alofa. Pe a mae’a ona tuuina atu se taimi mo i latou e tomanatu ai, faasoa atu lau molimau faapea e alofa le Tama Faalelagi ia i latou taitoatasi. A o suesueina e le vasega le 1 Nifae 8, uunai tamaiti aoga e vaavaai mo mea e mafai ona latou faia ma mea e tatau ona latou tuuesea, pe afai latou te mananao e faalatalata atili atu i le Atua, ma lagonaina Lona alofa sili atu i o latou olaga.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 8:2. Fai atu i le vasega e saili le mea na oo ia Liae ina ua faatoa foi mai ona atalii mai Ieruslema faatasi ma papatusi apamemea. Vaai ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai o le 1 Nifae 8:5–12.

  • O a mea na taulai atu i ai le faaaliga vaaia a Liae? (O le laau o le ola ma ona fua.)

  • O a upu ma fuaitau na faaaogaina e Liae e faamatala ai le fua? (Tagai i le 1 Nifae 8:10–11; atonu foi e te manao e fai atu i tamaiti aoga e faitau le 1 Nifae 11:8–9 ina ia iloa ai le auala na faamatalaina ai e Nifae le laau.)

Mafaufau e faaaoga le vaega lenei mai i Vitio o le Tusi a Mamona a o e aoao atu le vaega lenei (tagai i le Vitio o le Tusi a Mamona: Faatonuga mo le Faiaoga Seminare).

Faamalamalama atu faapea e masani ona faaaogaina e le Alii meafaitino masani o ni faailoga e fesoasoani ai ia i tatou e malamalama ai i upu moni faavavau. Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e saili le mea ua faatusa i ai le laau ma le fua i le miti a Liae, valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le faamatalaga lenei mai ia Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai atu i le vasega e faalogologo ma le toto’a ma saili po o le a le mea ua faatusa i ai le laau ma le fua.

Ata
Elder Neal A. Maxwell

“O le laau o le ola … o le alofa o le Atua (tagai i le 1 Ni. 11:25). O le alofa o le Atua mo Lana fanau, ua aupito faaalia manino i Lana meaalofa o Iesu, e fai ma o tatou Togiola. ‘Ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia aumai ai lona Atalii e toatasi’ (Ioane 3:16). O le taliaina o le alofa o le Atua, o lona uiga o le taliaina lea o le Togiola a Iesu ma faamanuiaga ma le olioli e maua mai ai,” (“Lesona mai ia Lamana ma Lemuelu,” Liahona, Ian. 2000, 7).

  • E tusa ai ma le saunoaga a Elder Maxwell, o le laau o le ola e faatusa i le alofa o le Atua ua faaalia ia i tatou, aemaise lava e ala mai i le a le meaalofa? (Fesoasoani i tamaiti aoga ina ia malamalama faapea o le Togiola a Iesu Keriso o le faaaliga silisili lea o le alofa o le Atua mo Lana fanau. Ina ua fetagofi atu tagata, i le faaaliga a Liae, i le fua o le laau o le ola, o lona uiga ua latou fetagofi atu i faamanuiaga o le Togiola.)

  • Lavea’i o lona uiga o le faasaolotoina po o le saolotoga. E faapefea e le Togiola a Iesu Keriso ona faasaolotoina i tatou mai le nofopologa ma aumaia ia i tatou le olioli?

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e saili se tasi o mataupu faavae o loo faaalia i le 1 Nifae 8:10–12, fai atu ia i latou e saili i le 1 Nifae 8:11 upu o loo faamatala ai le mea na faia e Liae (“Ma sa oo ina ou alu atu ma ai i lona fua”). Ona fai atu lea ia i latou e vaavaai mo taunuuga o lana gaoioiga i le 1 Nifae 8:12 (“sa faatumulia lo’u agaga i le olioli tele”). Atonu foi e te manao e faasino i tamaiti aoga faapea, i le 1 Nifae 8:10, ua faamatalaina ai e Liae le fua faapea “sa manaomia lava e faafiafia ai le tagata”. (Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e maka nei mau i totonu o a latou tusitusiga paia.)

  • O a lagona na maua e Liae ina ua uma ona ai i le fua?

  • E mafai faapefea ona tatou “aai” i le Togiola? (E ala i le faagasologa o le salamo.)

  • Aisea e avea ai le aai i le Togiola ma auala e faatumulia ai o tatou agaga i le “olioli tele”?

Faasoa atu lau molimau faapea o le o mai ia Iesu Keriso ma tagofiaina le Togiola, e aumai ai le fiafia ma le olioli. (Atonu e te manao e tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.)

  • O anafea na aumaia ai e le Togiola a le Faaola le fiafia ma le olioli i lou olaga? (Faamanatu i tamaiti aoga faapea, e le manaomia ona latou faasoa atu aafiaga ia e tau le tagata lava ia, pe le faalauaiteleina.)

1 Nifae 8:19–35

I lana faaaliga, o loo vaai ai Liae i ituaiga o tagata eseese ma lo latou faamanuiaina, po o le le faamanuiaina, i le taunuu atu ai i le laau o le ola

Ata
Miti a Liae

Faapipii i luga le ata o le Miti a Liae (62620; Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 69), ma faasino i faatusa ua uma ona talanoaina e le vasega: o le laau ma lona fua. Faamalamalama atu faapea, i lenei faaaliga, na faaaogaina ai foi e le Alii isi faatusa e aoao ai Liae i le auala e sau ai ia Iesu Keriso ma tagofia Lana Togiola. Fesili atu i tamaiti aoga po o a isi faatusa ua latou vaaia i le ata. (O tali atonu e aofia ai le vaitafe, o le ai uamea, o le ao o le pogisa, ma le fale tele ma le ateatea.)

Mafaufau e faaaoga le vaega lenei mai i Vitio o le Tusi a Mamona a o e aoao atu le vaega lenei (tagai i le Vitio o le Tusi a Mamona: Faatonuga mo Faiaoga Seminare).

Faamanatu atu i tamaiti aoga faapea na faaalia e le Alii ia Nifae le faaaliga vaaia lava lea e tasi. Na faamaumauina mulimuli ane e Nifae le uiga o faatusa eseese ma faailoga i le faaaliga vaaia (tagai i le 1 Nifae 11, 12, ma le 15).

Ia saunia le siata lenei e avea o se pepa tufa atu, pe faapipii i luga o le laupapa a o le’i amataina le vasega. (Ia faaavanoa le koluma i le itu taumatau e leai se mea e tusia ai, vagana ai mau fefaasinoai.) Valaaulia tamaiti aoga e faaaoga le mau fesootai ua tuuina atu e saili ai le faauigaga o elemene taitasi o le faaaliga vaaia a Liae. Iloilo le faatusa muamua, o le laau faatasi ma fua sinasina, faatasi o se vasega. Fai atu i tamaiti aoga e faaaoga ni nai minute e galulue taitoatasi ai e saili le uiga o faatusa e fa o loo totoe. (Atonu e te manao e fautua atu faapea ia latou faamaumauina a latou tali i totonu o a latou tusitusiga paia, e sosoo ma le fuaiupu e o faatasi ma i latou i le 1 Nifae 8.)

Faatusa i le Faaaliga Vaaaia a Liae

Faauigaga ua faasoa mai e Nifae

1 Nifae 8:10–12—O le laau ma le fua pa’epa’e

1 Nifae 11:21–25 (O le alofa o le Atua; o faamanuiaga o le Togiola a Iesu Keriso)

1 Nifae 8:13—O le vaitafe palapala ma eleelea

1 Nifae 12:16; 15:26–29 (Eleelea; o loloto o seoli)

1 Nifae 8:19—O le ai uamea

1 Nifae 11:25 (O le afioga a le Atua)

1 Nifae 8:23—O puao o le pogisa

1 Nifae 12:17 (O faaosoosoga a le tiapolo)

1 Nifae 8:26— O le fale tele ma le ateatea

1 Nifae 11:35–36; 12:18 (O le faamaualuga ma mafaufauga le aoga o le lalolagi)

Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai faauigaga na latou mauaina. Ina ia fesoasoani ia i latou e iloa le faatatauga o le 1 Nifae 8 i o latou olaga, fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Valaaulia le vasega e faalogologo mo se mafuaaga e taua ai mo i latou le suesueina o le faaaliga vaaia a Liae:

“Atonu e te manatu e leai se uiga faapitoa ia te oe o le miti po o le faaaliga a Liae, ae e i ai. O loo e i ai i totonu; o loo tatou i ai uma lava i totonu. …

“O le miti a Liae po o le faaaliga … o loo i ai mea uma lava e manaomia e se Au Paia o Aso e Gata Ai e malamalama ai i le tofotofoga o le olaga” (Mauaina o I Tatou Lava I le Miti a Liae,” Liahona, Aok. 2010, 28).

A o suesueina e tamaiti aoga le vaega o totoe o le faaaliga, uunai i latou e vaavaai atu mo tagata i le faaaliga vaaia, o e atonu o loo suitulaga ia i latou. Faamautinoa atu ia i latou faapea, e tusa lava po o fea latou te vaaia ai i latou lava i le faaaliga, ua tofu i latou ma le mana ma le gafatia e filifili ai ina ia agavaa mo faamanuiaga o le Togiola.

Vaevae tamaiti aoga i ni vaega se lua. Faamalamalama atu faapea o le a vaavaai vaega taitasi mo mea eseese, a o faitau faatasi le vasega i le 1 Nifae 8:21–33.

Fai atu i le vaega 1 e vaavaai mo tali i fesili nei. (A o le i amata le vasega, tusi fesili nei i luga o le laupapa, po o se pepa tufa atu.)

  • O a toatuga na feagai ma tagata i le faaaliga a Liae?

  • O a mea ua suitulaga ai na toatuga?

  • O a ituaiga foliga ua foliga mai ai na toatuga i aso nei?

  • O a mataupu faavae o loo outou vaaia i nei fuaiupu?

Valaaulia le vaega 2 e vaavaai mo tali i fesili nei. (A o le i amata le vasega, tusi fesili nei i luga o le laupapa, po o se pepa e tufa atu.)

  • O le a le mea na fesoasoani i tagata e taunuu atu ai i le laau ma aai i ona fua?

  • O a auala ua pei ai le ai uamea o le afioga a le Atua?

  • E faapefea e le afioga a le Atua ona fesoasoani ia i tatou e faatoilalo ai toatuga o loo i le ala i le ola e faavavau?

  • O a mataupu faavae o loo outou vaaia i nei fuaiupu?

Valaaulia ni tamaiti aoga eseese e feauauai i le faitauina leotele mai o le 1 Nifae 8:21–33. Ona valaaulia lea o tamaiti aoga i le vaega 1 e faasoa mai a latou tali i a latou fesili na tuuina atu. Ia fai atu foi ia i latou e faasoa mai mataupu faavae na latou vaaia i nei fuaiupu. Ia mautinoa ua malamalama tamaiti aoga faapea o le faamaualuga, mea faalelalolagi, ma le tuuina atu i faaosoosoga e mafai ona taofia ai tatou mai le mauaina o faamanuiaga o le Togiola. Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto i auala atonu e faalavelaveina ai e nei toatuga lo latou alualu i luma faaleagaga.

Fai atu i tamaiti aoga i le vaega 2 e faasoa mai a latou tali i fesili na tuuina atu ia i latou. A uma ona talanoaina o latou manatu, valaaulia i latou e faasoa mai mataupu faavae ua latou vaaia i le 1 Nifae 8:21–33. O mataupu faavae na latou mauaina atonu e aofia ai mea nei:

Afai tatou te pipiimau atu i le afioga a le Atua, o le a fesoasoani ia i tatou e faatoilaloina ai faaosoosoga ma aafiaga faalelalolagi.

O le pipiimau atu i le afioga a le Atua, e fesoasoani ai ia i tatou e latalata atili atu ai i le Alii ma maua faamanuiaga o le Togiola.

  • I le 1 Nifae 8:24 ma le 30, o a upu o loo faamatala ai taumafaiga a tagata ina ia fepiiti atu i le ai uamea ma taunuu atu ai i le laau?

  • O le a sou manatu i le uiga o le “fetaomi atu i luma”?

  • O le a lou manatu o le uiga o le fepiiti ma faaauau ona piimau atu i le afioga a le Atua? (Atonu e manaomia lou faamalamalama atu faapea, i le 1 Nifae 8:30, o le upu piimau o lona uiga o le pipii atu ma le mausali.)

  • Aisea e tatau ai ona tatou suesueina tusitusiga paia i aso uma?

Pe a mae’a le talanoaina o nei fesili, atonu e te manao e faasino atu faapea, i le faaaliga, o nisi tagata, e pei o Lamana ma Lemuelu, o le a le mafai ona aai i le fua (tagai i le 1 Nifae 8:22–23, 35–38). O lenei mea ua faatusa i lo latou le mananao e salamo ma aai i faamanuiaga o le Togiola a Iesu Keriso. O nisi tagata na pauu ese, e tusa lava pe ua uma ona aai i le fua (tagai i le 1 Nifae 8:25, 28). O lenei mea, ua faamanatu mai ai ia i tatou faapea, pe a uma ona amata ona tatou mauaina o faamanuiaga o le Togiola, e manaomia ona tatou filiga ma faatuatua, salamo mai a tatou agasala ma tauivi e tausia a tatou feagaiga. Uunai tamaiti aoga e mulimuli i le faataitaiga a tagata, o e na aai i le fua ma tumau ai i le laau (tagai i le 1 Nifae 8:33).

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e iloa pe o faapefea ona faamanuiaina o latou olaga i mataupu faavae o loo i le faaaliga a Liae, valaaulia i latou e tali se tasi o fesili nei i totonu o a latou api, po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

  • O anafea na taitaiina ai oe e le afioga a le Atua, pe, fesoasoani ia te oe e faatoilalo ai faaosoosoga, o le faamaualuga, po o mea a le lalolagi?

  • O anafea na e lagonaina ai le alofa o le Atua mo oe, ina ua e faitauina pe faalogologo i Lana afioga?

Valaaulia ni nai tamaiti aoga toaititi e faasoa mai a latou tali i le vasega.

Uunaia tamaiti aoga e faatino mea na latou aoaoina ma lagonaina a o suesueina le 1 Nifae 8 e ala i le faatuina o se sini e mafai ona ausia, e amata pe faaauau ai le atinaeina o se mausa o suesuega faaletagata lava ia o tusitusiga paia i aso taitasi. Faasoa atu i tamaiti aoga faamanuiaga ua faapea ona oo mai i lou olaga e ala i suesuega masani o tusitusiga paia.

Mafaufau e faaaoga le vaega lenei mai i Vitio o le Tusi a Mamona a o e aoao atu le vaega lenei (tagai i le Vitio o le Tusi a Mamona: Faatonuga mo le Faiaoga Seminare).

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

1 Nifae 8

I le faasino ai i le faaaliga o le laau o le ola, o Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua na saunoa faapea: “O ata o Keriso ma le laau [e] matua fesootai lelei. … I le amataga lava o le Tusi a Mamona … ua faaalia faatusa ai Keriso o le puna o le ola e faavavau ma le olioli, o le faamaoniga ola o le alofa mamana, ma auala o le a faataunuuina ai e le Atua lana feagaiga ma i latou o le aiga o Isaraelu, ma le aiga moni atoa o le tagata, ina ia toe faafoiina atu i latou i o latou folafolaga uma e faavavau” (Keriso ma le Feagaiga Fou [1997], 160, 162).

1 Nifae 8:4-35

O le siata lenei o loo tuuina atu ai isi auiliiliga e uiga i le mea na aoaoina e Nifae mai le faaaliga o le laau o le ola:

Faatusa mai le Miti a Liae (1 Nifae 8)

Faaliliuga na Tuuina Atu ia Nifae (1 Nifae 11–12)

1 Nifae 8:10–12—O le laau ma lona fua pa’epa’e

1 Nifae 11:21–25 (O le alofa o le Atua; o faamanuiaga o le Togiola a Iesu Keriso)

1 Nifae 8:13—O le vaitafe o le vai eleelea

1 Nifae 12:16 (Eleelea; o loloto o seoli)

1 Nifae 8:19—O le ai uamea

1 Nifae 11:25 (O le afioga a le Atua)

1 Nifae 8:23—O puao o le pogisa

1 Nifae 12:17 (O faaosoosoga a le tiapolo)

1 Nifae 8:26—O le fale tele ma le ateatea

1 Nifae 11:35–36; 12:18 (O le faamaualuga ma manatunatuga faivavale o le lalolagi)

1 Nifae 8:21–23—O tagata o e amata ona i ai i le ala e tau atu i le laau, ae ua leiloloa i le puao

Na vaai Nifae i ituaiga o tagata nei i lana miti:

  • 1 Nifae 11:28 (O motu o tagata o e ua faalogo ia Iesu, ae “tuli ese o ia i fafo”)

  • 1 Nifae 11:31–33 (O tagata o e na faasatauroina Iesu, e ui lava i le mavae ai ona ia faamaloloina o ma’i ma tutuli i fafo tiapolo)

  • 1 Nifae 11:34–36 (O motu o tagata o e na faapotopoto faatasi i totonu o se fale tele ma le ateatea, e faasagatau i aposetolo a le Tamai Mamoe)

  • 1 Nifae 12:1–3, 13–15 (O Sa Nifae ma Sa Lamana, o e na faapotopoto faatasi e tau ma ua faaumatia i le taua)

  • 1 Nifae 12:19–23 (O Sa Nifae, o e, ona o le faamaualuga, sa faaumatia e Sa Lamana ma ua faaitiitia i le le talitonu)

1 Nifae 8:24–25, 28—O tagata o e na taunuu atu i le laau (ma tofo i lona fua) e ala i le uumau atu i le ai uamea, ae ua pauu ese, ina ua tauemuina i latou e tagata i totonu o le fale tele ma le ateatea

1 Nifae 8:26–27, 31–33—O tagata o e na sili atu ona mananao e o atu i le fale tele ma le ateatea, nai lo le mananao i le laau ma ona fua

1 Nifae 8:30, 33—O tagata o e uumau i le ai uamea, aai i le fua, ma pauu ese

1 Nifae 15:24, 36 (O i latou o e piimau i le afioga a le Atua, tatalia faaosoosoga a le fili, ma mauaina meaalofa silisili o meaalofa uma a le Atua)

1 Nifae 8:19. O faamanuiaga o le piimau i le afioga a le Atua

Na aoao mai Peresitene Ezra Taft Benson e uiga i faamanuiaga e oo mai e ala i le piimau i le afioga a le Atua:

“Na vaai [Liae] afai o le a piimau tagata i lena ai uamea, o le a aloese i latou i vaitafe eleelea, ma aloese mai ala leaga, ma le toe feoai i ala ese e tau atu i le faaumatiaga. O le a le gata ina taitaiina i tatou e le afioga a le Atua ma ala mai ai, le mana e tetee atu ai i faaosoosoga, ma le mana e faatoilalo ai galuega a Satani ma ana au.… O loo i le afioga a le Atua, e pei ona maua i tusitusiga paia, i upu a perofeta soifua, ma i faaaliga patino, le mana e faamalosia ai le Au Paia ma faaauupegaina i latou i le Agaga, ina ia mafai ona latou tetee atu i le leaga, ae taofi mau i le lelei, ma maua le olioli i lenei olaga” (“O Le Mana o le Afioga,”Liahona, Iul. 1986, 80.)

1 Nifae 8:26-27. “Fale Tele ma le Ateatea”

O le fale tele ma le ateatea e tu e faafeagai i le laau o le ola, lea ua suitulaga i le alofa o le Atua ma faamanuiaga o le Togiola a Iesu Keriso. O Elder Glenn L. Pace o le Fitugafulu, na ia faatusatusaina alafua a le Atua i amioga a tagata i le fale tele ma le ateatea:

“Ia te outou na o loo tau faalatalata atu i le fale tele ma le ateatea, ou te tau manino atu ia te outou ua augapiu lava tagata o loo i lena fale ma se mea aoga e mafai ona latou tuuina mai mo lou lelei, nao le faamalieina vave o o latou tuinanau o le a mautinoa ona latou maua ai o le faanoanoa ma le mafatia tele. E lei tuuina mai ia te outou poloaiga ua outou tausia e se Atua le alofa na te taofi ai outou mai le fiafia, ae na tuuina mai e se Tama alofa o i le lagi ua finagalo ia outou fiafia i le olaga nei faapea le olaga a sau” (“E le o Fiafia Moni i Latou,” Liahona, Ian. 1988, 40).

Lolomi