Potutusi
Lesona 21: 1 Nifae 20–22


Lesona 21

1 Nifae 20–22

Faatomuaga

A o aoao atu e Nifae tagata o lona aiga, na ia faitau mai papatusi apamemea, i le taulai atu ai i valoaga a Isaia e uiga i le faataapeapeina ma le toe faapotopotoina o Isaraelu. Ona ia taliina lea o fesili a ona uso e uiga i na valoaga. Na ia faamalamalama atu faapea, o ia valoaga e faatatau tonu lava i lo latou aiga. I le toe faaleoina ai o upu a Isaia, na molimau atu Nifae faapea o le a toe faapotopotoina e le Alii lona nuu o le feagaiga—faapea, e tusa lava pe na le’i ola i latou i a latou feagaiga, e alofa le Alii ia i latou ma valaaulia i latou e salamo ma toe foi mai ia te Ia.

Fautuaga mo le Aoaoga

1 Nifae 20

E aoaia e le Alii Lona nuu ma valaaulia i latou e toe foi mai ia te Ia

Ata
Ua Tusitusi Isaia e uiga i le Fanau mai o Keriso

Faaali atu i tamaiti aoga le ata Ua Tusitusi Isaia e uiga i le Fanau mai o Keriso (62339; Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 22). Faamalamalama atu faapea o lenei atavali o loo faaali mai ai le perofeta o Isaia o loo tusiaina se valoaga e uiga i le fanau mai o Iesu Keriso. Fesili atu pe toafia i latou ua faalogo e uiga ia Isaia.

Faamalamalama atu faapea o Isaia o se perofeta na soifua i Ierusalema ma sa vavalo atu i tagata i le va o le 740 TLM. ma le 701 TLM., e le’i leva lava ae malaga ese loa Liae ma lona aiga mo le laueleele folafolaina. Sa fiafia Nifae i upu a Isaia ma sa ia faaaogaina valoaga a Isaia e aoao ai lona aiga (tagai i le 1 Nifae 19:23; 2 Nifae 25:5). Talu ai o upu a Isaia e tusifaasolo ma tumu i faatusa, o nisi taimi e faigata ai i tagata ona malamalama i ana aoaoga. Peitai, e mafai ona tatou maua faamanuiaga a o tatou suesueina ana upu ma saili ia malamalama i ai.

Faamalamalama atu faapea, a o aoao atu e Nifae lona aiga, sa ia faitauina nisi o upu a Isaia ia na aofia ai i totonu o papatusi apamemea. Na ia faia lenei mea, ina ia mafai ai e ia ona, “faatauanau atili atoatoa i latou ia talitonu i le Alii lo latou Togiola” (1 Nifae 19:23; tagai foi i le fuaiupu 24).

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 20:1–2. A o le’i faitauina e ia, faamalamalama atu faapea, i totonu o lenei fuaitau, o loo tautala ai Isaia i tagata taitoatasi ua uma ona papatisoina, o e ua le faamaoni i a latou feagaiga. Atonu e te manao e faamalamalama atu le faaupuga “aiga o Isaraelu” e ala i le faamatalaina atu o le mea lenei: O le Feagaiga Tuai o loo i ai le talafaasolopito o Iakopo, o le atalii o Isaako ma le atalii o le atalii o Aperaamo. Na tuuina atu e le Alii ia Iakopo le igoa o Isaraelu (tagai i le Kenese 32:28). O le faaupuga “aiga o Isaraelu” e faasino i le fanau a Iakopo ma le nuu o le feagaiga a le Alii (Bible Dictionary, “Israel,” ma le “Israel, Kingdom of”).

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 1 Nifae 20:3–4, 8. Fai atu ia i latou e vaavaai mo upu ma faaupuga o loo faaalia ai faapea o le aiga o Isaraelu sa le’i faamaoni i le Alii. Uunai tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou maua.

Faaali atu se fasi uamea lea e faigata ona faapi’o. Fesili atu i tamaiti aoga po o le a so latou manatu o le uiga o le avea ma se tasi “o se uaua uamea” (1 Nifae 20:4). Faamalamalama atu faapea, o le uaua o se uaua i sooga. E faapei lava o le uamea e le faigofie ona faapi’o, o se tagata faamaualuga o le a le ifo i lalo lona ua i le faamaualalo. O le faaupuga “uaua uamea” e faailoa ai faapea o le toatele o tagata o le aiga o Isaraelu sa faatumulia i le loto faamaualuga.

Tuu atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 20:22.

  • Aisea tou te manatu ai o tagata amioleaga e leai se filemu o i ai?

Faamanatu atu i tamaiti aoga faapea, ina ua faasoa atu e Nifae valoaga a Isaia, na ia uunaia ona uso, “Faatatau ia te outou lava” (1 Nifae 19:24).

  • Na faapefea ona tutusa nisi o le aiga o Nifae ma tagata na valaau atu i ai Isaia ina ia salamo?

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele mai le 1 Nephi 20:14, 16, 20.

  • O le a le mea na finagalo le Alii i Lona nuu o le feagaiga e faia ma tautatala ai? (Atonu e manaomia lou faamalamalama atu faapea o le tuua ai o Papelonia ma tagata Kaletaia, o se faailoga lea o le tuu o mea faalelalolagi ma o mai i le Alii.)

Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai faataitaiga na latou vaaia o tagata ua o mai i le Alii ma tuu i tua mea faalelalolagi. Fai atu i tamaiti aoga e sailiili le 1 Nifae 20:18, ma vaavaai mo faamanuiaga e tuuina mai e le Alii ia i latou o e o mai ia te ia, ma usiusitai i Ana poloaiga.

  • E mafai faapefea ona avea le filemu faapei o se vaitafe? E mafai faapefea ona avea le amiotonu faapei o peau o le sami?

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e otooto upumoni na latou aoaoina mai le 1 Nifae 20. E ui atonu latou te faaaogaina upu e ese ai, ia mautinoa ua latou malamalama faapea e valaaulia e le Alii i latou o e ua le usiusitai ina ia salamo ma toe foi mai ia te Ia.

Tuu atu i se tamaitiiti aoga e faitau le saunoaga lenei a Peresitene Dieter F. Uchtdorf o le Au Peresitene Sili: Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto pe faapefea ona fesootai ma le1 Nifae 20.

“O Satani … e manao o ia ia tatou lagona faapea ua le mafai ona toe faamagaloina i tatou (tagai i le Faaaliga 12:10). E manao Satani ina ia tatou mafaufau faapea a tatou agasala ua tatou pasia se “vaega tonu o le le toe foi mai”—e faapea ua fai si tuai ona sui lo tatou auala.

O le Togiola a Iesu Keriso o le meaalofa lea a le Atua i Lana fanau ina ia faasa’oina ma faatoilalo ai taunuuga o le agasala. E alofa le Atua i Ana fanau uma, ma o le a le uma lava Lona alofa ma le faamoemoe mo i tatou. …

“Na afio mai Keriso e laveai i tatou.Afai ua tatou uia se auala sese, o le Togiola a Iesu Keriso e mafai ona aumaia ia i tatou le faamautinoaga o le agasala e le o se vaega tonu o le le toe foi mai.E mafai ona tatou maua se toe foi mai saogalemu pe afai tatou te mulimuli i le fuafuaga faataatia a le Atua mo lo tatou faaolataga.

“… E i ai pea lava se tulaga e toe foi saogalemu ai; e i ai pea lava le faamoemoe” (“Vaega Tonu o le Toe Foi Saogalemu,” Ensign po o le Liahona, Me 2007, 99, 101).

  • E faapefea ona tutusa le savali a Peresitene Uchtdorf ma le savali a Isaia?

Molimau atu faapea e valaaulia e le Alii i latou o e le usiusitai ina ia salamo ma toe foi mai ia te Ia. Faamautinoa atu i tamaiti aoga faapea e alofa le Alii ia i tatou taitoatasi, ma valaaulia i tatou i taimi uma e o mai ia te Ia. Valaaulia i latou e mafaufau loloto po o a mea o le a valaaulia i latou e le Alii e tuu ese, ina ia mafai ona latou o mai ia te Ia ma le atoatoa sili atu.

1 Nifae 21:1–17

Ua valoaia e Isaia faapea o le a le faagaloina lava e Iesu Keriso Lona nuu o le feagaiga

Otooto faapuupuu le 1 Nifae 21:1–13 e ala i le tataiina atu o mafaufau o tamaiti aoga i uluai faamatalaga e lua i le otootoga o le mataupu: “O le a avea le Mesia o se malamalama i Nuuese ma o le a tatala e ia pagota” ma le “O le a faapotopotoina ma le mana Isaraelu i aso e gata ai.” Faamalamalama atu faapea i fuaiupu 1–13, o afioga a le Alii ua faaalia ai Lona alofa mo Lona nuu—e oo lava ia i latou o e ua sese ese ma faagaloina o Ia.

I luga o le laupapa, tusi le E alofa le Alii ia i tatou, ma o le a Ia le faagaloina lava i tatou. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 21:14.

  • Aisea e te manatu ai faapea e lagona e tagata i nisi taimi ua faagaloina e le Alii i latou?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 21:15–16. Ona fai atu lea o nisi po o fesili uma nei:

  • O le a le mea o loo aoao mai e Isaia, e ala i le faatusaina o le Faaola i se tina o se tama meamea?

  • O le a le mea o loo ta’u mai e le upu togitogia? (Atonu e te manao e faasino atu faapea, e masani lava ona tatou mafaufau o le togitogiaina lea i luga o se maa, po o se uamea i se auala o le a tumau ai.)

  • O le a le uiga ia te oe o le togitogia “i alofilima o le Faaola”?

  • O a aafiaga ua fesoasoani ia te oe e iloa ai e le o faagaloina oe e le Alii?

A o manatunatu tamaiti aoga e uiga i nei fesili, ma faalogologo i tali a le tasi ma le isi, o le a saunia ai i latou e lagonaina le Agaga Paia o molimau mai e uiga i le Faaola. Faasoa atu lau molimau i le alofa o le Faaola. Faamanatu i tamaiti aoga faapea ua faasoaina mai e Nifae valoaga a Isaia, e faatauanau ai i tatou e talitonu i le Togiola ma ia fesoasoani ia i tatou ia i ai le faamoemoe.

1 Nifae 21:18–26; 22:1–22

Ua faamalamalama mai e Nifae le valoaga a Isaia o le faataapeapeina ma le faapotopotoina o Isaraelu

Ia tuu faatasi ni meafaitino eseese (e pei o iputi) i luga o se laulau po o se nofoa. Faailoa atu i tamaiti aoga o nei meafaitino e suitulaga i vaega o tagata. Faamalamalama atu faapea na aoao mai Nifae o le a faataapeapeina Isaraelu i malo uma, ona o le faamaaa o o latou loto faasaga i le Faaola (tagai i le 1 Nifae 22:1–5). A o e tautala atu, ia aveina atu meafaitino i vaega eseese o le potu. Faamalamalama atu faapea o le mea lenei na avea ma se mataupu taua tele ia Nifae. O lona aiga sa avea ma se vaega o le faataapeapeina. Sa faataapeapeina i latou mai Ierusalema, lo latou nuu moni, ona o le amioleaga o tagata na nonofo ai.

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 1 Nifae 21:22–23 ma le 22:6–8. Ae latou te le’i faitauina, faamalamalama atu o le 1 Nifae 21 o loo aofia ai se valoaga a Isaia e uiga i le toe faapotopotoina o Isaraelu, ma le 1 Nifae 22 o loo aofia ai aoaoga a Nifae e uiga i le valoaga a Isaia.

  • O le a le “galuega ofoofogia” ua taua i totonu o le 1 Nifae 22:7–8? O Le Toefuataiga o le talalelei.

  • E mafai faapefea ona pei le faasoaina atu o le talalelei, o le tauaveina o isi i o tatou lima, po o o tatou tauau?

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i le faataapeapeina ma le faapotopotoina o Isaraelu, atonu e te manao e faitau atu le faamatalaga lenei mai ia Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“Aisea na faataapeapeina ai Isaraelu? Ua manino le tali, e malamalama lelei; mo lena mea, e leai se masalosalo. O o tatou augatama Isaraelu sa faataapeapeina ona sa latou teenaina le talalelei, faaleagaina le perisitua, faagalo le ekalesia, ma o ese mai le malo. …

“O le a la, le mea ua aofia i le faapotopotoina o Isaraelu? O le faapotopotoina o Isaraelu e aofia ai le talitonuina ma le taliaina ma le ola ai e tusa ma mea uma lava na ofoina atu e le Alii i lona nuu filifilia anamua. … E aofia ai le talitonu i le talalelei, auai i le Ekalesia, ma o mai i le malo. … Atonu e aofia ai foi le faapotopoto faatasi i se nofoaga atofaina, po o se laueleele mo tapuaiga” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 515).

Faitau le 1 Nifae 22:9–12. Faamalamalama atu faapea, pe a ta’ua e tusitusiga paia le “afe[ina] o lona aao,” o loo latou faasino i le faaaliina e le Alii o Lona mana.

  • I le 1 Nifae 22:11, o le a le mea o loo fai mai ai Nifae o le a faia e le Alii i aso mulimuli, e faaali ai Lona mana?

  • E faapefea e le faapotopotoina o tagata i le Ekalesia ona aumaia ai i latou i fafo mai le nofopologa ma le pogisa?

Fai atu i tamaiti aoga e toe ao mai meafaitino mai vaega eseese o le potu, ma tuufaatasi i le nofoaga e tasi. Faamalamalama atu o le faapotopotoina e mafai ona faaleagaga ma faapea foi ona faaletino. A o tatou faasoaina atu le talalelei i isi, ma ua papatisoina ma maua le meaalofa o le Agaga Paia, ua faapotopotoina i latou faaleagaga i le Ekalesia a le Alii. I uluai aso o le Ekalesia, o tagata fou liliu mai sa talosagaina e faapotopoto faaletino i se nofoaga e tasi (mo le faataitaiga, Katelani Ohaio, Navu, Ilinoi; ma le Aai o Sate Leki, Iuta). O aso nei, o tagata liliu ua uunaia e fausia le Ekalesia i soo se mea lava o latou i ai, ma faapotopoto i paranesi, uarota, ma siteki i le lotoifale.

  • E tusa ai ma le 1 Nifae 22:25, o a faamanuiaga e oo mai ia i latou o e faapotopotoina e le Alii? O le a sou manatu o le uiga o le “tasi le lafu”? (Atonu e te manao e faamalamalama atu faapea, o le lafu o se nofoaga lea e puipuia ai se lafu mamoe.) O le a sou manatu o le uiga o le “maua taaga”?

I o tatou aso, ua talosaga mai le Atua ina ia fesoasoani tagata uma o le Ekalesia i le faapotopotoina o “ana fanau mai itu e fa o le lalolagi” (1 Nifae 22:25). Molimau atu ua folafola mai e le Alii o le a toefuatai le talalelei ma faapotopoto Isaraelu i aso e gata ai.

  • O le a sou manatu i lagona o i latou ua faapotopotoina (tagata liliu mai) e uiga ia i latou o e na faapotopotoina i latou (i latou o e na faasoaina atu le talalelei ia i latou)?

  • O le a le mea e mafai ona e faia e faasoa atu ai le talalelei a Iesu Keriso i isi?

Faamanatu atu i tamaiti aoga faapea na siitia mai e Nifae Isaia, ina ia fesoasoani ai i tagata o lona aiga ina ia i ai se talitonuga ma se faamoemoega sili atu ia Iesu Keriso. O valoaga a Isaia ma le molimau a Nifae, e mafai ona fesoasoani ia i tatou i le auala lava lea e tasi. Molimau atu faapea, o le a le faagaloina lava e Iesu Keriso i tatou, ma faapea, o loo Ia saili malosi pea e faapotopoto i tatou.

Iloiloga o le 1 Nifae

Faaaoga sina taimi e iloilo ai le 1 Nifae e ala i le talosagaina o tamaiti aoga e toefaamanatu mea na latou aoaoina i le seminare ma a latou lava suesuega e oo mai i lenei taimi o le tausaga. Atonu e te manao e uunaia i latou e iloilo otootoga o mataupu i le 1 Nifae. Fai atu ia i latou e sauni e faasoa mai se mea mai le tusi o le 1 Nifae ua musuia ai i latou pe faamalosia ai lo latou faatuatua ia Iesu Keriso. Pe a uma ona tuuina atu se taimi ia lava, fai atu i nisi tamaiti aoga e faasoa mai o latou manatu ma lagona. Mafaufau e faasoa atu se tasi o ou lava aafiaga e uiga i le auala ua faamanuiaina ai lou olaga i aoaoga mai le 1 Nifae.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

1 Nifae 21:15-16. O le a le faagaloina e Iesu Keriso

Na faasoa mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua lana molimau e uiga i upumoni o loo i totonu o le 1 Nifae 21:15–16:

“O lenei fuaitau faatusisolo ua tuu mai ai se isi faamanatu i le matafaioi faaola a Iesu Keriso, lea e faatatau i le tulaga faamatua e puipuia ma faaolaina fanau a Siona. Na Ia faamafanafanaina ona tagata ma faaali atu lona alofa pe a latou mafatia, e pei o soo se isi lava tama ma se tina alofa i lana fanau, e pei ona faamanatu mai e Nifae ii ia i tatou e ala ia Isaia, le sili ma le tele atu na faia e se isi lava tama ma se tina faaletino. E ui atonu e galo ise tina lana tama e susu ia te ia (e le tutusa e pei o se isi matua atonu e mafaufau o le mea lena e iai), e le galo ia Keriso le fanau na ia faaolaina poo le feagaiga na ia faia faatasi ma i latou mo le faaolataga i Siona Keriso ma le Feagaiga Fou: The Messianic Message of the Book of Mormon[1997], 84).

1 Nifae 22:6–9. “O se atunuu malosi” ma “se galuega ofoofogia”

Na aoao mai Elder Mark E. Petersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua faapea i le 1 Nifae 22:7, o le faaupuga “atunuu malosi i totonu o Nuuese” e faasino i le Iunaite Setete o Amerika (tagai i le “The Great Prologue” [lauga na tuuina atu i le Iunivesite o Polika Iaga, Set. 29, 1974], 4, speeches.byu.edu).

I le 1 Nifae 22:8, o loo ta’ua ai e Nifae le “galuega ofoofogia i totonu o Nuuese” i aso e gata ai. O lenei galuega tele e aofia ai le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso ma ki o le perisitua, ia e alagatatau ina ia aumaia feagaiga a le Atua i “ituaiga uma o le lalolagi” (1 Nifae 22:9).

O mea na tutupu o faamatalaina i le 1 Nifae 22:7 sa tatau ona muamua i mea ua faamatalaina i le 1 Nifae 22:8–9. I le amataga o le 1800, o le tele o atunuu o le lalolagi sa i ai lotu e faamalosia e le malo. O le talalelei na mafai ona toefuataiina, i se atunuu lea sa i ai le saolotoga tau lotu lea na faatuina e ala i le tulafono ma faataitaia ma le saoloto. O le Uluai Suiga o le Faavae o le Iunaite Setete ua aofia ai se folafolaga mo le saolotoga o mea tau lotu. O lenei suiga ma isi na sainia faaletulafono i le aso 15 Tesema, 1791, na faatagaina ai le saolotoga o mea tau lotu, ina ia faatuina i se lalolagi fou. O Iosefa Samita na fanau ia Tesema 1805, faatoa 14 tausaga talu ona uma le sainiaina o nei suiga i le Faavae o le Iunaite Setete.

Lolomi