Potutusi
Suesuega e Faia i le Aiga Iunite 32


Lesona mo Suesuega e Faia i le Aiga

Moronae 7:2010:34 (Iunite 32)

Sauniuniga o Anomea mo le Faiaoga o Suesuega e Faia i le Aiga

Aotelega o Lesona o Suesuega e Faia i le Aiga i Aso Taitasi

O le aotelega lenei o aoaoga ma mataupu faavae na aoaoina e tamaiti aoga a o latou suesueina Moronae 7:2010:34 (iunite 32) e le faamoemoeina e aoao atu o se vaega o lau lesona. O le lesona e te aoaoina atu e faatatau i na o ni nai aoaoga ma mataupu faavae nei. Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia a o e mafaufau i manaoga o au tamaiti aoga.

Aso 1 (Moronae 7:20–48)

A o faaauau e tamaiti aoga a latou suesuega o le lauga a Mamona i tagata i le sunako, na latou aoaoina mataupu faavae taua e uiga i le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa mama: A o tatou faatinoina le faatuatua ia Iesu Keriso, e mafai ona tatou taofi mau i mea lelei uma. Afai tatou te faatinoina le faatuatua ia Iesu Keriso, e mafai ona tatou maua le faamoemoe e ala mai Lana Togiola ina ia faatuina i le ola faavavau. Afai tatou te tatalo i le Tama ma le malosi atoa o le loto ma ola e pei oni soo moni o Iesu Keriso, e mafai ona faatumuina i tatou i le alofa mama.

Aso 2 (Moronae 8–9)

E ala atu i le suesueina o le tusi mai ia Mamona ia Moronae i le Moronae 8, na aoaoina e tamaiti aoga o le salamo ma le papatisoga e manaomia mo tagata uma e mafai ona tali atu ma mafai ona faia le agasala. Na latou suesueina foi le aoaoga faavae faapea o fanau laiti e faaolaina e ala mai le Togiola a Iesu Keriso. E ala mai le suesueina o le tusi ua faamaumauina i Moronae 9, na aoaoina e tamaiti aoga e manaomia lo tatou galulue ma le filiga i le galuega a le Atua e tusa lava po o latou tatou te auauna atu i ai e le tali lelei mai. E faaopoopo i ai, na aoao tamaiti aoga mai faataitaiga a Mamona ma Moronae faapea afai tatou te faatuatua ia Iesu Keriso, o le a Ia siiina i tatou i luga e tusa lava pe siomia i tatou i faigata ma le amioleaga.

Aso 3 (Moronae 10:1–7, 27–29)

A o suesueina e tamaiti aoga le molimau mulimuli a Moronae, na faamanatuina ia i latou faapea afai tatou te ole atu i le Atua i le faatuatua ma le manatu moni i ai, e mafai ona tatou maua se molimau o le Tusi a Mamona ma Iesu Keriso e ala mai le Agaga Paia. Na latou aoao foi faapea o i latou na mauaina le Tusi a Mamona o le a faamasinoina e le Atua mo le latou tali atu i ai.

Aso 4 (Moronae 10:8–26, 30–34)

Na aoao tamaiti aoga faapea e tuuina mai e le Atua meaalofa o le Agaga ina ia aoga i Ana fanau. Na latou aoao foi faapea afai tatou te maua le faatuatua, o le a mafai ona tatou faia mea e finagalo le Faaola tatou te faia. Na latou suesueina foi upu faaiu a Moronae i le Tusi a Mamona, lea o loo aoao mai faapea a o tatou o mai ia Iesu Keriso, e mafai ona faamamaina ma faaatoatoaina i tatou e ala mai Lana Togiola.

Faatomuaga

O lenei lesona e mafai ona fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama atili ai i le uiga o le taofi mau i mea lelei. o le a tuuina atu i tamaiti aoga le avanoa e faamatala mai ai pe faapefea ona mafai ona aoao se tagata mo ia lava faapea e moni le Tusi a Mamona. O le a mafai foi ona latou faasoa mai a latou molimau o le Tusi a Mamona ma talanoaina pe na faapefea ona faamalosia a latou molimau i lenei tausaga. Moronae 7–9 o loo maua ai savali, po o tusi, mai ia Mamona na faaaofia e Moronae i lana tusi.

Fautuaga mo le Aoaoga

Moronae 7: 20–48

Ua faamaumauina e Moronae aoaoga a Mamona i le faatuatua ia Iesu Keriso, faamoemoe, ma le alofa mama

Tusi le uputago ma taofi mau i le laupapa. Fai atu i se tamaitiiti aoga e sau i luma o le potu ma faaali atu i le vasega le uiga o le tago i le Tusi a Mamona. Ona fai atu lea i le tamaitiiti aoga e faaali mai le uiga o le taofi mau i le Tusi a Mamona.

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le Moronae 7:19 ma vaai mo le mea na fai mai Mamona e tatau ona tatou taofi mau i ai. Ona fai atu lea o fesili nei:

  • O le a le mea na fai mai Mamona tatou te taofi mau i ai?

  • O le a sou manatu i le uiga o le “taofi mau i mea lelei uma”? (Fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama faapea o “mea lelei uma” e mafai ona aofia ai sini amiotonu, faatinoga, mafaufauga, mataupu faavae, ma mea faitino.)

Faamatala atu na faaauau e Mamona ona aoao atu le ala e mafai ai ona tatou “taofi mau i mea lelei uma.” Valaaulia ni nai tamaiti aoga e auauai i le faitauina leotele mai Moronae 7:20–22, 25. Fai atu i le vasega e vaai mo le fautuaga a Mamona i le mea e tatau ona tatou faia ia “taofi mau i mea lelei uma.”

Tusi le fuaitau le maea lenei i le laupapa: A o tatou … , e mafai ona tatou taofi mau i mea lelei uma.

Fesili: A uma ona faitau nei fuaiupu, e faapefea ona e faaumaina lenei fuaitau? (O le tasi tali e ono tuuina mai e tamaiti aoga o le a o tatou faatinoina le faatuatua ia Iesu Keriso, e mafai ona tatou taofi mau i mea lelei uma.)

Faamanatu i tamaiti aoga faapea i lenei mataupu o loo molimau mai foi Mamona faapea e ala mai le faatuatua ia Iesu Keriso e mafai ona faatumuina i tatou i le meaalofa o le alofa mama (tagai Moronae 7:48). Valaaulia le vasega e taumafai e tauloto mai le mau tauloto Moronae 7:45, 47–48 mai le mafaufau. E mafai foi e tagata o le vasega ona faitau leotele fuaiupu.

Fai atu fesili nei:

  • O le a lau fuaitau e sili ona e fiafia i ai i le Moronae 7:45, 47–48? Aisea e taua ai lena fuaitau ia te oe?

  • O anafea na e vaai ai i se isi o agaalofa, po o anafea foi na e lagonaina ai le fesoasoani a le Alii ia te oe ina ia agaalofa? (Atonu e te manao e faasoa atu ni au lava tali i nei fesili.)

Moronae 10

Ua apoapoaiina i tatou e Moronae ia maua se molimau o le Tusi a Mamona ma o mai ia Iesu Keriso

Iloilo faatasi ma tamaiti aoga le faamoemoega o le ma’a’au’au i se faitotoa faaofuofu. Talanoaina pe faapefea e le manatu o se ma’a’au’au ona fesootai i le Tusi a Mamona. (Atonu e te manao e faasino i tamaiti aoga le ata i le iunite 1, aso 3 i a latou taiala suesue.) Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai pe faapefea ona avea le Tusi a Mamona ma ma’a’au’au o a latou molimau.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau Moronae 10:3–5. Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau pe aisea e taua ai nei fuaiupu ona faasoa atu i tagata uma, po o ni tagata o la tatou Ekalesia pe leai. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai o latou manatu, ona fesili atu lea: O le a le mea ua fai mai Moronae tatou te manaomia e fai ia iloa ai le upu moni? (A o tali mai tamaiti aoga, atonu e te manao e tusi a latou tali i le laupapa. Tau atu faapea o nei tali o auala e mafai ai ona tatou saili i le faatuatua ia iloa “le moni o mea uma lava.”)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau Moronae 10:6–7, ma fesili atu: I le faaopoopo atu i le moni o le Tusi a Mamona, o le a se isi mea e mafai ona tatou iloa e ala i le mana o le Agaga Paia? (O le Agaga Paia o le a faamaonia o Iesu o le Keriso.)

Tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa: Afai tatou te ole atu i le Atua i le faatuatua ma le manatu moni i ai, o le a mafai ona tatou maua se molimau o le Tusi a Mamona ma Iesu Keriso e ala mai le Agaga Paia.

Faamanatu atu i tamaiti aoga na tuuina mai e Moronae se valaaulia mulimuli mo tagata o le a faitau i le Tusi a Mamona. Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau lana valaaulia, o loo maua i Moronae 10:30, 32–33. Fai atu i tagata o le vasega e vaai mo auala e mafai ai ona tatou “o mai ia Keriso.” (Atonu e te manao e fautua atu latou te faailoga mea latou te maua.) Ona fai atu lea o fesili nei:

  • O le a le valaaulia na tuuina mai e Moronae ia i tatou i le faaiuga o lenei talafaamaumau paia?

  • O a fuaitau i nei fuaiupu e fesoasoani ia te oe e iloa ai pe faapefea ona “o mai ia Keriso”?

  • O a mataupu faavae e mafai ona e aoaoina mai nei fuaiupu? (O tali a tamaiti aoga e ono aofia ai mataupu faavae nei: A o tatou o mai ia Iesu Keriso, e mafai ona faamamaina ma faaatoatoaina i tatou e ala mai Lana Togiola. Atonu e te manao e tusi lenei mataupu faavae i le laupapa.)

  • O le a le uiga ia te oe faapea e na o Iesu Keriso e mafai ona faaatoatoaina ai oe?

Valaaulia tamaiti aoga taitasi e filifili se tasi o fesili nei ma mafaufau i se tali i ai. (Atonu e te manao e faaali atu nei fesili i le laupapa po o le saunia i ni pepa e tufa atu a o lei amataina le vasega.) A maea se taimi talafeagai, fai atu i ni nai tamaiti aoga e faasoa mai a latou tali i le vasega.

  • Na faapefea ona oo ina e iloa e moni le Tusi a Mamona?

  • Na faapefea ona fesoasoani atu le Faaola ia te oe ia sili atu lou mafaia e oe lava ia nai lo se isi lava taimi?

  • Afai e te toe tepa i tua i lau suesuega o le Tusi a Mamona i lenei tausaga, o le a se mea e te ono manao e fai e faaleleia ai lau suesuega o tusitusiga paia?

A uma ona faasoa mai tali a tamaiti aoga, atonu e te manao e faasoa atu lau molimau o le Tusi a Mamona ma le Togiola a Iesu Keriso. Ma le isi, faasoa i tamaiti aoga lou agaga faafetai mo i latou ma a latou taumafaiga e suesue ma aoao i le seminare i lenei tausaga. Fautuaina i latou e faaauau le faitauina o tusitusiga paia i aso taitasi ma taumafai e faaaoga mea ua latou aoaoina i o latou olaga.

Lolomi